STAV: ZAŠTO I KAKO STUDIRATI SAVREMENE EKONOMSKE NAUKE

Sve proizilazi iz ekonomije

Ekonomija i ekonomska nauka koja se njom bavi je temelj egzistencije i funkcionisanja pojedinca, porodice, drušvene grupe, pa i države i društva u cjelini
67 pregleda 3 komentar(a)
ekonomija, Foto: Shutterstock
ekonomija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 02.10.2016. 13:48h

Akademska besjeda profesora Mihailovića na prvom času ekonomije studentima prve godine

Izabrali ste da studirate ekonomiju, koja je jedna od najsloženijih nauka. Možda se pitate da li ste napravili pravi izbor za vašu lijepu budućnost? Da vam odmah pomognem tvrdnjom da ste, na određeni način, već ekonomisti-amateri, iako, možda, nijeste te činjenice, za sada, u potpunosti svjesni. Čovjek je, po definiciji svoga bića, ekonomista budući da ova oblast nauke svakoga tangira, i to počev od rođenja, jer se pojavljuje sa prvim zadovoljavanjem ljudskih potreba, uz veoma ograničene resurse. Na taj način ekonomska nauka je logično, i „prirodna“ nauka. Od danas, pa dalje u čitavom životu, vi polako ulazite iz amaterizma u profesionalnu sferu ove složene naučne oblasti.

Najjednostavnije rečeno, ekonomija je racionalna upotreba ograničenih resursa, koji su čovjeku na raspolaganju. Ekonomija je nauka relacija i odnosa, posebno među ljudima. Možda nijeste do sada o tome razmišljali, ali želim da vas pozitivno iritiram tvdnjom da su u ovoj nauci zastupljene sve osnovne računske radnje. Logično je postaviti pitanje: na koji način? Reći ćemo ukratko: dijeljenje, jer je u pitanju odnos rezultata i ulaganja; oduzimanje između outputa i inputa na kraju nekog posla ili operacije; sabiranje svih ostvarenih efekata i na kraju - množenje - kao rezultat sinergetskih efekata poslovnih procesa i operacija.

Ekonomija je ne samo upotreba ograničenih resusrsa, nego, što je posebno važno, i stvaranje novih izvora rasta i razvoja poslovnih subjekata i nacionalnih privreda. Posebna je potvrda ove teze savremeni razvoj informatičke ekonomije, čije granice više niko ne može odrediti. Ko je mogao prije samo dvije decenije zamisliti ovakav razvoj kompjuterske tehnike, inerneta, društvenih mreža i drugih savremenih informatičkih proizvoda. Vi, kao mladi ljudi, to najbolje znate i svakodnevno osjećate.

Promjena, jedina konstanta

Istraživanja pokazuju da mi ekonomisti s pravom tvrdimo da je promjena jedina konstanta. Dakle, sve se mijenja osim promjena. Broj promjena u jedinici vremena se povećava. Ovu maksimu treba što prije shvatiti i tu osnovnu polugu koristiti kao motiv svoga djelovanja. Drugo važno pravilo u ekonomiji je da sve što se dešava neko mora da plati, tj. nema računa bez krčmara. Ili kako mi studente učimo da „u ekonomiji nema besplatnog ručka“.

Sa sadašnjim životnim i profesionalnim iskustvom mogu tvrditi i vama prenijeti, da je zdravlje svakog čovjeka na listi prioriteta. Poslije njega dolazi znanje, kojeg nikada nije dosta. Naš narod je davno rekao - para i pameti nikada dosta. Kombinacija zdravlja i znanja je početni uslov za ostvarenje sreće, kojoj, logično, teži svaki pojedinac.

Ekonomija i ekonomska nauka koja se njom bavi je temelj egzistencije i funkcionisanja pojedinca, porodice, drušvene grupe, pa i države i društva u cjelini. Već danas naučite da su siromaštvo i bogatstvo dva različita pola ekonomije. Logično je zaključiti da svaki pojedinac i društvo teže da što prije izađu iz sfere siromaštva. Standard pojedinca je, u najopštijem smislu, dio standarda društvene zajednice kojoj on pripada.

Vijek u kome živimo je potpuno različit od prethodnog i svih ranijih vremena. Nikada svijet nije bio ovako komplekskan i u njemu pojave i procesi teško rješivi. Velike i razvijene ekonomije nalaze zajedničke interese oko problema svjetskog nivoa. Aktuelna ekonomska kriza je takva da sve mjere koje su preduzimane u ranijim krizama, a bilo ih je više, nijesu adekvatne za njeno rješavanje. Temeljna činjenica na kojoj zasnivamo ovu tvrdnju je da sadašnja ekonomska i finansijska kriza duže traje od svih prethodnih. Postojeća kriza se faktički neslućenom brzinom prostrla čitavom zemljinom kuglom - od Kalifornije do Vladivostoka. Treba istaći i da je ona je, za većinu ekonomista, neočekivano došla. Arsenal instrumenata za njeno prevladavanje se pokazao nedovljnim i neadekvatnim. Nema ni jedne ekonomije koju kriza nje pogodila - naravno, neku više, neku manje. Mnoge vlade razvijenih zemalja nastoje da ostvare pozitivnu stopu privrednog rasta. Rijetke su bitke u kojima svako gine. Ali, da je postojeća kriza svakoga uzdrmala, to više nije sporno. Takođe, smatram da će kriza duže djelovati nego što su vodeći ekonomisti smatrali, i da je neizvjesno kada će se okončati. Ko je mogao prije 2008. tvrditi da će čitav svijet imati usporene, pa i niske, a neke zemlje i negativne, stope privrednog rasta? Kriza i druga dešavanja u svijetu su otvorili neka krucijalna pitanja i probleme, sa kojima se suočava čovječanstvo: veoma niski privredni rast i kod najrazvijenih ekonomija, vjerski i njihova posljedica ratni sukobi, enormne migracije stanovništva od više desetina miliona, nesgurnost u gradskim metropolama, stalni talasi izbjeglica, klimatske promjene, svjetska borba za osvajanje tržišta i resursa, itd. Zaista je teško pobrojati sve sa čim se savremeni svijet suočava. Zato u takvim uslovima niko sa sigrnošću ne može predvidjeti ekonomsku budućnost. Na drugoj strani, od ekonomske nauke svi očekuju rezultate prevladavanja navedenih problema, posebno u povećanju BDP, ukupnog i po stanovniku, kao i ostalih ključnih ekonomskih agregata.

Probleme moramo rješavati sami

Crna Gora, kao mala zemlja, sa svojim značajnim resursima - prirodim, geografskim, znanjem ljudi i drugim, na osnovu kojih treba da nađe mjesto i poziciju na sve komplikovanijem svjetskom tržištu. Svjetsko tržište je fluidno i međusobno povezano više nego ikada u dosadašnjoj istoriji. Nije više sporna teza da resurse kojima raspolažemo u našoj državi nedovoljno koristimo. Jedan sam od onih ekonomista koji stalno ističu da se moramo više oslanjati na sopstvene resurse i znanje, posebno u podizanju BDP po stanovniku, koji je sada ispod 6.000 eura, ili za nekoliko puta niži nego u EU. Naše probleme moramo, prevashodno, rješavati sami. Niko ne treba da uređuje tuđu kuću, pa ni u ekonomskom pogledu. To ne treba shvatiti kao tezu o autarhiji, nego o sopstvenom i originalnom razvoju na osnovu komparativnih prednosti. Tu će biti poseban prostor za vas kao buduće profesionalce. Crna Gora mora besuslovno stvoriti novu privrednu strukturu za povećani izvoz kao uslov za integralni privredni i društveni razvoj. Moramo shvatiti da je ekonomija osnov svega; iz nje sve drugo proizilazi. Od vas će se zahtijevati da budete kreatori, i promoteri, u ovoj oblasti. Nemojte čekati da vam posao stvori neko drugi, već, od sada, razmišljajte da sami kreirate svoj biznis. Morate biti dobri domaćini, inicijatori promjena i njihovi realizatori. Preduzimajte nove poslove, koristite mogućnost za studentske razmjene, koristite našu bibiloteku, kao i sve prednosti savremenih tehnologija, te shvatite da radeći dobro za sebe radite i za druge. To je osnovni koncept savremene ekonomije, u kojoj se pojavljuju nova zanimanja, koja traže usku specijalizaciju. Navedimo neka od njih: lični bankar, finansijski menadžer, marketing menadžer, PR menadžer, brend menadžer i druga. Biće i novih do završetka vaših studija!

U takvim novim konstelisanim okolnostima i svjetski integrisanim problemima, ekonomska nauka dobija posebnu ulogu i značaj. Zato smo mi ekonomisti u profesionalnoj obavezi da pokušamo rješavati i preduprijediti pomenute i druge probleme. Da bi navedno ostvarili, potrebno nam je savremeno ekonomsko i šire znanje i obrazovanje, koga, kako je već navedeno: nikad nema dovoljno. Profesionalizam će biti sve više na cijeni, kombinovan sa specijalističkim znanjima novih oblasti ekonomske nauke. Naš Ekonomski fakultet je ugledna nastavna i naučna ustanova, jedna od temeljnih jedinica Univerziteta Crne Gore. Na njemu možete ostvariti različite nivoe ekonomskog obrazovanja sve do doktorata nauka. On ima značajnu istoriju, a njegovi kadrovi su bili, jesu i biće stručnjaci koji značajno utiču na privredni i društveni razvoj CG. Zato otklonite dilemu sa početka ovog izlaganja. Vi ste na pravom putu, ali uz određene uslove.

Zlatna pravila

Zato mi dozvolite da vam na početku studija ekonomske nauke navedem nekoliko ključnih poruka, kojih će te se, siguran sam, sjećati i na njih često vraćati:

1. Studiranje nije klasično srednjoškolsko učenje, već pretpostavlja vaš stalni aktivni i kritički odnos prema nastavnoj građi. Zato shvatite da su predavanja i vježbe vaša lična obaveza;

2. Studirajte probleme da bi se obogatili znanjem, a ne da dobijete ocjenu;

3. Poštujte princip kontinuiteta tako što ćete krenuti u osvajanje znanja već od prvog radnog dana na fakultetu. Čitajte širu literaturu i aktivno se prema njoj odnosite.

4. Planirajte svoje vrijeme u cjelini, tako da imate mogućnosti ne samo za fakultet, već i za druge želje i obogaćivanje sebe kao kompletne ličnosti. Ne zaboravite da su plan i organizacije više od 70% početnog uspjeha;

5. Prihvatite princip etičnosti, kao vrhunski u svom studiranju i budućeem profesinalnom djelovanju.

Simultanim poštovanjem ovih principa, ubijeđen sam, postaćete uspješni studenti, ekonomski profesionalci, ponos svojih roditelja, ovog fakulteta, sredine u kojoj živite i društvene zajednice u cjelini. U funkciji filozofije studiranja ekonomije ispričaću jednu anegodotu iz stare Podgorice koja vam može biti jedna od maksima buduće profesionalne orijentacije. Ona se odnosi na jednog starog uspješnog trgovca, koji je svoj posao mukotrpno gradio sa niske ekonomske osnove. Kada su ga prijatelji pitali kako sve to što je stvorio može potrošiti, on je odgovorio. „Dragi moji, vidite li da imam samo jedan i to krnji zub“? Oni su odgovorili da vide. “ E, dragi moji na njega bih mogao potrošiti za mojeg kratkog preostalog života čitavu Podgoricu, a ne moje skromno bogatstvo“. Zato na vrijeme shvatite nije problem potrošnja, već proizvodnja. Može se trošiti samo zarađeno ili kako davno reče Karl Marks - “Bez proizvodnje nema potrošnje“. Sav novac koji bilo ko zaradi može potrošiti čak i za jedan sat. Ne treba objašnjenje kako. Vi to znate i važno je da poruku shvatite na vrijeme. Ja vam to kažem - bez dileme. A da sam bio u pravu pokazaće vrijeme. Ono je za svakoga rigorozno i teško breme.

Preporučujemo za Vas