U Beogradu je 10. juna počeo sastanak između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kancelara Njemačke Olafa Šolca, koji je na dvodnevnoj turneji po Zapadnom Balkanu.
Šolc je u glavni grad Srbije došao iz Prištine, gdje se ranije istog dana susreo sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem.
Među temama razgovora Vučića i Šolca biće dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, kao i pozicija Srbije tokom ruske invazije na Ukrajinu.
Prema najavi Predsjedništva Srbije, protokolom je predviđen tête-à-tête razgovor Šolca i Vučića u Palati "Srbija", a potom će dvojica zvaničnika predvoditi plenarne razgovore delegacija Njemačke i Srbije.
Šolca je na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" dočekao Aleksandar Vučić, a ispred Palate "Srbija" mu je priređen svečani doček.
'Zemlje koje se ne priznaju ne mogu biti dio EU'
Njemački kancelar je u Prištini izjavio da dijalog Kosova i Srbije, uz posredovanje Evropske unije (EU), treba da riješi pitanje priznanja Kosova.
Šolc je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem rekao da je za dijalog potreban konstruktivan stav, rekavši da bi konačni sporazum doprinio stabilnosti regiona Zapadnog Balkana.
"Konačni sporazum mora da riješi i pitanje priznanja Kosova, jer je nezamisljivo da dvije zemlje koje se ne priznaju postanu dio EU“, rekao je Šolc.
Kancelar Njemačke započeo je 10. juna u Prištini dvodnevnu turneju po zemljama Zapadnog Balkana.
Fokus njegovog putovanja je perspektiva pridruživanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji(EU), kao i doprinos Njemačke unapređenju regionalne saradnje.
'Evropski put Kosova zavisi od dijaloga sa Srbijom'
Premijer Kosova Aljbin Kurti je od Šolca zatražio podršku Njemačke oko evropskih integracija, te najavio da će Kosovo krajem godine podnijeti zahtjev za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Sa druge strane, njemački kancelar je poručio da evropski put Kosova zavisi od dijaloga sa Srbijom, napominjući da je za Kosovo važno da dođe do napretka u dijalogu kako bi se postigao sveobuhvatni sporazum.
Šolc je ocijenio da je u ovom trenutku, kada traje rat u Ukrajini, pitanje normalizacije odnosa Kosova i Srbije postalo još važnije, jer bi konačni sporazum između dvije strane, prema njegovoj ocjeni, doprinio i regionalnoj stabilnosti.
"Dijalog je put koji otvara put Kosovu ka evropskoj perspektivi. Konstruktivan stav u dijalogu je u interesu svih građana na Kosovu. Politički sporazum između dvije zemlje je važan uslov za investicije, radna mjesta, a samim tim i za perspektivu mladih na Kosovu“, dodao je on.
Kroz Berlinski proces ka EU
Šolc je rekao da je njemačkoj vladi prioritet da pomogne zemljama Zapadnog Balkana da se približe Evropskoj uniji. To će se, kako je kazao, postići kroz Berlinski proces, koji je Njemačka pokrenula 2014. godine.
"Želim da ga oživim ove godine, zajedno sa našim partnerima, a na jesen ću sazvati konferenciju u Berlinu. Region mora da napreduje u stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta i četiri važna sporazuma za slobodno kretanje, kretanje ljudi, da bi se priznavanje stručnih diploma moralo brzo zaključiti", naglasio je on.
Govoreći o saradnji, premijer Kosova Aljbin Kurti je naveo da Berlinski proces može da ubrza reforme i da približiti šest balkanskih država evropskom bloku.
Kurti podržava Berlinski proces, koji je inicijativa Njemačke sa ciljem unapređenja saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, ali ne i regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan”, koju su 2019. pokrenule Srbija Albanija i Severna Makedonija.
Upitan o stavu Njemačke o regionalnoj ekonomskoj inicijativi "Otvoreni Balkan", i tome koliko ta inicijativa može da naškodi postizanju sporazuma u sklopu Berlinskog procesa, Šolc je kazao je za Njemačku veliki prioritet zajedničko tržiste, pitanje koje se treba unaprijediti, a da pitanja koja se toga tiču mogu da se realizuju.
"Svi žele u EU a tamo ionako postoje i važe pravila slobode kretanja. Ko god želi da se priključi EU to mora da ispoštuje", rekao je Šolc.
Njemačka za što bržu viznu liberalizaciju Kosova
Šolc je rekao i da se Njemačka zalaže da se vizna liberalizacija Kosovu desi što prije, jer su uslovi ispunjeni, i da se o tome razgovara sa partnerima kako bi se i oni ubijedili u to.
Šolc je rekao da je sa Kurtijem razgovarao i o jasnom stavu Kosova u vezi sa ratom u Ukrajini.
"Ruska agresija zahtjeva jasan stav i odlučan odgovor gdje su gospodin Kurti i Vlada Kosova kroz podršku svih mjera i sankcija pokazali da Kosovo, kao pouzdan partner, stoji na našoj strani i na strani evropske i međunarodne zajednice", rekao je Šolc.
Osim sa premijerom Kosova, očekuje se da će prvi čovjek njemačke vlade posjetiti njemačke trupe u okviru KFOR-a.
Jasan stav Njemačke o Kosovu
Šolc se 4. maja u Berlinu sastao sa Aleksandrom Vučićem i Aljbinom Kurtijem. Njemački kancelar je tom prilikom izjavio da će konačni sporazum između Beograda i Prištine morati da sadrži i priznanje Kosova.
Prije ovoga se uglavnom koristila formulacija da će dijalog morati da rezultira pravno obavezujućim sporazumom.
Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, što je potez koji zvanični Beograd ne priznaje. Pregovori Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, uz posredstvo EU, počeli su 2011. godine, a dvije godine kasnije postignut je i Briselski sporazum, kako bi se prokrčio put za normalizaciju odnosa dvije strane.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti predvode dijalog na najvišem političkom nivou, dok se o tehničkim pitanjima razgovori vode na nivou delegacija Beograda i Prištine.
Kurti i Vučić su se dva puta sastali u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa - poslednji put u julu prošle godine.
Pitanje sankcija Rusiji
Olaf Šolc dolazi u glavni grad Srbije nekoliko dana nakon što je otkazana posjeta ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova. Ruski šef diplomatije trebalo je da poseti Beograd 6. juna, ali se to nije dogodilo pošto su Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora zabranile prelet tog aviona.
Sergej Lavrov zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na popisu je sankcija mnogih zapadnih država, među kojima je i Njemačka, zbog invazije na Ukrajinu. Jedine države u koje mogu putovati u Evropi su Bjelorusija, Moldavija, Srbija i Bosna i Hercegovina.
Vučić je rekao da je Srbija osudila napad Rusije na Ukrajinu u skladu sa međunarodnim pravom, ali da je Rusija tradicionalni prijatelj Srbije.
Srbija, naime, odbija da uvede sankcije protiv Rusije, ali je podržala nekoliko rezolucija u Ujedinjenim nacijama (UN) kojima se osuđuje ruska agresija na susjednu Ukrajinu.
Prilikom njihovog prethodnog susreta u Berlinu, njemački kancelar je nakon sastanka sa Vučićem naglasio da je veoma važno da svi šalju iste poruke po pitanju "brutalnog rata" Rusije protiv Ukrajine.
"To je posebno teška situacija i upravo u takvim vremenima ubijeđen sam da svi koji su u istom taboru moraju pružati jedni drugima podršku", rekao je Šolc 4. maja na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Vučićem.
Predsjednik Srbije je tada izjavio da je Beograd "dobro razumio" poruku Njemačke po pitanju uvođenja sankcija Rusiji.
Srbija je zemlja-kandidat za članstvo u EU.
Vučić je rekao da Srbija nije otvorila poglavlje 31 (spoljna i bezbjednosna politika) u pregovorima o članstvu u EU i dodao da kao zemlja na putu ka Uniji, Srbija ima obavezu "da se postepeno usklađuje sa odlukama EU".
Kancelar Njemačke je u posjeti Zapadnom Balkanu šest mjeseci nakon što je na toj funkciji naslijedio Angelu Merkel, koja je bila na čelu te zemlje prethodnih 16 godina.
Nakon Kosova i Srbije, Šolc 11. juna putuje u Sjevernu Makedoniju, Grčku i Bugarsku.
Bonus video:
