Države širom svijeta suočene su sa posljedicama rastuće nejednakosti u primanjima. Zbog toga bi trebalo da ozbiljnije razmotre preraspodjelu bogatstva kroz poreske politike i transfere“, saopštio je Međunarodni monetarni fond (MMF). „Progresivno oporezivanje i transferi su ključne komponente fiskalne preraspodjele. Optimalna poreska teorija sugeriše značajno više marginalne poreske stope na najviša primanja od sadašnjih stopa“, navodi se u izvještaju MMF-a „Fiskalni monitor“ (Rojters).
Kevin Danaher, američki sociolog i antiglobalista, duboko je uvjeren da su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond neprijatelji siromašnih, dok američki nobelovac Jozef E. Stiglic smatra da “MMF ucjenjuje male i siromašne zemlje, a njima treba pomoći davanjem bespovratne pomoći…”
Analizirajući posljedice saradnje naše Vlade sa MMF-om, Svjetskom bankom i drugim međunarodnim “mentorima”, postavlja se pitanje da li crnogorski čelnici “robuju” stranim finansijskim savjetnicima zbog sopstvenog neznanja, ili su im oni alibi za brojne odluke koje donose na štetu građana, koji su ih izabrali?!
Kada je misija MMF-a u maju 2013. našoj Vladi preporučila povećanje stope PDV-a sa 17 na 19 %, uvećana stopa se počela primjenjivati već od 01. jula iste godine.
U martu 2017. MMF je preporučio ukidanje naknada za majke, povećanje akciza na alkohol, cigarete i gorivo, te ukidanje uslova za prijevremeno penzionisanje i povećanje kriznog poreza. Naša Vlada je sve preporuke sprovela u djelo i pride stopu PDV-a povećala sa 19 na 21 %. (bankar.me).
Početkom marta 2018. MMF je crnogorskoj Vladi preporučio smanjenje zarada u javnom sektoru, fiskalnih opterećenja na zarade, te penzija i socijalnih naknada, predloživši da se sve uštede prebace na kapitalni budžet. Zašto je Vlada bila djelimično “neažurna”, nije teško pretpostaviti, jer je 2018. bila godina izbora, od kojih su predsjednički proglašeni istorijski i “sudbonosni” po Crnu Goru!
Tada su iz MMF-a, po prvi put, preporučili Vladi da ukine povlastice povlašćenima koji plaćaju niži PDV, (usluge u marinama, poreska izuzeće koja važe za izgradnju autoputa, investicije u luksuzne hotele... itd). Vlada je u septembru razmatrala ovo pitanje, ne zbog MMF-a, nego u sklopu rasprave o ispunjavanju uslova za zatvaranje poglavlja 16 (porezi) sa EU (bankar.me).
Povećanje minimalne zarade od 193 eura, koja je najniža u regionu, ne dolazi u obzir, iako je ministar finansija obećao da će nastojati da podrži prijedlog da to bude 250 eura. Povećanje najniže penzije ni sindikati više ne spominju, iako je ministar Purišić u oktobru obećao da će povećanja biti, ali “koliko ne znamo”. Koga je briga za penzionere?! Prema izvještaju Monstata u Crnoj Gori 4,4 % stanovnika živi u apsolutnom siromaštvu, dok je 23,6 % u riziku od siromaštva. Apsolutna linija siromaštva za prošlu godinu iznosi 192,42 eura, koliko i minimalna zarada u CG. U domaćinstvima koja imaju rizik od siromaštva i socijalne isključenosti odrasta 40,1 % crnogorske djece?!
Pored Monstatovog izvještaja, tu su i druge sumorne statistike, o nezaposlenima, siromašnim penzionerima, korisnicima socijalnih naknada, o “modernim robovima”, koji zarađuju manje od 192 eura, korisnicima narodnih kuhinja... itd.
Davno mi je jedna prijateljica rekla: “Imam sve - znanje, zvanje i novac, ali nijesam srećna kada oko sebe vidim nesrećne ljude!”
Bonus video:
