„Dokazi” kao usluga kriminalu: Kompromituje li vlast borbu protiv korupcije širenjem neprovjerenih navoda

Neuspjeh nadležnih institucija da rasvijetle velike korupcionaške afere iz vremena vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), uz javno plasiranje neprovjerenih dokumenata, prijeti da dodatno kompromituje borbu protiv korupcije i ide naruku upravo onima čiju bi odgovornost trebalo utvrditi.

Na to, povodom objavljivanja navodnih mejlova iz afere “Telekom”, upozoravaju predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk i glavni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić, ističući da se ozbiljne optužbe moraju zasnivati na provjerenim činjenicama, a da mediji, posebno Javni servis, imaju obavezu da spriječe širenje neprovjerenih informacija.

U trenutku kad su pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici ponovo aktuelna saslušanja u vezi s privatizacijom Crnogorskog Telekoma iz 2005. godine i sumnjama da je tokom tog posla bilo koruptivnih isplata preko konsultantskih ugovora, u javnosti se pojavila navodna elektronska prepiska povezana s tom aferom. Međutim, autentičnost tih mejlova dovedena je u pitanje prvenstveno zbog niza spornih tehničkih detalja. Dio navodne prepiske, koja je osvanula na društvenim mrežama, objavljen je i na portalu Radio-televizije Crne Gore, ali i na još nekoliko crnogorskih medija.

Stevo Muk rekao je “Vijestima” da se Crna Gora suočava s posljedicama neuspjeha državnog tužilaštva da nakon 2020. godine, kad je smijenjen trodecenijski režim DPS-a, u tužilačkim istragama i sudskim postupcima rasvijetli do kraja neke od ključnih afera iz perioda vladavine te stranke, dokaže krivičnu odgovornost ili ponudi vjerodostojne odgovore zašto je sad nemoguće efikasno procesuiranje.

“Postoji opravdana želja dijela javnosti da se, uprkos tome, na odgovarajući način suočimo i s tim dijelom naše prošlosti. Međutim, za tako nešto je neophodno, osim proglašenog cilja, imati i opravdane metode i provjerene izvore”, kazao je Muk.

Upozorava da se, u protivnom, sve može pretvoriti u suprotnost i doprinijeti stvaranju neželjenog ili neopravdanog utiska.

“Bilo bi dobro ako bi zvanične institucije mogle da javnosti ponude vjerodostojnu informaciju o tim događajima, uključujući i punu transparentnost ključnih dokumenata”, rekao je.

Podsjeća da nekadašnji skupštinski anketni odbor, odgovoran za slučaj “Telekom”, nije uspio u tome, a da nema naznaka da će u tome uspjeti ni aktuelni anketni odbori.

Upozorava da mediji - a posebno javni servisi - imaju naglašenu obavezu da objavljuju provjerene informacije, i provjeravaju svoje izvore, naročito kad je riječ o kompleksnim slučajevima, krivičnoj odgovornosti i digitalnim dokazima.

Darvin Murić je saopštio “Vijestima” da “Telekom” jeste veoma važna anti-korupcijska priča i da nadležni organi treba da sprovode istragu i procesuiraju i kazne sve odgovorne i rasvijetle sve njene detalje.

“Međutim, treba i da istraže i da li su mejlovi koji su nam servirani - autentični, i ako nijesu - da se detaljno ispita njihovo porijeklo i javnosti saopšte svi detalji. Ovakvo ponašanje medija, a naročito Javnog servisa, nevezano za konkretan slučaj, zapravo pravi uslugu organizovanom kriminalu”, ocijenio je.

“Originalni mejlovi”

Priča o navodnim novim dokazima u aferi “Telekom” otvorena je 6. novembra, kad je profesor bezbjednosti Vojo Laković, gostujući na “A plus” televiziji, saopštio da su pronađeni “originalni mejlovi” koji se odnose na privatizaciju te kompanije i da su dostavljeni nadležnim organima. Laković je tvrdio da se u prepisci navode obaveze, nalozi i iznosi novca namijenjeni pojedinim osobama. Najavio je da će mejlovi biti izneseni pred sud, uz instrukcije nadležnima kako da provjere njihovu autentičnost.

Priča je nastavljena 9. novembra, kad je poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik skupštinske Komisije za istragu privatizacija Uglješa Urošević u emisiji “Naglas” na Televiziji Crne Gore saopštio da je došao u posjed mejlova koji navodno ukazuju na koruptivne dogovore tokom privatizacije Telekoma.

Urošević je čitao djelove navodne prepiske u kojima se pominju fiktivne fakture, isplate političarima i novac koji je, prema sadržini tih poruka, trebalo da bude raspoređen preko konsultantskih kompanija. Istovremeno je rekao da ne zna jesu li mejlovi autentični, ali je ocijenio da njihovu sadržinu treba da ispitaju nadležni organi.

Dan kasnije, 10. novembra, koordinator PES-u bliske organizacije Alternativa Crna Gora Vesko Pejak objavio je na društvenim mrežama četiri navodna mejla iz 2004. i 2005. godine. U njima se pominju isplate političkim strukturama, fiktivni ugovori i posredovanje u poslovima s tadašnjom crnogorskom Vladom.

U objavljenoj prepisci pominju se Ana Đukanović (u vrijeme privatizacije Telekoma Kolarević), sestra bivšeg premijera i nekadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića, nekadašnji direktor Telekoma Oleg Obradović i osoba označena kao “Šef”, kojoj je navodno bilo namijenjeno 1,5 miliona eura.

Pejak je pozvao tužilaštvo da hitno provjeri autentičnost poruka, porijeklo novca i eventualnu odgovornost pomenutih osoba. Navode je potom prenio i portal Javnog servisa i više medija.

I bez temeljne analize, u mejlovima se uočavaju brojne nelogičnosti: korišćenje elektronskih adresa s domenom koji se pojavio godinama nakon datuma navodne prepiske (“onionmail.org”), pominjanje afere prisluškivanja u “Dojče telekomu” prije nego što je izbila u javnost, korišćenje naziva kompanija i elektronskih adresa koje ne odgovaraju periodu iz kojeg mejlovi navodno potiču...

Nakon što su se pojavile sumnje u vjerodostojnost mejlova, Urošević je 10. novembra za RTCG ponovio da ne zna je li prepiska autentična. Naveo je da ranije u emisiji nije tvrdio da je njihova vjerodostojnost potvrđena i da provjera nije posao učesnika televizijske emisije, već nadležnih institucija.

Poručio je, međutim, da svoj stav o privatizaciji Telekoma neće mijenjati bez obzira na to jesu li mejlovi istiniti, ocijenivši da je prodaja tog preduzeća predstavljala - “veleizdaju”.

Pejak je ostao pri tvrdnji da su objavljeni mejlovi autentični. U izjavi za “Dan” odbacio je sumnje u njihovu vjerodostojnost i pozvao tužilaštvo da provjeri dokumentaciju i utvrdi činjenice. Kazao je da se mejl servisi, poput internet stranica, mogu gasiti i ponovo aktivirati.

Iz PES-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” kako objašnjavaju to što su njihovi funkcioneri i osobe bliske toj partiji učestvovali u javnom predstavljanju mejlova čija je autentičnost ozbiljno dovedena u pitanje, smatraju li da takvim postupanjem kompromituju borbu protiv korupcije, da li je prihvatljivo da funkcioneri vladajuće partije koriste Javni servis za iznošenje teških optužbi na osnovu neprovjerenih materijala i hoće li PES preduzeti bilo kakve mjere zbog toga.

Murić: Sumnjivo na prvi pogled

Darvin Murić kaže da je na prvi pogled bilo jasno da je objavljeni materijal izuzetno sumnjiv - tehničke stvari, domeni mejlova, sadržaj razgovora, vrijeme kad su mejlovi razmijenjeni, potpisi i sl.

“Međutim, nije mi jasno kojom se novinarskom etikom neko može voditi, a naročito Javni servis, kad je odlučio da onakve ‘dokaze’ plasira u javnost. Zaista je neprihvatljivo da se takav sadržaj plasira bez temeljne provjere”, istakao je.

Prema njegovim riječima, redakcija “Raskrinkavanja” je uputila pitanja kompaniji koja upravlja domenom koji je korišćen za navodnu prepisku, ali su dobili odgovor da je protiv njihovih pravila da daju podatke koji su traženi.

“Upravo zato što nismo dobili zvaničnu potvrdu o vjerodostojnosti mejlova, nismo objavili tekst o ovom događaju”, kazao je Murić, dodajući da se “Raskrinkavanje” u svom radu mora voditi principima etičnog novinarstva, ali i strandardima provjeravanja činjenica.

Ako je, kako kaže, “Raskrinkavanje” dužno to da radi, onda nije jasno kako je moguće da jedan javni servis, koji bi trebalo da bude sinonim za profesionalnost, plasira “istraživačke poduhvate”.

Mediji treba da budu filter i brana neprovjerenim informacijama

Murić kaže da je javnost navikla da političari iznose neprovjerene podatke, da optužuju, koriste se dezinformacijama, a da onda isti ti “spuštaju loptu” kad se utvrdi da su iznosili netačne stvari u javnost i ponašaju se kao da se ništa nije desilo.

“Ali, upravo tu mediji treba da budu filter, da građanima pružaju provjerene informacije i budu brana neprovjerenim vijestima, a ne da takve vijesti plasiraju bez poštovanja novinarskih pravila. Kao neko ko ima 15 godina iskustva u novinarstvu, nemam nikakvu dilemu da onakve ‘dokaze’ nikad ne bih objavio”, konstatovao je Murić.