CDT: Ni izborna reforma nije otvorila pitanja koja bi suštinski promijenila odnos građana i političkih partija

Ni izborna reforma nije otvorila pitanja koja bi suštinski promijenila odnos građana i političkih partija.

To se navodi u novoj analizi Centra za demokratsku tranziciju (CDT) "Je li partitokratija oslobodila put ka EU?".

"Crna Gora prolazi kroz period ubrzanih reformi, u kojem se donose zakoni, mijenja institucionalni okvir i postižu politički dogovori koji omogućavaju ispunjavanje dijela obaveza iz evropske agende. Ipak, iza ovih pomaka ostaje važno pitanje: koliko dugo će se ključni procesi odvijati u okvirima koje dominantno određuju interesi političkih partija?", navodi se u saopštenju CDT-a.

Kako su kazali u saopštenju, njihova nova analiza ukazuje na oblasti u kojima reformski zamah još nije doveo do promjene praksi koje godinama ograničavaju demokratski razvoj i institucionalnu odgovornost.

U fokusu su, navode, ustavne promjene u pravosuđu, dometi izborne reforme, pitanje vlasništva nad medijima, kao i odnos institucija prema istorijskom revizionizmu i različitim centrima političke i vjerske moći.

Iz CDT-a ističu da su izmjene Ustava u oblasti pravosuđa pokazale koliko je važno da se u završnici evropskih integracija, uz ispunjavanje obaveza i rokova, puna pažnja posveti kvalitetu i dugoročnoj održivosti reformskih rješenja.

"Iako su amandmani usvojeni uz veoma široku parlamentarnu podršku, to ne znači i postojanje stručnog konsenzusa o kvalitetu pojedinih rješenja, posebno imajući u vidu rezerve koje su o njima iznošene i tokom same skupštinske rasprave. Ni izborna reforma nije otvorila pitanja koja bi suštinski promijenila odnos građana i političkih partija. Nakon dva kruga izmjena izbornog zakonodavstva, otvorene liste nijesu uvedene, reforma biračkog spiska nije sprovedena, a dugogodišnji problemi zaštite biračkog prava ostali su neriješeni. Istovremeno su kriterijumi za izbor predsjednika i članova buduće Centralne izborne komisije izmijenjeni na način koji može oslabiti profesionalne standarde institucije koja bi trebalo da bude nosilac depolitizacije izborne administracije. Reforma je ponovo pokazala da se politički konsenzus lakše postiže tamo gdje se interesi velikih partija susreću, dok promjene koje bi ograničile partijsku kontrolu mnogo teže dolaze na dnevni red", piše u saopštenju.

Kako dodaju, veoma važno je i pitanje medijskog vlasništva, dodajući da je crnogorsko medijsko tržište posljednjih godina obilježava izražena regionalizacija vlasništva, pri čemu se, navode iz CDT-a, značajan dio uticajnih privatnih televizija i onlajn medija nalazi u vlasništvu kompanija čiji su centri odlučivanja van Crne Gore, naročito u Srbiji.

"Javnost mora imati mogućnost da zna ko stvarno kontroliše kapital, odakle novac dolazi i na koji način vlasničke i političke veze mogu uticati na uređivačku politiku medija. Odnos institucija prema istorijskom revizionizmu takođe otvara pitanje dosljedne primjene zakona i odgovornosti nosilaca funkcija. Posebnu težinu ovaj problem dobija kada u reinterpretaciji istorijskih događaja učestvuju visoki državni funkcioneri, jer tada odnos prema prošlosti prestaje da bude samo pitanje ličnog ili političkog tumačenja i dobija neposredan institucionalni značaj", navodi se.

Iz CDT-a su kazali i da će pravo mjerilo uspjeha reformi u Crnoj Gori biti to da li politički dogovor može prestati da bude krajnji rezultat i postati sredstvo za izgradnju pravila koja će važiti i onda kada partijama ne odgovaraju.

"Evropske integracije mogu pomoći da se taj prostor otvori, ali ne mogu same riješiti problem partitokratije. Taj posao ostaje Crnoj Gori", navodi se.

Publikacija je dostupna na linku.