Tvit nije odgovor na rovarenje protiv države: Nadležni ne reaguju na Spajićeve tvrdnje o navodnom hibridnom djelovanju

Tvrdnje premijera Milojka Spajića da će zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU pratiti hibridno djelovanje, te da su u to umiješani zvaničnici najmanje dvije države iz regiona - i dalje su bez zvaničnog odgovora nadležnih institucija, što, prema ocjeni sagovornika “Vijesti”, ne bi smjelo da bude slučaj, naročito ako iza takvih navoda stoje konkretni dokazi.

Iz Vlade juče nisu odgovorili na pitanja lista da li su se obratili Evropskoj uniji (EU) ili NATO-u za pomoć u borbi protiv navodnih hibridnih prijetnji. Odgovore nisu dostavili ni iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, koju je redakcija pitala da li su upoznati s informacijama koje je Spajić iznio, kao i šta rade da navodne prijetnje preduprijede.

Premijer je tvrdnje iznio pozivajući se na “ozbiljne bezbjednosne operativne informacije”.

“Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji. Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs, niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, napisao je on na mreži “Iks”.

“Vijesti” su pitale Vrhovno državno tužilaštvo da li prati dešavanja, te da li je formiralo predmet po službenoj dužnosti s obzirom na premijerove riječi da “pojedini politički akteri i dio medijske scene” podržavaju navodno hibridno djelovanje. Iz institucije kojom rukovodi Milorad Marković odgovorili su da državna tužilaštva prate dešavanja i postupaju, u skladu sa zakonom, u slučajevima u kojima postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

“Svako ko smatra da postoji osnov sumnje da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, dužan je da to prijavi nadležnom državnom tužilaštvu, koje će cijeniti navode prijave i, ukoliko utvrdi postojanje osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo, preduzeti radnje i mjere iz svoje nadležnosti”, piše u odgovoru redakciji.

Pravni ekspert s kojim je list razgovarao nezvanično je kazao da bi bilo teško kvalifikovati moguće krivično djelo jer još nisu poznate konkretne činjenice Spajićevih navoda.

Potrebna reakcija

Dina Bajramspahić, koja je ispred nevladinog sektora nadzirala rad skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, kazala je “Vijestima” da je njen prvi utisak bio da je Spajićeva objava početak kampanje u kojoj će se eksterni faktori kriviti što Crna Gora neće uspjeti da zatvori sva poglavlja do kraja godine.

“Ne zato što hibridnih prijetnji nema - naprotiv, one postoje u kontinuitetu - već zato što to premijeru obično ne smeta, s takvima je u koaliciji i dva puta je proširio Vladu sa sličnim članovima. Osim toga, jednostavno je neprimjereno porukom od 500 karaktera na ‘Iks-u’ obavijesti javnost o tome da se radi protiv države...”, konstatovala je ona.

Bajramspahić je ocijenila da takva decidna tvrdnja, ukoliko iza nje stoje konkretna saznanja i dokazi, ne može ostati na nivou političke poruke, već da zahtijeva reakciju nadležnih državnih organa.

Međutim, napominje da su dodatna medijska istraživanja potvrdila da navodi imaju određenu činjeničnu osnovu, pa da se otvara niz pitanja o tome zašto tako ozbiljne optužbe nemaju institucionalni odgovor.

“Vijesti” su prekjuče objavile da su Srbija i Albanija dvije države na koje je premijer mislio u objavi. Sagovornik redakcije iz bezbjednosnog sektora kazao je da pojedinim centrima moći u regionu trenutno ne odgovara ubrzano napredovanje Crne Gore u evropskim integracijama, pa da stoga smatraju da bi unutrašnja politička nestabilnost mogla biti jedan od načina da se taj proces uspori. Izvor je rekao da se jedan visoki funkcioner Vlade nalazi pod snažnim uticajem osoba povezanih s kriminalnim strukturama, koje navodno raspolažu kompromitujućim informacijama o njemu, a da se konstantno traže političke pukotine koje bi mogle dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora.

“Da li je normalno da funkcioneri na koje se misli nastavljaju da budu na svojim državnim položajima, koji podrazumijevaju pristup osjetljivim informacijama i odlučivanje o pitanjima od državnog interesa? Zašto Državno tužilaštvo i policija nisu istog trena otvorili izviđaj i započeli intenzivne provjere sumnji da neki državni funkcioneri rade protiv ustavnog poretka, eventualno zloupotrebljavaju položaj, postupaju protivno interesima države, neovlašćeno odaju tajne podatke ili ostvaruju nedozvoljene kontakte sa stranim obavještajnim strukturama? Da li su ambasadori dvije države koje ne djeluju prijateljski prema Crnoj Gori pozvani u Ministarstvo vanjskih poslova i da li im je uručen demarš?”, upitala je Bajramspahić.

Sagovornica je kazala da šta god da se trenutno dešava, nije prvi put, dodajući da nedostatak temeljnih institucionalnih reakcija ohrabuje nastavak hibridnog djelovanja protiv Crne Gore.

“Kad postoje konkretne indicije, a reakcija institucija izostane, problem više nije samo u vanjskim akterima, već i u državnim organima koji izbjegavaju da takve slučajeve ispitaju do kraja”, ocijenila je ona.

Ističe da je javni interes da svi budu upoznati s tim koji javni funkcioneri rade protiv evropskog puta, a da je najveći državni interes da se put ka EU zaštiti od onih koji ga opstruiraju i usporavaju.

“Takvih sigurno ima, ali dok god sve ostaje na nivou tvita, nastaviće se sabotaže i hibridno djelovanje”, poručila je Bajramspahić.

Albanija negira destabilizaciju, Vučić po svom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je juče da je “siguran” da je Spajić mislio na Hrvatsku, a da ne zna koja je to druga zemlja koja hibridno djeluje u Crnoj Gori.

“... Ja vjerujem i mislim da nije mislio na svoju Srbiju, 100 posto je mislio na Hrvatsku, oni imaju uslove, mi nemamo. Samo da većinski srpski jezik priznaju kao zvanični, i on govori tim jezikom, ništa drugo mi ne tražimo. Ne uslovljavamo ničim, a to mora da je Hrvatska, sigurno je ona jedna, a druga ne znam...”, kazao je on.

Šef albanske diplomatije Ferit Hodža istakao je juče da Tirana niti jeste, niti može biti dio bilo kakvog destabilizujućeg scenarija, ni u Crnoj Gori, ni bilo gdje drugdje.

“Nagađanja, medijska tumačenja ili unutrašnje političke debate susjedne zemlje ne mogu i ne treba da vještački proizvode probleme između naše dvije zemlje”, rekao je Hodža.