S novom godinom u Hrvatskoj je stupio na snagu novi Krivični zakon kojim je posjedovanje droge za lične potrebe prebačeno iz krivične u prekršajnu odgovornost.
Ova odredba je usvojena u decembru prošle godine i podrazumeva da je za fizičko lice koje posjeduje drogu propisana prekršajna kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna (663,13 do 2.652,52 eura).
Obrazlažući potrebu donošenja tog zakona, ministar pravde Orsat Miljenić svojevremeno je naglasio je da se prekršajna odgovornost primerenija, ali da to ne znači nekažnjavanje.
"Sankcija postoji u vidu novčane kazne, ali nema stigmatizujući karakter, ne dovodi do toga da se zavisnici ili povremeni konzumenti droge upisuju u krivičnu evidenciju što im može štetiti kod uključivanja u društvo. Još je važnije što je prekršajni postupak relativno brz i ima mogućnost određivanja mjera liječenja", istakao je Miljenić.
U duhu njegove najava da će se naglasak na suzbijanju droge sada staviti na druge stvari, govore i povišena kazne za sva ostala krivična djela vezana uz droge. Proizvodnja, pa makar i jedna stabljike indijske konoplje od koje se dobija marihuana i dalje je u sferi krivične odgovornosti, pa je kazna za proizvodnju, prodaju ili posredovanje u kupoprodaji droge povećana sa 10 na 12 godina zatvora, ističu u Ministarstvu pravde.
Najteža kazna od 15 godina zatvora predviđena je za onog ko učestvuje u rasturanju droge djeci, u školi, u blizini škole ili u krivičnoj ustanovi. Isto važi i za iskorišćavanje djece za preprodaju droge ili ako se time bavi službeno lice.
Novi zakon nije propisao količinu droge koja će se smatrati drogom za sopstvenu upotrebu jer bi, kako su to ocijenili u Ministarstvu, propisivanje količina u praksi mogle dilerima pomoći da izigraju zakon, odnosno da uz sebe imaju droge taman koliko je bi to bilo propisano.
Važan razlog za prebacivanje posjedovanja droge u prekršajnu sferu jeste i činjenica da je sadašnji sistem sankcionisanja lica kod kojih je nađen, pa makar i jedan džoint skup i neefikasan, kao i da širom otvara vrata arbitrarnosti.
Delo se u nekim slučajevima proglašava beznačajnim, u nekima se pokreće krivični, u nekima prekršajni, a u nekima oba postupka.
S obzirom na stanje hrvatskih sudova koji se muče sa stotinama hiljada neriješenih predmeta, neki su predmeti i dospjeli u zastarijevanje. A kad se djelo proglasilo beznačajnim, nema mogućnosti ni određivanja obaveznog lečenja.
S druge strane, lica osuđena zbog posjedovanja droge za koje je ranije bila predviđena kazna od šest mjeseci do tri godina zatvora činila su značajan procent zatvorenika.
Uostalom koliko bi predmeti posjedovanja droge opterećivali pravosudni sistem govori i podatak koji je Tanjug dobio od MUP-a da je lane prijavljeno 1.877 prekršaja iz Zakona o suzbijanju i zloupotrebi opojnih droga, a da je od 1. januara do 30. novembra 2012. jer za decembar još nemaju podatke, prijavljeno 4.887 krivičnih dela po članu tadašnjeg krivičnog zakona o posjedovanju opojne droge.
Ministarstvo je imalo i argument da lica koja koriste drogu za ličnu konzumaciju ne ugrožavaju druge, što je jedan od uslova da bi određeno ponašanje bilo krivično sankcionirano.
Podsjetimo, mjera o tretiranju posjedovanja droge kao prekršaja doneta je nakon dugotrajnih svađa u Saboru u kojima je opozicija na čelu s HDZ-om tvrdila da država "šalje poruku kako toleriše drogiranje" i da "zavisnost o drogama, kao težak društveni problem, i počinje pušenjem jednog džointa", na šta su iz Kukuriku koalicije odgovorili da će zakon pomoći jačanju borbe protiv dilera droge.
Bonus video:
