Kotorski put u podzemlje

U Zaključku se konstatuje sljedeće: “U takvoj situaciji, ako nema dovoljno vremena da se formulišu jasniji predlozi rješenja, može se konstatovati da materijal daje osnovu za dalju proceduru”
4943 pregleda 1 komentar(a)
Pogled sa Glavata na Dobrotu, Foto: B. Vukićević
Pogled sa Glavata na Dobrotu, Foto: B. Vukićević

“Istraživanja govore”, veli, “da turisti koji dolaze u Kotor kao najveći problem apostrofiraju saobraćajne gužve, a adekvatan odgovor na taj problem bi već sljedeće godine mogla da bude gradnja podzemnog prolaza na rivi (za transfer putnika sa kruzera ka Starom gradu), kvalitetnije upravljanje pješačkim tokovima, kao i parkingom automobila i izletničkih autobusa”.

I još veli da se ovo “čulo” u emisiji “Pitajte gradonačelnika”, emitovanoj na Radiju Kotor, u pretprošli petak, 4. oktobra.

Ne veli što Kotorani “apostorofiraju” kao najveći problem grada koji (pogrešno, očigledno) smatraju svojim - ali ne sumnjam da bi se i Kotorani sjetili, kada bi neko krenuo da ih propituje o problemima starodrevnog Kotora grada, da “apostrofiraju” saobraćajne gužve kao problem.

Što se tiče “podzemnog prolaza na rivi”, vjerujem da bi to pitanje podijelilo duhove u Kotoru gradu. Ako znamo koliko je vremena trebalo Direkciji za izgradnju i uređenje Kotora da vrati onaj kontrafor - koji se krajem 2016. odvalio od sjevernog bedema Kotorske tvrđave - kod Mosta na Tabačinu, odnosno kod Vrata od Škurde (sjevernih vrata) - veliko je pitanje koliko bi toj istoj Direkciji trebalo da izgradi podzemni prolaz - što je za nijansu složenija intervencija, vjerujem da bi se i tzv. struka složila s ovom konstatacijom - i to baš na rivi.

Drugo pitanje, jednako važno - ako ne i važnije - ticalo bi se svrsishodnosti intervencije: zašto podzemni prolaz - a ne, recimo, montažno-demontažna pasarela? Ili dvije pasarele? Ili nekoliko privremenih pasarela preko magistrale - na potezu od kružnog toka - odnosno od supermarketa Idea - do zgrade Lučke kapetanije?

Uzeh, u to ime, da kopam u potrazi za Predlogom Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor (PUPKO) - pretpostavljao sam da je ta stvar već dogurala do faze predloga - ne bih li ustanovio na koji način budući krunski planski dokument Opštine Kotor tretira problem saobraćaja, odnosno podzemnog prolaza - i ustanovih...

OK, prije nego što pređem na stvar, podsjetiću vas da je Odluku o izradi PUPKO sa Programskim zadatkom za izradu PUPKO (SL 82/18) - donijela Vlada Crne Gore, na 103. sjednici, održanoj 20. decembra 2018. godine - u kompletu sa Odlukom o određivanju rukovodioca izrade PUPKO i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu PUPKO (SL 82/18). Zatim smo imali tzv. Prethodno učešće javnosti - od 24. januara do 24. februara 2019. godine - u režiji Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORiT). Toj operaciji je prethodilo nešto naslovljeno “Koncept PUPKO”, odnosno “Koncept PUPKO i dopunjeni koncept PUPKO” - a to nešto je ličilo na...

Pozvao bih se, ipak, na dokument naslovljen “Komentari na Koncept PUPKO”, koji se 25. februara pojavio na Internet stranici Centra za održivi prostorni razvoj EXPEDITIO iz Kotora - uz konstataciju da upravo taj dokument savršeno oslikava karakter nazovi-Koncepta.

Nedugo zatim, 23. aprila, pozvani smo na Javnu raspravu o Nacrtu - pazite: Nacrtu! - PUPKO, opet u režiji MORiT. Operaciji naslovljenoj “Javna rasprava o Nacrtu PUPKO”, prethodilo je nešto naslovljeno “Nacrt PUPKO” - i to nešto je ličilo na...

Pozvao bih se, ipak, na dokument naslovljen “Izvještaj o reviziji Nacrta PUPKO” - iza kojega stoji Savjet za reviziju planskih dokumenata - odnosno Svetislav G. Popović - i koji je zaveden u debele knjige 21. marta. Između ostaloga, u tom Izvještaju stoji i ovo, citiraću: “Proces izrade PUPKO koji je opisan u poglavlju 2.1. Konceptualni okvir - predstavljen je na način kao da se radi o Programskom zadatku, a ne o okviru koji je već postavljen u prethodnoj fazi planskog dokumenta (u fazi kada je Nacrt PUPKO bio tek slatki mali Koncept PUPKO - op.a.), koja je data na uvid javnosti i za koju je (pazite sad - sad je važno - op.a.) pristigao određen broj inicijativa, predloga, sugestija. U dokumentaciji nema stavova Obrađivača (nema stavova Obrađivača! - ma je li to moguće!? - op.a) o podnesenim primjedbama, sugestijama i predlozima”. A u Zaključku lijepo piše, opet ću citirati: “Savjet za reviziju Nacrta PUPKO, predlaže MORiT da se Nacrt plana uputi u dalju proceduru (bez obzira na 21 stranu najnevjerovatnijih primjedbi koje prethode Zaključku - i bez obzira na nedostajuće stavove Obrađivača o primjedbama, sugestijama i predlozima struke i građana po pitanju Koncepta plana - op.a.), a da se u fazi Predloga plana, nakon sprovedene Javne rasprave na Nacrt plana i izrade Izvještaja sa javne rasprave, izvrše korekcije planskog dokumenta u skladu sa preporukama i stavovima iz ovog Izvještaja”.

Pisao sam o ovome prije nekih pola godine - kada je ta nevjerovatna epizoda iz povijesti starodrevnog Kotora grada bila aktuelna - ali nije na odmet podsjetiti se svega toga - prije nego što se u potpunosti posvetimo pitanju podzemnog prolaza, odnosno pothodnika - kako su tu infrastrukturnu poziciju nazivali visoki kotorski zvaničnici, depeesovci, krajem 2016. godine, kada je i pokrenuta ta nevjerovatna priča.

Pozvao bih se, dakle, i na dokument naslovljen “Izvještaj o reviziji korigovanog (korigovanog, molim vas! - op.a.) Nacrta PUPKO” - koji nisam pominjao ranije, a iza kojega opet stoji Savjet za reviziju planskih dokumenata - odnosno Sveto Gavrov, u ulozi predsjednika - i koji je zaveden u prašnjave knjige 4. aprila. U tom Izvještaju, “u dijelu prostornog planiranja i urbanizma, konstatuje se”, između ostaloga, i ovo: “Korigovani nacrt PUP-a i dalje je suviše uopšten, bez konkretnih opredjeljenja, već samo sa opštim smjernicama, te su na osnovu njega moguća različira konačna rješenja”. A u Zaključku se konstatuje sljedeće: “U takvoj situaciji, ako nema dovoljno vremena (čemu žurba, pitamo se mi - op.a.) da se formulišu jasniji predlozi rješenja (čak i u varijantama), može se konstatovati da materijal daje osnovu za dalju proceduru”.

Javna prezentacija Nacrta PUPKO bila je upriličena u sali Kina Boka, 16. maja, opet u režiji MORiT. Moram priznati da nisam svojim prisustvom uveličao taj događaj - ali jesam malo listao na tu temu - i nađoh (skalaradio.com - apsolutno pouzdan izvor - op.a.) da je gospodin Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i pripadajućeg mu turizma, konstatovao tom prilikom “da je 5. aprila taj dokument (koji dokument? - Koncept PUPKO, ili pak Nacrt PUPKO? - vjerovatno Nacrt PUPKO - op.a.) poslat u centralu UNESCO na mišljenje (aha! - otud žurba - op.a.), te da su prilikom izrade Nacrta uzete u obzir”, sad se uhvatite za nešto čvrsto, molim vas, “sve primjedbe date na javnoj raspravi na koncept plana” - što se, bojim se, kosi sa činjenicom da u pomenutom “Izvještaju o reviziji Nacrta PUPKO” lijepo piše da u Nacrtu PUPKO “nema stavova Obrađivača o podnesenim primjedbama, sugestijama i predlozima i mogućnosti njihovog prihvatanja”.

Nastavak u sljedećem broju - uz sugestiju da, u međuvremenu, prostudirate malo dokument naslovljen “Primjedbe na Nacrt Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor i Nacrt Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu” - iza kojega stoji EXPEDITIO.

Bonus video: