Odsustvo opozicionih poslanika iz parlamenta šalje negativnu sliku Briselu, ali se ne može suštinski negativno odraziti na napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), smatra predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Adrijan Vuksanović. „Odsustvo opozicije iz Skupštine šalje nezasluženo negativnu sliku našim partnerima iz Brisela, naročito imajući u vidu nivo napretka koji je Crna Gora ostvarila u reformama proteklih godina“, kazao je Vuksanović agenciji MINA. On smatra da se to, ipak, ne može suštinski negativno odraziti na napredak Crne Gore ka EU. „Naročito znajući da postoji snažna parlamentarna posvećenost evropskoj ideji, a da je bojkot usmjeren ka unutardržavnim pitanjima“, precizirao je Vuksanović. Na pitanje da li odsustvo opozicionih poslanika utiče na rad Odbora, on je kazao da bi svakako bilo bolje kada bi opozicija aktivno učestvovala u radu tog skupštinskog tijela. „Jer bismo, vjerujem, pokrenuli mnoge korisne teme i razmjenjivali stavove i mišljenja u cilju što efikasnijeg nadzora nad radom pregovaračke strukture“, dodao je Vuksanovič.
On je naglasio da Odbor, iako nije u punom sastavu, ostaje posvećen rješavanju izazova sa kojima se Crna Gora suočava na putu ka EU, i nastavlja da daje svoj doprinos procesu pregovora. „Poučeni smo iskustvom iz prošlog saziva, koji je u jednom periodu takođe bio obilježen bojkotom dijela opozicije, pa sam siguran da ćemo moći adekvatno da odgovorimo na sve parlamentarne obaveze koje su pred nama“, kazao je Vuksanović. Prema njegovim riječima, crnogorske institucije svakodnevno rade na sprovođenju obaveza iz procesa približavanja EU iako, kako je naveo, to možda nije uvijek dovoljno vidljivo za širu javnost, „a samo zatvaranje pojedinih poglavlja biće svojevrsna zaslužena nagrada za uloženi trud“. „Svakako, saglasan sam da 2017. treba da bude godina u kojoj ćemo zatvoriti nekoliko poglavlja u kojima smo dostigli dobar nivo spremnosti, a koje je Evropska komisija već prepoznala u najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori, kao što su oblasti vanjskih odnosa, prava intelektualne svojine, informatičkog društva i medija i energetike“, rekao je Vuksanović. On smatra da je ključni izazov sa kojim se Crna Gora kontinuirano susreće u procesu reformi nedostatak administrativnih i finansijskih kapaciteta, što je, kako je kazao, naročito vidljivo u tehnički zahtjevnim poglavljima 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i 27 – Životna sredina. „Procijenjeno je da će nam biti neophodno čak milijardu EUR da dostignemo ekološke standarde u oblastima prečišćavanja otpadnih voda, upravljanja otpadom i unapređenja kvaliteta vazduha“, podsjetio je Vuksanović. Kako je naveo, pitanje administracije je možda i veći izazov, jer treba uspostaviti nove institucije i kreirati nove kadrove spremne za sprovođenje evropskih standarda, a u isto vrijeme voditi računa o racionalizaciji javnog sektora. Zato je, smatra Vuksanović, važno na pravilan način iskoristiti ekspertizu EU kroz korišćenje IPA fondova. „Pored toga, nije iznenađenje ako pomenem poglavlja 23 i 24, koja će biti otvorena do kraja pregovaračkog procesa, a koja obuhvataju oblasti koje su delikatne i za mnogo veće i uređenije zemlje nego što je Crna Gora“, kazao je Vuksanović. On je ocijenio da je od 2012. godine, kada su otvorena ta poglavlja, Crna Gora ostvarila značajne pomake, od donošenja reformskih zakona do kreiranja novih institucija.
Vuksanović je ocijenio da je od 2012. godine, kada su otvorena ta poglavlja, Crna Gora ostvarila značajne pomake, od donošenja reformskih zakona do kreiranja novih institucija
„Tako da sam siguran da ćemo i dalje nastaviti da dostavljamo konkretne rezultate Briselu“, dodao je Vuksanović. Prema njegovim riječima, nakon faze u kojoj su doneseni brojni evropski zakoni, sada je primjena zakonodavstva visoko na listi prioriteta. „Smatram da ona može biti bolja i da u tu svrhu treba da jačamo kapacitete administracije, koja treba ne samo da ide u korak sa novim propisima, već i da se priprema za obaveze koje je očekuju po ulasku Crne Gore u EU“, kazao je Vuksanović. On je naglasio da primjena ne zavisi samo od donošenja pravilnika i drugih akata, već i od toga kako ih društvo prihvata i poštuje. On je kao primjer naveo inkluziju ranjivih grupa, zabranu diskriminacije, očuvanje životne sredine i poštovanje saobraćajnih pravila,dodajući da su sve to oblasti u kojima je donijet veliki broj propisa u skladu sa evropskim standardima. „Ali, mi kao društvo treba da mijenjamo svoju svijest, i da prihvatimo da ti standardi postoje kako bismo poboljšali kvalitet našeg svakodnevnog života“, zaključio je Vuksanović.
Bonus video:
