Uprkos intenziviranju nasilja na ulicama, grčki parlament je odobrio rigorozne i nepopularne mjere štednje, što je ključan uslov da bi se obezbijedila međunarodna pomoć i spriječilo da se prvi put u eurozoni jednoj zemlji desi da kasni sa otplatom suverenog duga.
Poslanici su izglasali petogodišnji paket kresanja potrošnje, podizanja poreza i prodaje državne imovine sa 155 glasova za i 138 protiv, obezbijedivši tako pobjedu premijeru Jorgosu Papandreuu.
Jorgos Papandreu
"Moramo da izbjegnemo kolaps zemlje po svaku cijenu. Sada nije vrijeme da se povučemo", kazao je premijer poslanicima neposredno prije glasanja.
Čvrsta pobjeda nagovještava da bi vlada mogla danas da progura zakone kojima se implementiraju specifične budžetske mjere i prodaja imovine čime bi bila uklonjena i posljednja prepreka ka dobijanju 12 milijardi eura.
Međutim, u zemlji koja je na ivici bankrota i gdje jačaju socijalni nemiri, nije jasno da li će vlada moći da se drži strogog programa koji su nametnuli Evropska unija i Međunarodni monetarni fond da bi se implementirale mjere štednje, čak i ako osvoji većinu na ovonedjeljnom glasanju u parlamentu.
Sukobi na trgu Sintagma
Posljedice kresanja plata i beneficija, kao i ogromna povećanja poreza tek treba da se osjete, dok gnjev mase ključa.
Ispred parlamenta su izbili sukobi kada su maskirani mladići kamenjem gađali policajce koji su im odgovorili suzavcem.
Jedna grupa anarhista naoružana cijevima i gvozdenim palicama polomila je stakla na zgradi ministarstva finansija na Trgu Sintagma u Atini.
Prostorije pošte koje se nalaze u prizemlju zgrade ministarstva su zapaljene. Na trgu se danima okupljaju hiljade ljudi protestujući protiv mjera štednje.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja daje glavni doprinos izbavljenju Grčke, odmah je pohvalila "hrabro" glasanje.
Međutim, ministar finansija Volfgang Šojble naglasio je značaj „odlučnog implementiranja tih mjera u narednim nedjeljama, mjesecima i godinama“.
Predsjednik Evropskog savjeta i Evropske komisije Herman van Rompij i Žoze Manuel Baroso u zajedničkom saopštenju su naveli da se Grčka "za jedan korak udaljila od veoma kobnog scenarija bankrota".
Međutim, mnogi investitori i ekonomisti i dalje očekuju da Grčka, srednjoročno gledano, doživi bankrot pošto je 340 milijardi eura koliko iznosi njen suvereni dug suviše velika suma, oko 150 procenata bruto domaćeg proizvoda ove zemlje.
EU i MMF su insistirali na tome da Grčka usvoji plan štednje da bi dobila sljedeću tranšu pomoći. Bez tog novca, Atina bi u roku od nekoliko nedjelja ostala bez gotovine.
Ukoliko u četvrtak budu usvojeni fiskalni zakoni, očekuje se da će se ministri finansija eurozone, koji će se sastati u nedjelju u Briselu, složiti da odobre svoj dio sljedeće tranše pomoći, dok bi MMF to isto uradio 5. jula.
Bonus video:
