„Kvantifikuj se“ (Quantified Self) je mreža je koja brzo raste i mjesto gdje ljudi skupljaju podatke o sopstvenom tijelu i zatim ih razmjenjuju sa drugima. Cilj je poboljšati kvalitet života. Da li je to moguće?
Florijan Šumaher (31) iz Minhena spava u prosjeku šest i po sati, dnevno pređe 10.000 koraka. Ove godine proveo je 121 sat na Facebooku. Odakle on to zna? On je "self-traker" i što znači da svakog dana bilježi podatke o samom sebi.
Deset hiljada koraka na dan, što je otprilike sedam kilometara, idealno je za srce
Florijan je jedan od osnivača „QS“ (Quantified Self) pokreta u Njemačkog. Njegovi članovi mjere sebi, između ostalog, krvni pritisak, šećer, potrošnju kalorija i težinu. Postoje čak i načini da se mjere sopstveni moždani talasi. Rezultati se onda postavljaju na server ili na društvene mreže.
Aplikacijama protiv proždrljivosti
Florijan ne izlazi iz kuće bez aparata kojim mjeri broj sopstvenih koraka. Deset hiljada koraka na dan, što je otprilike sedam kilometara, idealno je za srce. Do tog broja koraka dospio je postepeno. Ranije je daleko više putovao tramvajem, a sada uglavnom ide pješice.
Podatke više ne skupljaju samo pacijenti, već i sportisti, ali i "self-trakeri". Oni prosto žele da poboljšaju sopstveni život
On prati šta jede i koliko je težak. Sve je digitalizovano, elektrosnska vaga šalje podatke na Florijanov pametni telefon i na računar. Tu se vizuelno mogu pratiti njegovi "usponi i padovi".
"Vrlo je bolno kada nabacim i samo dva kilograma. Pada je jako vidljiv", kaže Florijan.
Demokratizacija nauke o tijelu
Što se tiče mjerenja, to nije ništa novo. Dijabetičari odavno znaju da je to dobra ideja. Pravi preokret donijele su nove tehnologije, povezivanje u grupe i mrežne komunikacije. Podatke više ne skupljaju samo pacijenti, već i sportisti, ali i "self-trakeri". Oni prosto žele da poboljšaju sopstveni život. Florijana to motiviše.
"Vidim kako se nešto mijenja, kada živim zdravije, na primer krvni pritisak. Tako dobijam pozitivnu povratnu informaciju, odnosno podsticaj da nastavim sa promenama. Sa toliko informacija o sebi, lakše je živjeti zdravije“, kaže Florijan.
Poboljšanje života putem brojeva – za mnoge to zvuči isuviše apstraktno i tehnički
Baš tu je problem za kritičare QS – za njih je to isuviše opasno. Oni strahuju da će te podatke korisititi i neko drugi – možda bolnice prilikom naplaćivanja. Doktora Kaja Zostmana iz berlinske klinike "Šarite" brine rizik po zdravlje:
"Vidim da je mana u tome da korisnik može teoretski sam sebe da dovede do bolesti, zbog pogrešnog tumačenja tih podataka".
Čak i najsavesniji "self-traker" može sebi da postavi pogrešnu dijagnozu.
Medicinski potencijal
Oni koji svakog dana staju na vagu, bilježe visinu svoje djece na dovratku ili mjere sebi temperaturu, imaju makar nekakvu predstavu kako se život "pakuje u brojke"
"Za nas ljekare je naravno jako važno da potvrdimo ono što kaže pacijent. To znači, kada pacijent sa hroničnim oboljenjem sakuplja podatke i podijeli ih sa nama, i onda zajedno diskutujemo o njima, onda je to vrlo važno. Time se mogu smanjiti rizici po zdavlje i poboljšati fizičko stanje, slično kao meditacijom. Kada čovjek prvi put obrati pažnju na svoj srčani ritam, počinje i da upravlja njime, i to u principu vodi do smanjenja stresa", kaže Zostman.
Poboljšanje života putem brojeva – za mnoge to zvuči isuviše apstraktno i tehnički. Ali oni koji svakog dana staju na vagu, bilježe visinu svoje djece na dovratku ili mjere sebi temperaturu, imaju makar nekakvu predstavu kako se život "pakuje u brojke".
Florijan nema jasan odgovor na to koliko vrijede brojevi kojima se mjeri kvalitet života. Ipak, smišlja novu aplikaciju: pratiće ravnotežu rada i slobodnog vremena.
"Kvalitet prije kvanteta“ – to može biti sledeći moto.
Bonus video:
