Decenijama su se Sjedinjene Američke Države zalagale za demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava. Da, postojao je očigledni raskorak između retorike i stvarnosti: tokom Hladnog rata, Amerika je rušila demokratski izabrane vlade u Grčkoj, Iranu, Čileu i drugdje, sve pod izgovorom borbe protiv komunizma. A u svojoj kući Sjedinjene Države su vodile borbu za građanska prava Afroamerikanaca čak i čitav vijek nakon ukidanja ropstva. Osim toga, Vrhovni sud SAD trenutno aktivno nastoji da ograniči napore da za ispravljanje posljedica duge istorije rasne diskriminacije.
I dok Amerika često nije radila ono što je propovijedala, sada ne samo da ne praktikuje, već više ni ne propovijeda ono što je nekada zagovarala. Razlog su predsjednik Donald Tramp i Republikanska stranka.
Vrhunac Trampovog prezira prema vladavini prava bio je njegov pokušaj da (tokom prvog mandata) ukine jedan od ključnih principa demokratije - mirnu predaju vlasti. Tvrdio je (i još uvijek tvrdi) da je pobijedio na izborima 2020. godine, iako je Džo Bajden dobio 7 miliona glasova više, a desetine sudova su presudile da nije bilo značajnih nepravilnosti na izborima.
Oni koji poznaju Trampa vjerovatno nisu bili iznenađeni, ali je veliko iznenađenje bilo to što je oko 70% republikanaca povjerovalo da su izbori namješteni. Mnogi Amerikanci, uključujući većinu članova jedne od dviju glavnih stranaka u zemlji, upali su u zamku divljih teorija zavjere i dezinformacija. Za mnoge Trampove pristalice, demokratija i vladavina prava su manje važne od očuvanja američkog načina života - što u praksi znači očuvanje dominacije bijelih muškaraca na štetu svih ostalih.
Bilo to dobro ili loše, Amerika već dugo služi kao uzor drugim zemljama. I, nažalost, širom svijeta postoje demagozi spremni da usvoje Trampovu formulu, gazeći demokratske institucije i odričući se vrijednosti na kojima su one zasnovane.
Upečatljiv primjer je bivši predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, koji je otišao toliko daleko da je pokušao da kopira napad na američki Kapitol od 6. januara 2021. godine, izveden da bi se spriječilo Bajdenovo stupanje na dužnost. Pokušaj državnog udara 8. januara 2023. u Braziliji bio je još obimniji od napada na Kapitol, ali su brazilske institucije izdržale. I sada traže da Bolsonaro odgovara za svoja djela.
U međuvremenu su SAD, otkako se Tramp u januaru vratio u Bijelu kuću, krenule u suprotnom pravcu. On je ponovo jasno stavio do znanja da voli carine, a da prezire vladavinu prava. Čak je prekršio trgovinski sporazum koji je tokom svog prvog mandata sam potpisao sa Meksikom i Kanadom. Ignorišući Ustav SAD, koji Kongresu daje isključivo pravo da uvodi poreze (a carine su zapravo vrsta poreza na uvezenu robu i usluge), zaprijetio je uvođenjem carine od 50% Brazilu ako ta zemlja ne obustavi krivično gonjenje protiv Bolsonara.
Time je Tramp prekršio principe vladavine prava, zahtijevajući od Brazila - koji u potpunosti poštuje pravne procedure u slučaju Bolsonara - da to ne čini. Kongres SAD nikada nije usvojio carine kao instrument prisile nad drugim zemljama radi potčinjavanja njihovih unutrašnjih pitanja političkoj volji američkog predsjednika, a Tramp ne može da se pozove ni na jedan zakon koji bi mu dao makar i tanku zakonsku osnovu da prikrije neustavnost svojih postupaka.
Postupci Brazila u oštrom su kontrastu sa onim što se dešava u SAD. Sudski proces u Americi napredovao je sporo, ali pravedno, privodeći pravdi učesnike pobune 6. januara. Međutim, odmah nakon svoje druge inauguracije, Tramp je iskoristio predsjedničko pravo na pomilovanje i oprostio osuđenima u tom slučaju, uključujući i najagresivnije pobunjenike. Saučesništvo u napadu tokom kojeg je poginulo pet osoba, a više od 100 policajaca bilo povrijeđeno, prestalo je da bude zločin.
Slično kao i Kina, Brazil odbija da se pokori američkim prijetnjama. Predsjednik Luis Inasio Lula da Silva nazvao je Trampovu prijetnju “neprihvatljivom ucjenom” i dodao da “nijedan stranac ne može naređivati predsjedniku ove zemlje”.
Lula brani suverenitet svoje zemlje ne samo u oblasti trgovine, već i u regulisanju tehnoloških platformi pod kontrolom SAD. Američki tehno-oligarsi koriste novac i globalni uticaj kako bi primorali države širom svijeta da im omoguće slobodu djelovanja za sprovođenje svojih strategija maksimizacije profita, koje neminovno nanose ogromnu štetu - između ostalog i kroz širenje netačnih informacija i dezinformacija.
Kao i tokom nedavnih izbora u Kanadi i Australiji, i u Brazilu se pojavio “Trampov efekat”: Lula je dobio veću podršku u zemlji, jer su se Brazilci okrenuli od američke administracije i ujedinili oko svog predsjednika. Ipak, to nije ono što je podstaklo Lulu da zauzme hrabar stav, već iskreno uvjerenje da Brazil ima pravo da vodi sopstvenu politiku bez stranog miješanja.
Pod Lulinim vođstvom, Brazil je odlučio da potvrdi svoju posvećenost vladavini prava i demokratiji - upravo u trenutku kada Amerika očigledno odbacuje sopstveni Ustav. Ostaje da se nadamo da će i lideri drugih zemalja, velikih i malih, pokazati sličnu hrabrost kada se suoče s prijetnjama najsnažnije sile na svijetu. Tramp je oslabio demokratiju i vladavinu prava u Sjedinjenim Državama - možda i nepovratno. Ali ne smije mu se dozvoliti da isto učini i u drugim zemljama.
Autor je američki ekonomski ekspert; dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju; profesor je na Univerzitetu Kolumbija; bio je glavni ekonomista Svjetske banke (1997-2000)
Copyright: Project Syndicate, 2025. (prevod: N. R.)
Bonus video:
