Budva: Otvorena izložba “Mediteranski luk Krsta Ivanovića”

Narodna biblioteka Budve je odlučila da u mozaičnoj formi serije plakata prezentira život i rad Krsta Ivanovića
151 pregleda 0 komentar(a)
Izložba Budva, Foto: Vuk Lajović
Izložba Budva, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 27.09.2018. 06:57h

Manifestaciju Dani evropske baštine 2018 koja se ove godine odvija pod sloganom “Umjetnost dijeljenja”, Narodna biblioteka Budve obilježila je izložbom “Mediteranski luk Krsta Ivanovića” autorke mr Božene Jelušić. Izložbu o Krstu Ivanoviću (Budva, 1628 - Venecija, 1688), piscu i hroničaru Budve i mletačkog teatra otvorio je predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve dr Predrag Zenović i može se pogledati u narednih 10 dana.

Narodna biblioteka Budve je odlučila da u mozaičnoj formi serije plakata prezentira život i rad Krsta Ivanovića, jedan mediteranski luk od Budve do Venecije gdje je ostvario uspjeh koji je za stranca sa ruba Mletačke imperije bio gotovo nezamisliv, da postane kanonik čuvene bazilike Sv. Marka u Veneciji, a prije toga je već bio kanonik katedrale Sv. Ivana u Budvi.

Govoreći o izložbi autorka Božena Jelušić je istakla:

“Nezamislivo je Krsta Ivanovića prezentirati bez znanja o baroku. Naša je književnost nažalost književnost diskontinuiteta; mi nemamo sve književne pravce, baroka praktično i nema kod nas, ali ti rudimenti, detalji baroka zaista se kriju evo posebno u Krstu Ivanoviću; zbog toga smo osvijetlili i doba baroka i posebno melodramu kao prvu fazu u razvoju opere. Pokušali smo da sažmemo i dramaturgiju Ivanovićevih libreta kojih je bilo pet,da na neki način objasnimo i njegov značaj kao pjesnika… Sam Krsto, iako don Krsto, nije nikada napisao ni jedno crkveno prikazanje, ali jeste ljubavnu liriku. Krstu su soneti bili potrebni, posvete i libreta i on je polako stpenicu po stepenicu gradio svoje mjesto u Veneciji, vezivao za sebe moćne ljude, dopisivao se sa Leopoldom Habzburškim, sa Lujem XIV, bio je zapravo čovjek koji je sve u trenutku mogao… Njegovo djelo ‘Minerva za stolom’ je najznačajnije za svjetsku kulturnu baštinu jer se u njemu nalaze pozorišne uspomene iz Venecije u kojima je Krsto ostavio iscrpan trag o 220 pozorišnih predstava sa svim elementima: scena, režija, scenske mašine, ulaznice… Dakle nešto bez čega je svjetska kulturna baština i sam razvoj opere nezamisliv”, istakla je autorka izložbe Božena Jelušić.

“Krsto Ivanović je barokni autor od značaja za svjetsku kulturnu baštinu jer je osjetio da se nematerijalna kulturna baština mora čuvati. Krstu Ivanoviću je čini se bilo najdraže da bude istoriograf što mu se nije dalo jer je umro prije nego je završio djelo ‘Rat Pravovjerne lige protiv Turaka’, a to je bila prilika da na neki način razmotamo istorijske prilike ovoga prostora”, zapažanja su profesorice Jelušić.

“Predstava “Kirka” rađena po melodrama Krsta Ivanovića postavljena je na scenu 2017. u San Francisku (pozorišna trupa Ars Minerva), dok kod nas imamo samo čuvenu predstavu Vide Ognjenović ‘Don Krsto’. Takođe, bista Krsta Ivanovića koju je uradio vajar

Zlatko Glamočak, još čeka na mjesto gdje će biti postavljena, a trebalo bi da se Ivanović svojom bistom vrtati u Stari grad pored katedrale Sv. Ivana”, zaključila je Jelušić.

Bonus video: