Biber: CG, Srbija i Albanija napreduju u integracijama - Vijesti.me
briselska diskusija

Biber: CG, Srbija i Albanija napreduju u integracijama

"Postoji opasnost da se zemlje u procesu ne optereti previše sa zahtjevima koje ne mogu ispuniti u ranim fazama i da se na taj način ne zakoči", rekao je austrijski ekspert

Florian Biber, Kristof Riclof, Aleksandar Pejović
Florian Biber, Kristof Riclof, Aleksandar Pejović (Foto: gov.me)

Zemlje Zapadnog Balkana nakon proširenja Hrvatske dijele se u dvije kategorije - one koje faktički imaju evropsku budućnost i među kojima je nesumnjivo, i na prvom mjestu navođena Crna Gora, i one koje je faktično nemaju.

To je jedan je od zaključaka današnje briselske diskusije o regionu na kojoj su, uz glavnog direktora Evropske komisije za proširenje, visokog funkcionera iz njemačke vlade, između ostalih učestvovali i glavni pregovorači Crne Gore i Srbije.

"Sve to strahovito dugo traje. Djeca rođena nakon raspada bivše Jugoslavije imaju danas 22 godine, kad se prve zemlje budu primale u EU imaće više od trideset, a u slučaju, recimo BiH, više od 40 godina"

"Crna Gora, Srbija i Albanija zemlje su koje idu naprijed u integracijama, a ostale, svojom ili tuđom krivnjom, stoje", rekao je austrijski ekspert Florian Biber.

"Sve to strahovito dugo traje. Djeca rođena nakon raspada bivše Jugoslavije imaju danas 22 godine, kad se prve zemlje budu primale u EU imaće više od trideset, a u slučaju, recimo Bosne i Hercegovine, više od 40 godina", rekao je dr. Biber.

Drugi učesnici požurili su reći da podjela na one koje imaju i koji nemaju šansu "ne bi smjelo da bude", ali su priznali da je to realnost na terenu.

Pregovori EU-Srbija počeće tek u januaru jer je to datum koji je ranije postavio Bundestag, najavio je predstavnik njemačke vlade Kristof Riclof. Prema tome, otpada nada Beograda da zvanični početak bude u tekućoj godini.

Glavni pregovarač Srbije, Tanja Miščević, rekla da je "realistički očekuje da će pregovori završiti za pet do šest godina". Argumenti su da su određeni i u cjelosti stručno osposobljeni timovi za sva poglavlja, da je dobar dio posla odrađen za vrijeme sklapanja ugovora o pridruživanju i stabilnosti, odnosno da ne polaze od nule, kao i da je srpska javna administracija prepoznata kao veoma dobra.

Priznala je postojanje političkih prepreka, i apelovala da se normalizacija odnosa sa Kosovo ne postavlja za Beograd u svakom poglavlju. "Tada bih morala svako poglavlje da pregovaram sa Briselom i sa Prištinom", rekla je.

Glavni zahtjev Beograda jest da se odnos sa Kosovom, premjesti u poglavlje o regionalnoj saradnji. Prema njoj, srpsko društvo izvanredno je zainteresovano za reforme, rekla je.

Aleksandar Andrija Pejović je sumirao aktivnosti Crne Gore u zadnje dvije godine, otkako je na funkciji glavnog pregovorača. Crna Gora je akceptirala smisao "novog pristupa" koji se ne sastoji samo u tome da su poglavlja 23 i 24 u srcu procesa.

Pošto je postalo jasno da je Crna Gora prva država koja se približava Briselu novim pristupom, bilo je potrebno napraviti cijelu novu arhitekturu pregovaračkog procesa. Promjene nisu samo vanjske, nego i sadržajne. Pregovori se sada sastaje od mnogih, stalnih briselskih misija na terenu koje provjeravaju stepen implementacije.

Podgorica je spremna, a to stvarno i radi, podijeliti svoja iskustva sa svima iz regiona koji se pridružuju procesu. Osnovni izazov, najvažnija stvar, jest strateški planirati pregovore tako da budu podnošljivi, održivi. "Želimo provesti reforme, želimo biti zemlja koja će ući posve spremna, bez prtljaga, zdrava zemlja", rekao je glavni pregovarač Pejović.

Učesnici su se složili da je novi pristup takav da se od zemlje u mnogočemu traži da se ponaša kao članica iako to još nije. "Postoji opasnost da se zemlje u procesu ne optereti previše sa zahtjevima koje ne mogu ispuniti u ranim fazama i da se na taj način ne zakoči", rekao je dr. Biber.

"Godine 1970. pregovori Irske i EU-a trajali su dvije godine, bilo je 8 pregovaračkih poglavlja, i na pregovorima je radilo 50 ljudi", rekao je direktor za proširenje Kristian Danielson, i usporedio to s Pejovićevim podatkom da u Crnoj Gori na proširenju radi 1300 ljudi, od kojih je 30 odsto civilnog društva.

Očekivano, Danielson je na prvo mjesto stavio vladavinu prava, "inkluzivnu demokraciju" (a to znači široko učestvovanje civilnog društva), ali odmah potom i odgovornu ekonomiju.

Kristof Riclof, koji se u vladi Angele Merkel bavi proširenjem, rekao je da se ne smije zanemariti "slon u sobi za kojeg se svi prave da ga ne vide", a to je umor od proširenja.

Samo 20 odsto Nijemaca podržava proširenje, a pored krize, razlozi su i negativna iskustva sa zemljama koja su prošla proces i postale članice. "Tako je Hrvatska razočarala sa leksom Perković", rekao je Riclof, pominjući nevoljkost Hrvatske da izruči bivšeg obavještajca kojeg traži njemački sud.