krizna situacija zahtijeva poseban oprez

Picula: Vlast u Srbiji već duže vrijeme odstupa od demokratskih standarda

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić igra na emocije ljudi kojima je teško razumjeti kako je demokratija optimalan, ali zahtjevan i spor proces, ocjenjuje izvjestilac za Zapadni Balkan u Evropskom parlamentu
3557 pregleda 17 komentar(a)
Picula, Foto: AP
Picula, Foto: AP
Ažurirano: 26.04.2020. 13:18h

Ponašanje vlasti u Srbiji već duže vrijeme odstupa od demokratskih standarda, da bi od izbijanja pandemije postalo još rigidnije. Predsjednik Vučić odlučio je da u Srbiji uvede vanredno stanje, kojim je drastično ograničio ne samo kretanje građana, nego i reducirao neka temeljna prava, poput prava na slobodu izražavanja ili pravo na pošten sudski postupak, upozorava u intervjuu za portal Nova.rs Tonino Picula, izvjestilac za Zapadni Balkan u Evropskom parlamentu i član hrvatskog SDP-a.

Picula je jedan od potpisnika pisma koji su poslanici EP uputili komesaru za proširenje EU Oliveru Varheljiju, u kome su upozorili na “trenutno uznemirujuću situaciju u Srbiji”. On za portal Nova.rs navodi kako u Evropskoj uniji vide ponašanje predstavnika vlasti u Srbiji za vrijeme vanrednog stanja, upadljivu zahvalnost Kini zbog pomoći, ne i EU, odnosima Srbije i Hrvatske, Kosovu…

"U teškim vremenima, u demokratskim sistemima autoritet institucija se, prije svega, gradi djelotvornim javnim politikama, a ne jačanjem represivnog aparata i autoritarnim postupcima vlasti", kaže Picula na pitanje šta je, po njemu, vlast u Srbiji u vrijeme vanrednog stanja pogrešno uradila. 

"Ovakva krizna situacija zahtijeva poseban oprez, kako u ponašanju svakog odgovornog građana, ali još više u postupcima vlasti. Potezi vlasti moraju biti sveobuhvatni, ali primjereni težini (ne)prilika. Po oceni nas potpisnika pisma, ponašanje vlasti u Srbiji već duže vrijeme odstupa od demokratskih standarda da bi od izbijanja pandemije postupanje postalo još rigidnije. Predsjednik Vučić odlučio je u Srbiji da uvede vanredno stanje bez vremenskog ograničenja, kojim je drastično ograničio ne samo kretanje građana, nego i reducirao neka temeljna prava poput prava na slobodu izražavanja ili pravo na pošten sudski postupak. Jedna od prvih koja je zbog toga stradala je vaša kolegica Ana Lalić koja je uhapšena zbog pisanja o stanju u bolnici u Novom Sadu, odnosno o nedostatku zaštitne opreme. Takođe, kao poslanik u EP uvijek naglašavam važnost parlamentarne dimenzije demokratije i osuđujem suspenziju rada Narodne skupštine", dodaje on.

Na pitanje kako komentariše to što se Vučić zbog dopremanja opreme upadljivo zahvaljivao Kini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Norveškoj, dok je EU rijetko pominjao, Picula ističe da, ako se govori o brojkama, EU Srbiji dostavila direktnu pomoć za borbu protiv kovida-19 u iznosu 15 miliona eura, kao i dodatnih 94 miliona eura iz IPA fondova koja nisu potrošena, te će moći da budu iskorišćeni za sprječavanje zaraze i sanaciju posljedica pandemije. "Uz to, treća tranša od dodatnih 57,6 miliona eura može da bude na raspolaganju iz IPA sredstava ako ovo ne bude dovoljno. Dakle, gotovo 167 miliona eura pomoći."

Picula ističe da svaku donaciju treba cijeniti, ali i navodi da je Kina ipak po njihovoj vrijednosti tek na 15. mjestu, "ukoliko zemlje želimo rangirati". 

"Zatim, vodeći trgovinski partneri Srbije su zemlje Evropske unije. Konkretno, Njemačka je glavni srpski spoljnotrgovinski partner i prema uvozu i prema izvozu. Srbija od svih zemalja najviše izvozi u Njemačku, a visoko su na toj listi i neke druge članice EU: Rumunija, Slovačka, Velika Britanija, pa i Hrvatska. Kina je pak zemlja iz koje Srbija najviše uvozi, a ni Rusija nije daleko, pogledate li brojke o uvozu nafte i plina. Kad pominjemo Kinu, Rusiju ili Mađarsku, predsjednik Vučić voli da održava dojam prisnosti s predsjednicima tih država. On igra na emocije ljudi kojima je teško razumjeti kako je demokratija optimalan, ali zahtjevan i spor proces. Danas u Srbiji veliki broj građana živi u relativnoj nemaštini, opterećen svježim i snažnim autoritarnim nasljeđem, te im pojednostavljena i autokratska rješenja izgledaju privlačno", ocjenjuje Picula.

Aleksandar Vučić
Vučić(Foto: BETAPHOTO)

Portal podsjeća da je čak i Žozep Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, “progovorio” o bilbordima zahvalnosti kineskom predsjedniku i konstatovao da nema bilborda zahvalnosti EU, a Picula na pitanje može li Srbija da trpi posljedice Brisela zbog retorike, ali i mjera koje je preduzela tokom pandemije, i kakve, odgovara:

"Bio sam prisutan na tom sastanku s visokim predstavnikom Borelom kada se poslužio upravo primjerom beogradskih bilborda da bi opisao ‘borbu narativa’ koja u ovo vrijeme pandemije sučeljava različite protagoniste na globalnoj sceni. Premda je zvučao ironično, mislim da je zaista nezadovoljan načinom na koji se srpska vlast odnosi prema EU. Zasada tako istupaju pojedini evropski političari, njih sve više, ali još ne i same evropske institucije. Međutim, ako se trend odmicanja Srbije od EU nastavi ne možemo isključiti i njihovu reakciju."

Na pitanje da li se Srbija tokom krize udaljila od EU i napravila zaokret u svojoj spoljnoj politici, kako su to neki protumačili, Picula ocjenjuje da Vučić "sve vrijeme pokušava održavati dojam uspješnog ekvilibriranja između Brisela, Moskve i Pekinga". 

"Međutim, Srbija je na samom otvaranju pregovora o članstvu u EU prihvatila da će vremenom morati u potpunosti uskladiti svoju spoljnu politiku u okviru zajedničke spoljne i bezbjednosne politike EU. Taj proces se redovno prati kroz izvještaje o napretku. Ako se udaljavanje nastavi, teško mogu zamisliti uspješno zaključenje pregovora o članstvu ili kompletiranje ratifikacijskih postupaka u parlamentima svih država članica EU", poručuje Picula.

Navodi očekuje objektivan izvještaj Evropske komisije o Srbiji, odgovarajući na pitanje da li ima pozitivnih pomaka u odnosu na prethodni i da li je u nekim oblastima, i kojim, došlo do dodatnog pogoršanja.

"To tek treba da pokaže cijeli niz podataka, ustanovljenih kriterijuma i utvrđenih činjenica u periodu od posljednjeg izveštaja, ali očekujem jedan objektivan izvještaj, koji će uzeti u obzir sve relevantne pokazatelje. Vjerovatno na jesen. Ne treba sumnjati da će u fokusu biti stanje pravne države, nivo zaštite ljudskih i manjinskih prava, sloboda medija, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, te ekonomske prilike. Kao član Odbora za spoljne poslove i zamjenik člana Izaslanstva za odnose sa Srbijom Evropskog parlamenta, volio bih da taj dokument odražava realnu situaciju i posluži za korekciju svega što treba mijenjati", kazao je Picula.

Portal navodi da Srbija, da bi ušla u EU, mora da riješi problem Kosova, te da se čini da oko potencijalnog rješenja nema konsenzusa ni u Srbiji ni na Kosovu. 

"Iz ove perspektive i sa ovakvim odnosima na regionalnoj i globalnoj političkoj sceni možda je zaista preoptimistično očekivati rješavanje tog problema u bližoj budućnosti. Osim toga, previše se izbornih kampanja, službenih i prikrivenih, ovog trenutka odvija u zemljama uključenima u proces – u SAD-u, Srbiji i na Kosovu. Lično se zalažem da svako rješenje mora biti temeljeno na međusobnom priznanju postojećih granica i uspostavljanju reciprociteta svih demokratskih instituta – od pune zaštite ljudskih i manjinskih prava, zaštite istorijskog i kulturnog nasleđa, pa do osiguravanja slobode kretanja ljudi i roba. Na kraju procesa, Srbija i Kosovo trebalo bi međusobno da se tretiraju kao ravnopravne susjedne zemlje. Kao takve svakako bi zaslužile članstvo u EU", poručuje Picula.

Govoreći o odnosima Beograda i Prištine, u kojima se, kako konstatuje portal, posebno u posljednje vrijeme angažovao Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika, a odlazeći kosovski premijer Aljbin Kurti je izjavio da je on vršio pritisak na vlast na Kosovu da prihvati ideju o razmjeni teritorija, Picula je kazao da bi trebalo manje-više biti svima jasno, još od odbacivanja te ideje prije dvije godine, da EU nisu prihvatljivi nikakvi projekti razmjene teritorija na etničkom principu kao temelja za bilateralne sporazume. 

"Takve ideje nije moguće izvesti mirnim putem, a pogotovo bi otvaranje takve balkanske Pandorine kutije dovelo do opšte regionalne napetosti, te bi teško i trajno narušilo vjerodostojnost politike koja je htjela i ovaj dio Evrope integrisati u maticu evropskih integracija", ističe on.

Kada su u pitanju prognoze da bi Srbija mogla postati članica EU 2025, da li mu se čini da je ta procjena realna i koliko godina ovakvog tempa u sprovođenju reformi je potrebno Srbiji da postane članica EU, Picula podsjeća da je 2025. kao mogućnost za Srbiju i Crnu Goru najavio bivši predsjednik Komisije Žan Klod Junker, te da je u međuvremenu politika proširenja prošla kroz ozbiljna iskušenja, "a pojavili su se neki novi prioriteti". 

"Bez obzira na to, proces proširenja, prije svega, zavisi od države kandidata. Generalno govoreći, u fokusu ne treba da bude datum pristupanja, nego sposobnost realizovanja ciljeva postavljenih u pregovorima. Komisija je, najavivši novu metodologiju, a ona se prvenstveno odnosi na zemlje koje tek treba da otvore pregovore, ponudila i Srbiji i Crnoj Gori mogućnost preuzmanja dijela nove metodologije. Vlasti u Srbiji izrazile su pozitivno mišljenje o tome", kaže Picula.

Ističe da će "nezabilježena pandemija" koronavirusa definitivno imati ozbiljne političke, finansijske, ekonomske i bezbjednosne posljedice koje će odrediti evropsku i svjetsku politiku u narednom periodu. 

"Ona već sada utiče na naš rad u ovom mandatu, jer nam na žalost tek slijedi suočavanje s nizom neizvjesnosti nakon suzbijanja pošasti. Međutim, mislim da politika proširenja neće ostati na sporednom kolosjeku. Prošli mjesec je ostvaren naš strateški cilj, jer je Evropski savjet napokon odobrilo otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ove nedjelje je i moj Izvštaj o preporukama Savjetu i Komisiji za Zapadni Balkan usvojen na Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) kada smo poslali snažnu podršku proširenju. Takođe, u četvrtak je predsjednik Savjeta Šarl Mišel, u dogovoru s hrvatskim predsjedništvom Saveta EU, najavio da će se uprkos svemu zagrebački samit održati sljedećeg mjeseca kao videokonferencija. Mislim da su to sve dobri signali", ocjenjuje Picula.

Smatra da odnosi Srbije i Hrvatske predugo stagniraju i osciliraju, premda je bilo perioda kada su i napredovali. 

"Treba primetiti da su na ekonomskom planu odnosi prilično intenzivni, a to nije nevažno. Za neki novi početak možda bi trebalo aktivirati tzv. tihu diplomatiju koja u političkoj zavjetrini, oslobođena pritisaka dnevne politike može pripremiti neke ključne iskorake. To se često znalo koristiti s uspjehom u sličnim situacijama. Svakako bi trebalo izbjegavati loše pripremljene susrete na vrhu nakon kojih po pravilu slijede nove krize", dodaje Picula.

Portal podsjeća da su vlasti u Srbiji, ali i evropske organizacije ranije kritikovale Hrvatsku zbog veličanja ustaštva u Hrvatskoj. Podsjećaju i da je poslije dužeg vremena ove godine u Jasenovcu je održana zajednička komemoracija državnog vrha, predstavnika Srba i Jevreja, a gotovo u isto vrijeme na HRT-u i RTS-u emitovan je film o Diani Budisavljević, upitavši Piculu da li su ova dva primjera izuzetak od pravila ili korak u dobrom pravcu.

"Hrvatski državni vrh je u osudi ustaštva i ustaških zločina bio jasan, ali, na žalost, u obje zemlje smo svjedočili slučajevima istorijskog revizionizma, pokušaja legitimizovanja kvislinških ustaških i četničkih režima, pa nije nedostajalo veličanja ustaštva u Hrvatskoj ni četništva u Srbiji. Ovogodišnja komemoracija u Jasenovcu je dobrodošao korak u pravom smjeru. Međutim, nigdje u savremenim demokratskim državama antifašizam ne bi trebalo da bude registrovan tek kao prigodni protokolarni ili medijski događaj. Riječ je o samom fundamentu naše civilizacije teško odbranjene i nadograđene nakon strahota Drugog svjetskog rata", kazao je Picula.

Na pitanje može li izbor Zorana Milanovića za predsjednika Hrvatske nešto da promijeni, ako se, kako konstatuje portal, uzme u obzir loš odnos sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Picula ističe da će, kako god se zvali predsjednici i premijeri, uvijek biti prostora da rade više i bolje kako bi Hrvatska i Srbija ne samo živjele u miru jedna kraj druge, nego i sarađivale u korist svojih građana. 

"Takođe, smatram da u politici međuljudski odnosi ne smiju biti presudna prepreka nastojanju da se ostvare pozitivni ciljevi", zaključuje on.