Socijaldemokratska partija neće podržati eventualnu kandaturu Filipa Vujanovića za predsjednika države, jer mu Ustav Crne Gore ne daje pravo na treći predsjednički mandat, kazao je potpredsjednik SDP-a Raško Konjević.
On je naglasio da će njegova partija insistirati na poštovanju Ustava, ističući da isto očekuje i od aktuelnog predsjednika države.
„Za očekivati je od onoga ko predlaže sudije Ustavnog suda da zaštiti njihov autoritet time što neće dovoditi u pitanje jasne ustavne odredbe da „isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta“ ą to je identična norma i u Ustavu iz 1992. godine“, rekao je Konjević „Vijestima“.
Vujanović je prvi put za predsjednika Crne Gore izabran 2003. u vrijeme dok je ona bila članica SRJ, a mandat mu je istekao 2008. godine kada je Crna Gora već imala status nezavisne države. Naredni predsjednički izbori u Crnoj Gori trebalo bi da budu održani na proljeće 2013. godine.
Na primjedbu da većim dijelom Vujanovićevog mandata Crna Gora nije bila samostalna država, Konjević je kazao da postoji puni ustavnopravni kontinuitet države Crne Gore.
Vujanović je prvi put za predsjednika Crne Gore izabran 2003. u vrijeme dok je ona bila članica SRJ
On tvrdi da to stoji u Odluci o proglašenju nezavisnosti, podsjećajući da su nakon proglašenja nezavisnosti i usvajanja novog Ustava svi organi, uključujući i predsjednika države, nastavili bez prekida mandate.
“Ustav ne ostavlja ni minimum mogućnost za drugačije tumačenje. Vjerujemo da će svi doprinijeti da Ustav primjenjujemo na evropski način jer smo zemlja koja treba ubrzo da otpočne pregovore, a ne kako to rade, recimo, u Bjelorusiji, tumačeći ga kako odgovara nečijim trenutnim političkim očekivanjima“, ocijenio je Konjević.
Đukanoviću bliži Krivokapić
Da li će Vujanović 2013. godine ponovo biti predsjednik najviše će zavisiti od dogovora u vrhu njegove partije.
Vujanović indirektno saopštio da nije saglasan sa tumačenjima da nema pravo da se opet kandiduje
Javni nastupi, kojima je otvoreno kontrirao stavovima šefa DPS-a Mila Đukanovića, tumače se i kao Vujanovićev pritisak na DPS da bude ponovo kandidat partije za predsjednika.
Sada je očigledno da je Đukanović mnogo bliskiji sa šefom SDP-a Rankom Krivokapićem, a Vujanović nije bio Đukanovićev prvi izbor ni 2008. godine.
Ipak, on je konačnu odluku partijskog šefa tada preduhitrio javno se kandidujući za predsjednika države.
Zato bi tumačenje Ustava u smislu da Vujanović više nema pravo da se kandiduje sada moglo biti glavni argument Đukanoviću da istisne Vujanovića iz predsjedničke fotelje i tako ga politički neutrališe.
Vujanović nije bio Đukanovićev prvi izbor ni 2008. godine
Drugi način je da se sam kandiduje, što nije odbacio kao mogućnost. Aktuelni šef države sugeriše da je toga svjestan, tako da prošle sedmice nije htio javno da se izjasni da li će se ponovo ući u predsejdničku trku.
Indirektno je time saopštio da nije saglasan sa tumačenjima da nema pravo da se opet kandiduje.
Osjetljiva zona DPS-a
Da je mogućnost Vujanovićeve kandidature osjetljivo pitanje za DPS-u vidi se po izjavama njegovih partijskih kolega.
Na pitanje da li po Ustavu Vujanović ima pravo na novi mandat, šef poslaničkog kluba DPS-a Milutin Simović je kazao da se nije bavio „tumačenjem Ustava sa tog aspekta i da je trenutno fokusiran na dio koji se odnosi na pravosuđe“.
Portparol DPS-a Rajko Kovačević tvrdi da se stranka tim pitanjem još nije bavila.
Pravnici ocijenjuju da će Ustav vjerovatno biti dosljedno tumačen ukoliko predsjednik države ne bude imao podršku partije
Ocjenjujući da reportera „Vijesti“, više od poštovanja Ustava, interesuje ko će biti kandidat DPS-a za šefa države, Kovačević je kazao da će javnost o tome biti na vrijeme obaviještena.
„Ko god da bude personalno, to svakako neće biti ohrabrujuće za našu političku konkurenciju. Tako je bilo i prošli put kada je naš kandidat Filip Vujanović pobijedio sva tri konkurenta već u prvom krugu“, rekao je Kovačević.
Većina pravnih stručnjaka koje su „Vijesti“ kontaktirale nije željela javno da saopšti stav ima li Vujanović pravo na treći mandat, ocjenjući da će Ustav vjerovatno biti dosljedno tumačen ukoliko predsjednik države ne bude imao podršku partije.
Ukoliko DPS stane iza Vujanovića, kako je kazao jedan od sagovornika „Vijesti“, obratiće se za mišljenje skupštinskom Odboru za ustavna pitanja i zakonodavnosto i tražiti od njega tumačenje da je to moguće.
Vujanović može da se kandiduje jer je počeo u drugoj državi
Predstavnik SNP-a u skupštinskom Odboru za ustavna pitanja Velizar Kaluđerović smatra da Vujanović ima pravo na kandidaturu, podsjećajući da je u vrijeme prvog mandata on bio predsjednik članice zajedničke države.
„Iako će i u političkoj i stručnoj javnosti biti različitih motiva, ja se u ovom trenutku držim onih stručnih. Ne bi trebalo da bude smetnje da Vujanović, sa stanovišta Ustava koji je usvojen 2007. godine, može biti kandidat za predsjednika.
Pravim razliku između pozicije predsjednika republike Crne Gore koja je bila u sastavu druge države i Crne Gore kao samostalne države“, kazao je Kaluđerović “Vijestima”.
Treći mandat hoće i Boris Tadić
Predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je na čelo države biran 2004. i 2008. godine, ljetos je najavio da želi i treći mandat.
Kuriozitet kosovskog Ustava je i odredba prema kojoj kandidat za predsjednika može biti svaki državljanin stariji od 35 godina
On je kazao da će o njegovom reizboru na mjestu predsjednika Srbije odlučivati građani Srbije, iako bi to bilo u suprotnosti sa zakonom o predsjedniku, kojim je predviđeno da isti predsjednik ima pravo na dva mandata.
Isto pravilo važi i u Hrvatskoj i Makedoniji, dok članovi predsjedništva BiH imaju pravo na dva mandata od po četiri godine.
I predsjednik Kosova ima pravo na dva uzastopna mandata od pet godina, ali za razliku od ostalih zemalja u regionu na Kosovu predsjednika bira parlament dvotrećinskom podrškom.
Kuriozitet kosovskog Ustava je i odredba prema kojoj kandidat za predsjednika može biti svaki državljanin stariji od 35 godina.
Lukašenko je rekorder
Rekord u neprekidnom upravljanju državom drži prvi čovjek Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji troši četvrti mandat na čelu te bivše članice SSSR-a.
Za razliku od Lukašenka, prije nego su treći put ušli u izbornu trku predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i bivši prvi čovjek Kolumbije Alvar Aribe, tražili su raspisivanje referenduma o pravu na treći mandat.
Da se i u Ustavu može naći rupa pokazali su aktuelni premijer i predsjednik Rusije Vladimir Putin i Dmitrij Medvedev.
Kada je Putin potrošio dva uzastopna mandata na čelu Rusije ga je privremeno zamjenio Medvedev, najavljujući da bi se Putin mogao vratiti na mjesto predsjednika već naredne godine.
Dok je Medvedev Putinu čuvao mjesto, promijenjen je i Ustav Rusije kako bi se predsjednički mandat sa četiri produžio na šest godina.
Galerija
Bonus video:
