Moć je u sudskoj togi - Vijesti.me
VESNA MEDENICA - TREĆI PUT PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA

Moć je u sudskoj togi

Medenica u vrhu pravosuđa od 2003, kritikovana je za političke odluke sudova i podršku vlastima, ali je uspjela da znatno smanji rokove presuđenja i zaostale višedecenijske predmete

Karkatura by Duca
Karkatura by Duca

Dva puta je Vesna Medenica odbila da sudsku togu zamijeni “diplomatskim rukavicama”- u Beču ili Beogradu, pa je ponovo praćena oštrim kritikama u javnosti ostala u fotelji prve dame crnogorskog sudstva.

Ime predsjednice Vrhovnog suda i njen rad su 16 godina u žiži javnosti - od skupocjenog “džipa” i poslova njenog sina, pa do izjave da bi sudije bile manje podložne korupciji da su bolje plaćene.

Diplomatski rječnik nije svojstvo prve dame pravosuđa, iako su joj kolege u više navrata sugerisale da je nešto mogla reći na drugačiji, suptilniji način. Tako je nedavno direktno zamjerila i Evropskoj komisiji da se nije puno angažovala da pomogne u izgradnji Palate pravde.

Posljednji Načelni pravni stav Vrhovnog suda da se pred redovnim sudovima ne mogu osporavati odluke Skupštine Crne Gore, dolio je ulje na vatru rasplamsalu nakon presude za državni udar kojom su osuđeni opozicioni zvaničnici. To suđenje Višeg suda njenom odlukom direktno je prenošeno iz sudnice, dok se to nije desilo sa postupkom za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića.

Da provjeravaju znanje i da se sudije ocjenjuju: Sa sjednice Sudskog savjeta(Foto: Savo Prelević)

Vrhovni sud ponovo će vijećati o ovoj osuđujućoj presudi za ubistvo inspektora jer je Ustavni sud prihvatio žalbu da su četvorici osuđenih povrijeđena prava garantovana Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Pored ovog vrućeg krompira, Vrhovni sud bi trebalo da odlučuje i u slučaju ratnih zločina - “Morinj” jer su odbili advokatovu žalba na odluku Vrhovnog državnog tužilaštva da ne prihvati zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Ovakvi stavovi Ustavnog suda za Medenicu su neprihvatljvi jer smatra da on nema prava da ukida odluke Vrhovnog suda, o čemu je govorila i juče tokom izbora.

Surevnjivost između dvije sudske instance datira od izmjena Zakona o Ustavnom sudu, kada je ukinuto pravo Vrhovnog da preispituje stavove Ustavnog.

Time se tumači i izostanak podrške Medenice bivšoj predsjednici US Desanki Lopičić da bude izabrana za sudiju Evropskog suda za ljudska prava, ali i odluka Vrhovnog suda da Ustavni sud krši pravo na suđenje u razumnom roku - što je, kako tvrde pravnici, nadležnost Strazbura.

Medenica dolazi na sjednicu Sudskog savjeta(Foto: Savo Prelević)

Nepristajanje da nije prva u pravosuđu, predsjednica Vrhovnog suda potvrdila je i kada se treći (neustavni) put prijavila na oglas za mjesto koje pokriva od 19. 12. 2007. Tada je, kako piše u njenoj biografiji, Skupština izabrala za predsjednicu Vrhovnog suda na predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade.

U tom mandatu ona se pitala i u predmetima u kojima je postupala kao Vrhovna državna tužiteljka (slučaj “Morinj”).

Na mjestu VDT-a Medenica je provela četiri godine, gdje je dočekala afera S. Č., koju je juče takođe pomenula. Korupcionaška afera “Telekom” je tek kasnije uzela zamaha - kada je ona već bila u sudu. Sa mjesta vrhovnog tužioca, ona međutim nije uticala da se istraga o problematičnoj privatizaciji ispita.

Dok je bila na čelu tužilaštva, donijet je zakon kojim je u krivični postupak uveden Specijalni tužilac, a to mjesto pokrivala je Stojanka Radović, često prozivana za kumstvo iz mladih dana sa tadašnjom šeficom.

