"Luda trava" na Grad teatru: Poludjeli u potrazi za svojim identitetom

738 pregleda 0 komentar(a)
Scenski vrlo atraktivan teatar: Predstava "Luda trava", Foto: Grad teatar
Scenski vrlo atraktivan teatar: Predstava "Luda trava", Foto: Grad teatar

Na ovogodišnjem festivalu “Grad teatar” prvi put je gostovala čuvena Pozorišna laboratorija „Sfumato“ iz Sofije, jedna od najavangardnijih scena u ovom djelu Evrope, koja se predstavila jednim izuzetnim ostvarenjem, dramom „Luda trava“, u režiji Margarite Mladenove. Tako je budvanska publika mogla da uživa u dvočasovnom susretu sa uvjerljivim, savremenim, uzbudljivim i scenski vrlo atraktivnim autorskim i glumačkim teatrom, koji je posljednjh godina poznat i u regionu - „Sfumato“ je gostovao na beogradskom “Bitefu”, a na “Festivalu malih scena” u Rijeci 2016. osvojio je nagradu za najbolje ostvarenje sa predstavom „Gogoljev san“, koju je režirala ista rediteljka, Margarita Mladenova, zajedno sa Ivanom Dobčevim.

Mladenova je i sa „Ludom travom“ ostvarila zapažen uspjeh i na ovogodišnjem festivalu u Rijeci, sa kojeg je njena predstava ispraćena ovacijama, a isto se dogodilo i na festivalu “Grad teatar” - publika je imala priliku da vidi jedno, po mnogo čemu drugačije pozorište, koje je rediteljski, dramaturški, glumački, vizuelno, izvan stereotipa i klišea sa kojima se ne tako rijetko susreće.

Dramu „Luda trava“ vodećeg bugarskog dramatičara Jordana Radičkova, rediteljka koja je poznata po jedinstvenim teatarskim postupcima postavila je kao univerzalnu, turobnu priču o narodima “zaglavljenim“ u današnjem konceptu i vremenu jedne institucionalizovane globalizacije koja se surovo i bespogovorno sprovodi.

“Prije svega, jako mi je drago što je „Sfumato“ imao priliku da se predstavi na festivalu kao što je ‘Grad teatar’, koji ima jaku pozorišnu tradiciju, i koji je i sam producent, i ovo gostovanje smatram važnim za nas”, izjavila je Mladenova poslije izvođenja svoje predstave, ističući da je „Luda trava“ nastala kao dio ciklusa „Nojeva barka“, čijom se simbolikom bave i u drami, a što se odnosi na gotovo kompulsivnu potrebu ljudi širom svjeta, ne samo Bugarske i ovog balkanskog prostora, za očuvanjem što kolektivnog sjećanja, što fizičkih podsjetnika.

“Iako u predstavi, u ironičnom kontekstu današnjeg vremena govorimo o nestanku jednog bugarskog sela, odnosno, o krizi bugarskog nacionalnog identiteta, tradicije, istorijskog sjećanja i svega onoga što čini različitost jednog podneblja, ta drama se danas odnosi na čitavo čovječanstvo, nad koje su se nadvile mnoge opasnosti - od korporativnog sistema i populizma, do stvaranja konfekcije od ljudi, kako u mišljenju i doživljaju stvarnosti, istorije, politike, društva, tako i u načinu života”, istakla je Mladenova.

Upravo zbog toga, simbolički najjači i najzanimljiviji lik u predstavi je starac, mještanin, koji je izgubio razum lutajući po ludoj travi, i on predstavlja narod ogoljen od sjećanja, tradicije i smisla, koji je poludio u potrazi za svojim identitetom. To je svojevrsno upozorenje opštem gubitku autentičnosti i izvornosti u sistemu institucionalizovane globalizacije.

“Luda trava” isrpaćena je ovacijama, a oduševljenje publike jednako je pripalo briljantnim glumcima koji su na scenu donijeli i ples, akrobacije, muziku - Albeni Georgievoj, Žani Raševoj, Galji Kostadinovoj, Katalini Starejšinskoj, Nađi Keranovoj, Biljani Georgievoj, Antoniju Dimitrievskom, Ivanu Nikolovu, Dimitriju Krumovu, Rumenu Draganovu, Georgiju Bogdanovovu. Najatraktivnija i najuzbudjivija scenografija koju smo vidjeli ovog ljeta, i koja takođe „igra“ jednu od glavnih uloga u predstavi, takođe je ostvarena u „Ludoj travi“, što ovu predstavu možda čini i najboljim događajem ovogodišnjeg dramskog programa “Grada teatra”.

Nedostatak bunta najveći problem savremenog svijeta

Poseban naglasak u predstavi Mladenova stavlja na militarizovane skupine koje ne ostavljaju prostora za otpor i odabir drugih mogućnosti.

“Najveći i najopasniji problem savremenog svijeta, koji je posebno težak za male države i siromašna društva kao što je Bugarska, jeste to što je sve manje bunta, što se ljudima nameće isključivo bavljenje golom egzistencojom kako bi preživjeli, što im se zatvara svaka mogućnost kritičkog razmišljanja o tome da oni sami mogu nešto da promijene, i što im se ukida pravo na bilo kakvu pobunu. Tako postavljena društva istovremeno eliminišu i mogućnost humanog okupljanja ljudi zarad ostvarenja zajedničkih plemenitih ciljeva, i brišu onu bazičnu ljudsku solidarnost na kojoj i počiva svijet. A globalizacija kao jedini koncept života, preživljavanja i opstanka, agresivno i surovo postavlja isključivo lični interes pojedinca”, smatra rediteljka.

Bonus video: