Crna Gora je prošle godine dobro napredovala i sprovela sve preporuke koje se tiču oblasti koje pokriva poglavlje 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s Evropskom unijom (EU).
To se navodi u izvještaju o napretku Evropske komisije (EK) za Crnu Goru u koji su “Vijesti” imale uvid, a koji će zvanično biti objavljen danas.
U dokumentu se navodi da su preporuke iz prošle godine sprovedene, a da bi u narednoj godini, Crna Gora posebno trebalo da nastavi sa potpunim usklađivanjem sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, kao i da nakon analize hibridnih rizika, preduzme odgovarajuće mjere za dalje jačanje otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji sprovođenjem Strategije za suzbijanje hibridnih prijetnji i pripadajućeg akcionog plana.
"Crna Gora je dobro napredovala u ovoj oblasti (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika). Postignut je veoma dobar napredak jer je zemlja nastavila sa stopostotnim usklađivanjem sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU (ZSBP), uključujući i izjave visokog predstavnika u ime EU i odluke Savjeta o restriktivnim mjerama", piše u izvještaju.
Dodaje se i da je Crna Gora nastavila da učestvuje u misijama i operacijama EU za upravljanje krizama u okviru zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike, te da je novi Dijalog o bezbjednosti i odbrani između EU i Crne Gore pokrenut u decembru prošle godine.
U dokumentu piše da je Crna Gora u martu ove godine zatražila dodatnu podršku EU u oblastima manipulacije stranim informacijama i miješanja (FIMI) i sajber bezbjednosti, uključujući novu prilagođenu Procjenu hibridnih rizika.
Odnosi s Hrvatskom "intenzivirani", sa Srbijom povremeno tenzični
Kad je riječ o odnosima s komšijskim državama, u dokumentu se navodi da Crna Gora uglavnom održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama iz procesa proširenja u regionu i sa susjednim državama članicama EU.
U izvještaju piše da su se odnosi sa Hrvatskom "intenzivirali kroz tekući dijalog u cilju pronalaženja rješenja za otvorena bilateralna pitanja".
"Pored dijaloga na ministarskom nivou, održano je i nekoliko posjeta i sastanaka na visokom nivou, uključujući i susret premijera na marginama Bledskog strateškog foruma i Samita Berlinskog procesa. Ovi napori moraju se dodatno nastaviti. Nakon pokretanja Sistema ulaska/izlaska EU (EES), u maju 2026. godine Hrvatska je izmijenila svoj Zakon o strancima i najavila izdavanje nacionalne vize kako bi se olakšala prekogranična mobilnost profesionalnih vozača iz trećih zemalja, uključujući i Crnu Goru", navodi se.
Zagreb je krajem januara 2025. blokirao Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU. Zagreb traži da Crna Gora riješi pitanja obeštećenja logoraša, da pronađe 14 nestalih iz Domovinskog rata, da procesuira ratne zločine, riješi imovinsko-pravna pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, nastavi razgovore o granici na moru, te da vrati školski brod “Jadran”.
Usvajanjem odluke o legalizaciji spomen ploče u Morinju, ali i one da se promijeni ime bazena u Kotoru (donedavno se zvao “Zoran Džimi Gopčević”, a sada “Petar II Petrović Njegoš”), riješen je dio spornih pitanja s Hrvatskom.
Kad su u pitanju odnosi sa Srbijom, u izvještaju piše da su oni generalno stabilni, iako povremeno dolazi do tenzija, kao što je to bio slučaj povodom 20. godišnjice obnove crnogorske nezavisnosti, nakon izjava tadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kojima se osporava legitimitet nezavisnosti Crne Gore.
"Srbija redovno podržava prosrpske grupe u Crnoj Gori, što se posebno vidjelo tokom protesta u Botunu u decembru 2025. Debate o statusu Srba, srpskom jeziku, ulozi Srpske pravoslavne crkve i navodnom miješanju Srbije u unutrašnje stvari, uključujući i medijski prostor Crne Gore, i dalje traju. Nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u avgustu 2026, došlo je do značajnih političkih tenzija nakon što je predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) izrazio saučešće Mladićevom sinu", dodaje se.
Navodi se da su odnosi sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom, Italijom i Moldavijom dobri, uz opasku da su povremena dešavanja u bh. entitetu Republika Srpska izazvala oštre reakcije visokih crnogorskih zvaničnika.
"Bilateralni odnosi sa Turskom ostali su stabilni i uključivali su sastanke na visokom nivou, uključujući i na marginama Balkanskog mirovnog foruma (Balkans Peace Platform). U oktobru 2025. godine, Crna Gora je odlučila da privremeno suspenduje bezvizni režim za državljane Turske, nakon incidenta u Podgorici. Ovaj incident izazvao je talas protesta protiv turske zajednice u Crnoj Gori. Bezvizni režim je ponovo uveden u decembru 2025", ističe se.
Piše i da je Crna Gora nastavila da pruža nedvosmislenu podršku Ukrajini u kontekstu ruske agresije, uključujući humanitarnu i vojnu pomoć.
Usklađenost sa EU na visokom nivou
U izvještaju u koji je redakciji imala uvid navodi se da je Crna Gora ostala aktivno angažovana u političkom dijalogu sa EU o pitanjima vanjske i bezbjednosne politike, te da je institucionalni okvir koji omogućava učešće Crne Gore u zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU uspostavljen je i funkcionalan.
Navodi se da je Crna Gora održala aktivnu saradnju u međunarodnim organizacijama (UN, OEBS i Savjet Evrope), kao i da se Podgorica u potpunosti uskladila sa svim izjavama i stavovima EU na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i na mnogim drugim multilateralnim forumima.
"Pogledu prevencije konflikata, Crna Gora je nastavila da se usklađuje sa inicijativama EU i UN, uključujući i doprinos misijama EU, kao i misijama UN i NATO-a. Crna Gora je nastavila da učestvuje u sprovođenju Sporazuma o podregionalnoj kontroli naoružanja u okviru člana IV Aneksa 1B Dejtonskog mirovnog sporazuma i preuzeće predsjedavanje njime od jula do decembra 2026", piše u dokumentu.
Kad je riječ o neširenju oružja i razoružanju, piše da su pripreme za novu strategiju za borbu protiv ilegalnog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim naoružanjem za period 2026. - 2030. u toku.
U pogledu bezbjednosnih mjera, navodi se da je Crna Gora nastavila sa primjenom sporazuma sa EU o procedurama za razmjenu i zaštitu tajnih podataka.
Što se tiče hibridnih prijetnji, piše da je Crna Gora nastavila da jača svoj institucionalni okvir i saradnju sa EU.
"Nastavlja se sprovođenje Nacionalne strategije za suzbijanje hibridnih prijetnji 2025–2029... Tokom prvog Dijaloga o bezbjednosti i odbrani između EU i Crne Gore u decembru 2025. godine, razgovarano je o pitanjima manipulacije stranim informacijama i miješanja (FIMI) i sajber bezbjednosti", navodi se.
U dokumentu piše da je Crna Gora u martu ove godine zatražila dodatnu podršku EU u tim oblastima, uključujući novu prilagođenu Procjenu hibridnih rizika.
"U martu 2026. osnovano je Koordinaciono tijelo za zaštitu od FIMI, a potrebni su dalji napori na izgradnji koordinisanog institucionalnog odgovora i jačanju otpornosti društva na FIMI i druge oblike hibridnih prijetnji", rečeno je u izvještaju.
Angažovanje u regionalnim inicijativama
U izvještaju u koji su "Vijesti" imale uvid piše da je Crna Gora održala svoje angažovanje u brojim inicijativama regionalne saradnje, kao što su Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), Energetska zajednica, Transportna zajednica, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Savjet za regionalnu saradnju.
Navodi se da je šesti godišnji Samit EU-Zapadni Balkan održan je u Briselu u decembru prošle godine, te da je u junu ove, Crna Gora je bila domaćin Samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu, "čime je reafirmisana perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU i istražene mjere za dalji napredak postepene integracije".
"U februaru 2026, Komisija je predložila pokretanje pregovora sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom o njihovom uključivanju u režim EU 'Roam Like at Home' (Roming kao kod kuće). Komisija za nestala lica Crne Gore nastavila je saradnju sa susjednim zemljama na osnovu bilateralnih protokola o saradnji. Postoji 50 aktivnih slučajeva nestalih lica koja su crnogorski državljani ili čije porodice žive u Crnoj Gori. Crna Gora je takođe nastavila pripreme za preuzimanje šestomjesečnog predsjedavanja Komitetom ministara Savjeta Evrope 10. novembra 2026.", piše u izvještaju.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