Specijalna tužiteljka nije reizabrana, a nagađano je da se zamjerila vrhu vlasti pokušajima da istraži poslove organizovanog kriminala koji može biti povezan sa dijelovima vlasti. Medenica sa čela Vrhovnog suda nije javno negodovala zbog toga.

Na to mjesto nju je dočekala, skoro već zaboravljena priča o “trulim daskama” u sudstvu - gdje su pojedina suđenja trajala i više od dvije decenije.

Ona juče je pred Sudskim savjetom rekla da je, kada je došla u Vrhovni sud zatekla čak i presude u kojima pisani otpravak nije bio poslat ni nakon osam godina, da je otkrila da pojedine sudije “u kući drže presude po četiri godine”, da je bilo 75 odsto neriješenih predmeta.

Koliko je to bio veliki problem svjedoči i statistika pritužbi i presuda Evropskog suda za ljudska prava, pred kojim se većina postupaka iz Crne Gore tiče kršenja prava suđenja u razumnom roku i prava pristupa sudu.

Medenica sa ministrom pravde Zoranom Pažinom(Foto: Savo Prelević)

Tokom njenog mandata uveden je PRIS, počela je objava pravosnažnih presuda na sajtu sudova - koji su danas jedna od najtransparentnijih institucija.

Kritikovana za političke odluke i podršku vlastima, predsjednica Vrhovnog suda u više navrata je ponavljala da sudije “neće dozvoliti da im daju ocjene neki koji apsolutno nikada nijesu ušli u sudnicu”.

Njene ocjene će međutim dati Evropska komisija - uglavnom za ispunjavanje privremenih, a potom i konačnih mjerila iz poglavlja 23 i 24 - od kojih će zavisiti “bolji život” građana.

 Opozicija zove Ustavni u pomoć 

Izborom Vesne Medenice po treći put, pogažen je Ustav i dodatno poljuljano povjerenje javnosti u pravosuđe, ocjenjeno je iz opozicije.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milun Zogović smatra da je crnogorsko pravosuđe tom odlukom “dokazalo svoju zavisnost od izvršne vlasti”.

“Načelo podjele vlasti u praksi više ne postoji. Izborom Medenice i formalno je ukinuto sudstvo kao nezavisna grana vlasti. Posebno je apsurdno očekivati nezavisan i nepristrastan rad, a još manje pravnu zaštitu od sudija koji su spremni da po naređenju sa dvora sahranjuju nase pravosuđe. Da ne govorimo o etici i profesionalnom moralu, ljudi koji su digli ruku za ovu odluku pretvarajući se u moralne i profesionalne liliputance”, kazao je Zogović.

Iz Ujedinjene Crne Gore upozorili su da je Medenica i pored ustavnih ograničenja izabrana po treći put, čime je pogažen najviši prvni akt države. Oni su istakli da se “ludilo partijskog sudovanja nastavlja u najbrutalnijem vidu pred licem Evropske unije (EU)”. “Ako je do sada i bilo časnih primjera među sudijama koji su branili čast svoje profesije i branili pravdu i zakonitost, od sjutra bi sve to moglo biti samo maglovito sjećanje. Šta bi tek Donald Tramp dao kada bi mogao naš primjer i sudsku profesionalnost iz Crne Gore preseliti u SAD? Vladao bi vječno i bio biran koliko god želi puta na funkciju predsjednika”, saopštili su iz Ujedinjene, dok su iz Socijalističke narodne partije (SNP) kazali da je izborom Medenice dotaknuto dno i pozvali Ustavni sud da poništi odluke Vrhovnog.

“Imajući u vidu da je Vrhovni sud stvarno najviši sud u državi, to ne znači da nije dužan da poštuje Ustav i zakone koje štiti Ustavni sud, koji nije četvrta instanca, nego najmoćniji kontrolni mehanizam u državi”, navodi se iz partije Vladimira Jokovića.


Vidi sve komentare