PANDORINA KUTIJA

Mogu li Skoplje i Atina kao Priština i Beograd?

Na to pitanje nema ni jedinstvenog ni jednostavnog odgovora
4 komentar(a)
Ažurirano: 25.04.2013. 14:09h

Stručna javnost u Makedoniji ne misli da bi dogovor Beograd-Priština mogao da „zarazi“ Skoplje i Atinu kako bi, po istom receptu, riješili problem oko imena. Ali, smatra se, to može da otvori neka druga pitanja…

Da li dogovor Beograda i Prištine, koji je Srbiju postavio na brzu prugu prema Briselu, a Kosovu otvorio vrata na putu ka evropskim integracijama, može da bude pozitivan impuls i poruka za cio region, recimo za Makedoniju?

Na to pitanje nema ni jedinstvenog ni jednostavnog odgovora. Svi se slažu da je dogovor istorijski, da će on smanjiti prijetnje po bezbjednost i u Makedoniji, ali ne vjeruju da će uspjeti da „zarazi“ Skoplje i Atinu da po istom receptu riješe spor oko imena.

Prema diplomatskim izvorima, dogovor predstavlja „spektakularni podsticaj“ za Makedoniju zaglavljenu u sporu za koji niko u toj zemlji ne vjeruje da će biti rešen:

"Dogovor Beograd-Priština imaće pozitivan uticaj na Skoplje jer pokazuje dvije stvari: prvo, da i realne i navodne razlike mogu da se prevaziđu, odnosno da se i u tzv identitetskim pitanjima može postići diplomatsko rješenje. Drugo, nakon tog dogovora pritisak iz različitih veliko-etničkih struktura, u potpunosti gubi energiju“, smatraju ti diplomatski izvori.

Ipak, analitičari iz Makedonije su pesimisti. Abdurahman Aliti, bivši ambasador i dobar poznavalac prilika na Balkanu, ne očekuje da će dogovor Beograd-Priština imati bilo kakav uticaj u Makedoniji:

„Dogovor uređuje odnose između Prištine i Beograda i nema nikakav efekat na Makedoniju. Ne vjerujem da će taj primjer predstavljati stimulans makedonskoj vladi da iz njega izvuče pouke jer imam utisak da ona i nije zainteresovana za evrointegracije.

Na sreću, na Balkanu postoji ogroman interes u pogledu stabilnosti i to uliva nadu da će se procesi dezintegracije preduprijediti“, kaže Aliti.

Pandorina kutija

Analitičar i diplomata Arsim Zekoli smatra da ključno pitanje koje će se postavljati nakon sporazuma Beograd-Priština glasi: zašto takva pravila ne važe i za nas? „

Zašto Albanci u Makedoniji, Grci u Albaniji, Makedonci u Grčkoj, Turci u Bugarskoj, Bugari u Srbiji i Albanci u Preševu ne mogu da imaju ista prava kao i Srbi na sjeveru Kosova?

Da li baronesa (Ketrin) Ešton, u cilju postizanja kakvog-takvog uspjeha, kratkovido i naivno ili sa namjerom, u stvari otvara Pandorinu kutiju na Balkanu“, pita se Zekoli.

To pitanje u Makedoniji zatvoreno je Ohridskim dogovorom, podsjeća univerzitetski profesor Zvonimir Jankulovski. On je jedan od onih koji smatraju da je dogovor između Prištine i Beograda istorijski korak na putu stabilizacije Balkana i rešenje za odnose između Kosova i Srbije:

„Sam dogovor otvara mnogo pravnih dilema po pitanju njegove implementacije i održivosti, ali ipak je to značajan iskorak za stabilnost u regionu, posebno kada je riječ o bezbjednosnim pretnjama u Republici Makedoniji. To rješenje treba da ostane ekskluzivan način za uređenje odnosa među zajednicama na Kosovu, ali nikako ne bi smjelo da isprovocira iste ili slične zahjteve manjinskih etničkih zajednica u Makedoniji, s obzirom na to da smo mi to pitanje riješili Ohridskim sporazumom.

Taj dogovor ne može da se stavi u korelaciju sa (makedonsko-grčkim) sporom oko imena, s obzirom na to da se radi o dijametralno suprotnim pitanjima koja su predmet dogovora. Ipak, uprkos pozitivnim očekivanjima od dogovora Beograd-Priština, ostaje gorka spoznaja da se u međunarodnim odnosima nastavlja sa politikom 'štapa i šargarepe'.

Kreativnost koju je ovoga puta manifestovala Evropska unija u cilju stabilizacije Balkana, biće model po kome će se rješavati ovakve i slična otvorena pitanja u Uniji“, zaključuje Jankulovski.

On želi da vjeruje da će dogovor biti trajno rešenje odnosa između Prištine i Beograda, a ne zamrznut problem koji u bliskoj budućnosti može da eksplodira što bi imalo posljedice po sve, prije svega u regionu.

Galerija

Preporučujemo za Vas