Evropska unija (EU) priprema prijedloge prema kojima bi četiri zemlje koje su najbliže članstvu u Uniji dobile jasan, korak-po-korak put ka pristupanju, dok bi ostale ostale iza njih.
Za Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju razmatraju se ciljane "mape puta", kazala su za briselski Politiko dva visoka zvaničnika Evropske komisije koji rade na nacrtu prijedloga, u okviru nastojanja da se ubrza proces koji traje decenijama.
Sagovornicima je garantovana anonimnost kako bi mogli govoriti o osjetljivim planovima.
Te četiri zemlje smatraju se predvodnicama u procesu pristupanja EU, ali se i dalje suočavaju sa sporim napretkom i nejasnim rokovima kada bi formalno mogle biti primljene. Iako Brisel već dugo podržava njihove kandidature za članstvo, mape puta bi prvi put donijele uvjeravanja da će, ukoliko nastave da sprovode ključne reforme, biti primljene u EU, kao i okvirne rokove za završetak pregovora.
Mape puta će jasnije definisati šta se tačno očekuje od svake zemlje kandidata, kazao je jedan od zvaničnika, ali će stvoriti i obaveze za sadašnje članice EU, čija je saglasnost potrebna da bi proces mogao da napreduje. Planovi će takođe predvidjeti okvirne datume za formalno zatvaranje grupa reformi, poznatih kao pregovarački "klasteri", što predstavlja ključne prekretnice na putu ka članstvo, navodi Politiko.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je ciljanu podršku zemljama kandidatima "koje su ostvarile najveći napredak" tokom govora o stanju Unije ranije u septembru.
Međutim, druge zemlje kandidati koje se nalaze u ranijoj fazi procesa, poput Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, za sada ne bi dobile mape puta, potvrdili su zvaničnici. Isto važi i za Gruziju, Tursku i Srbiju, čije su kandidature praktično zastale zbog zabrinutosti u vezi sa nazadovanjem demokratije i pravosuđa.
Portparol Komisije potvrdio je da će nove mape puta "obezbijediti put ka zaključivanju pristupnih pregovora. One će sadržati jasan spisak prioriteta: rokove i konkretne obaveze koje će pomoći najnaprednijim kandidatima da dovrše neophodne reforme".
"Geopolitički imperativ"
Lideri EU sve više se okreću drugim demokratskim zemljama koje podržavaju trgovinu, posebno onima u neposrednom susjedstvu, usljed tenzija sa partnerima poput Sjedinjenih Američkih Država, neprijateljskih poteza Kine i prijetnji iz Rusije. Zvaničnici strahuju da proces pridruživanja EU traje predugo, čime se zemlje koje žele članstvo izlažu razočaranju ili pritiscima konkurenata da odustanu od evropskog puta.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se odvojeno preispituju i politike EU koje se odnose na period prije proširenja. Zvaničnici smatraju da kandidatima treba ponuditi bolji put ka "postepenoj integraciji" u Uniju, kroz ekonomske koristi i pristup zajedničkim projektima kao nagradu za ostvareni napredak. Ta revizija politike, koju vodi bliski savjetnik fon der Lajen Aleksandr Adam, biće predstavljena najvišim zvaničnicima 6. oktobra, a osmišljena je kako bi se kandidati zadržali na evropskom putu dok traje proces njihovog pristupanja.
"Proširenje... ostaje geopolitički imperativ. Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme", navodi se u nacrtu dokumenta o preispitivanju politike prije proširenja u koji je Politiko imao uvid.
"Zemlje kandidati moraju proći kroz rigorozan proces zasnovan na zaslugama i sprovesti dalekosežne i trajne reforme. To vrijeme treba u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veći broj članica i produbila postepena integracija u oblastima od zajedničkog interesa."
U okviru te revizije, fon der Lajen i komesarka za proširenje Marta Kos predložiće promjene u unutrašnjem funkcionisanju Unije kako bi se obezbijedili mehanizmi zaštite koji bi spriječili nove članice da remete ključne politike ili odustanu od preuzetih obaveza. Izmjene bi mogle uključivati hitne zaštitne klauzule i prelazne periode prije nego što određena prava koja proizlaze iz članstva budu u potpunosti dostupna.
"Revizije politika pokazuju da Unija može prihvatiti veći broj članica kroz ciljane prilagodbe, uglavnom u okviru postojećih ugovora", navodi se u nacrtu, uz ocjenu da osnovne pravne akte EU nije potrebno mijenjati kako bi se odgovorilo na zabrinutost u vezi sa proširenjem.
Glavni gradovi zemalja članica oprezni su kada je riječ o prijemu novih članica, od kojih neke imaju tek nekoliko decenija iskustva demokratskog upravljanja, posebno nakon nazadovanja Mađarske u oblasti vladavine prava pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom i korišćenja prava veta za blokiranje ključnih politika poput sankcija Rusiji i podrške Ukrajini. Za napredovanje zemalja kandidata kroz proces pristupanja potrebna je jednoglasna podrška sadašnjih članica, piše Politiko.
Nacionalni lideri razmatraće kako i kojom brzinom nove članice mogu biti primljene tokom dvodnevnog samita u Briselu koji počinje 15. oktobra, nakon čega će Komisija od njih tražiti političku podršku za ubrzavanje procesa. Evropski savjet održaće "stratešku raspravu o proširenju i unutrašnjim reformama", navodi se u nacrtu dnevnog reda.
Kos je ranije ovog mjeseca za POLITICO kazala da se nada da će predložene promjene i razgovori sa liderima donijeti "jesen proširenja", nakon godina sporijeg napretka.
Fon der Lajen ove sedmice putuje na Zapadni Balkan na razgovore sa liderima Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova. Ipak, neće posjetiti Bosnu i Hercegovinu, kao ni Srbiju, koje se obje nalaze usred nacionalnih izbora.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
