"Jedan susjed traži da promijenimo naziv (države). Ali suština nije u promjeni naziva, već nacionalnog identita jer on (susjed) traži i da odustanemo od naše nacije i jezika", ocijenio je Ivanov na otvaranju konferencije "Prevazilaženje krize proširenja na Zapadnom Balkanu" koja se održava na Univerzitetu u Gracu, u Austriji.
Ivanov je ocijenio da je Makedonija "u nepovoljnom položaju" jer nekoliko godina ispunjava ekonomske i političke kriterijume EU, ali ne uspijeva da pokrene proces pregovora što stvara frustraciju među njenim građjanima.
Po riječima Ivanova, odnosi građana i privrednika Makedonije i Grčke su "odlični" što, kako je rekao, potvrđuje to da Makedonci za pola godine potroše u Grčkoj oko 550 miliona eura, dok su grčke firme najveći investitor u Makedoniji.
"Samo na univerzitetu 'Šefild' u Solunu je posljednjih godina diplomiralo više od 1.000 Makedonaca i nikada nije bilo nijednog incidenta", istakao je Ivanov.
Na pitanje učesnika skupa zašto Makedonija neumjereno koristi simbole antičke Grčke, on se složio da je upotreba simbola problematična. Ivanov je odgovorio i pitanjem o tome "zašto zvanična Atina nikada nije reagovala na spomenik Aleksandru Velikom u Plovdivu ili nekoj drugoj zemlji".
Komentarišući nedavnu najavu veta Bugarske na utvrđivanje datuma za početak pristupnih pregovora EU s Makedonijom, na predstojećem samitu EU u decembru, Ivanov je rekao da ipak očekuje da će Bugarska podržati prijem Makedonije jer je Bugarska prva priznala nenu nezavisnost.
"Vjerujem da će... i Bugarskoj koristiti da ima susjeda koji poštuje evropske standarde", kazao je Ivanov.
On je ocijenio da u Makedoniji postoji tolerantno, multietničko društvo u kojem radikalni političari ne mogu da pobijede na izborima. "Pacifizam Makedonije čini je drugačijom u odnosu na druge zemlje, ali političari i analitičari u Evropi ne razumiju situaciju u Makedoniji", ocijenio je predsjednik Makedonije.
On smatra i da Makedonija može biti primjer članicama EU u rješavanju problema uključivanja migranata u društvo. Na pitanje zašto sajt predsjednika Makedonije nema stranicu na albanskom, iako je prošlo 11 godina od potpisivanja Ohridskog sporazuma kojim je okončana oružana pobuna dijela pripadnika albanske manjine kojoj su dale koncesije u vlasti i poboljšan njen položaj, Ivanov je odgovorio da je, po Ustavu, makedonski jedini zvaničan jezik.
On je takođe dodao da manjine ako čine više od 20 odsto stanovništva neke opštine, imaju pravo na korišćenje svog jezika, dok predsjednik Republike predstavlja "jedinstveni karakter zemlje".
Konferencija o krizi proširenja počinje danas, a završava se u nedjelju. Organizator je Centar za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu.
Galerija
Bonus video:
