Srbija diversifikuje snabdijevanje energijom i smanjuje zavisnost od Rusije, a već vodi razgovore o kupovini prirodnog gasa preko mehanizma Evropske unije (EU) za zajedničku nabavku, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za agenciju Rojters.
Ta agencija navodi da je Srbija, balkanska zemlja, koja želi da uđe u EU, jedan od rijetkih preostalih kupaca ruskog prirodnog gasa u Evropi – više od 80 odsto njenih isporuka dolazi odatle.
Rojters piše da međutim, EU vrši pritisak na Srbiju da pronađe alternative dok pokušava da smanji novčane tokove koji idu u "ratnu kasu" predsjednika Rusije Vladimira Putina za rat u Ukrajini.
Srbija prošle godine nije uspjela da obezbijedi novi dugoročni ugovor sa ruskom kompanijom Gasprom, a kratkoročni sporazum postignut u decembru ističe 31. marta.
Vučić je rekao da razumije politiku EU prema ruskoj energiji, navodeći: "moramo da prilagodimo svoju energetsku politiku određenim zahtjevima i molbama".
"I dalje ćemo imati velike količine ruskog gasa, ali uzimamo sve više i više od Evropljana", dodao je Vučić u intervjuu u Predsjedništvu u Beogradu, uz zastavu EU.
Rekao je da Srbija želi da obezbijedi 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, oko petinu svojih potreba, kroz inicijativu EU za zajedničku kupovinu gasa, kojoj se pridružila prošle godine.
Srbija već kupuje gas iz Azerbejdžana, preko Bugarske, a izgradnja gasovoda ka Sjevernoj Makedoniji, koji bi Srbiji omogućio pristup tečnom prirodnom gasu iz Grčke, trebalo bi da počne ove godine, rekao je.
Naftovod koji povezuje Srbiju i susjednu Rumuniju očekuje se da bude završen 2027. godine.
"Ovo je velika diversifikacija", rekao je Vučić.
Balansiranje između Rusije i EU
Rojters navodi da Srbija njeguje istorijske kulturne i vjerske veze sa Rusijom, te da "Moskva podržava Beograd u protivljenju nezavisnosti Kosova, nekadašnje, pretežno albanske, južne pokrajine".
Vučić je nastojao da balansira odnose sa Kremljom i kandidaturu Srbije za članstvo u EU.
Takvu liniju postaje sve teže održati od ruske invazije na Ukrajinu punih razmjera 2022. godine.
Ruska naftna kompanija NIS, koja posluje u Srbiji, našla se pod američkim sankcijama, što je dovelo do očekivane prodaje mađarskom MOL-u.
U međuvremenu, Vučić je rekao da je posvećen ulasku Srbije u EU. Naveo je da se ekonomija popravila, kao i životni standard i nivo duga.
"Nema sumnje, dok sam ja predsjednik, Srbija će biti na svom evropskom putu", rekao je.
EU odavno zahtijeva da Srbija unaprijedi vladavinu prava, slobodu medija i da iskorijeni organizovani kriminal i korupciju ako želi da se pridruži.
Kritičari tvrde da bi nedavne reforme pravosudnog sistema smanjile njegovu nezavisnost, što bi zakomplikovalo put Srbije ka EU.
Vučić je rekao da su vlasti spremne da "preispitaju" sporni set pravosudnih zakona sa evropskim institucijama.
Potraga za nasljeđem
Vučić, populista, pretrpio je politički udarac kada se 2024. godine srušio krov željezničke stanice u Novom Sadu i ubio 16 ljudi. Katastrofa je pokrenula proteste širom zemlje, sa zahtjevima za kraj korupcije i vanredne izbore, piše u tekstu Rojtersa.
Vučić je priznao da je korupcija problem u Srbiji i da je "nezadovoljan" naporima da se ona iskorijeni.
"Riječ je o korupciji u našim državnim institucijama… uključujući političare", kazao je.
Ipak, demonstracije je odbacio kao zavjeru međunarodnih bezbjednosnih službi - uključujući one iz susjedne Hrvatske, Albanije i Kosova - da sruše vlast, ne iznoseći dokaze.
Zvaničnici tih zemalja negirali su takve optužbe.
Vučićev drugi i posljednji mandat ističe 2027. godine. Usred uličnih protesta, rekao je da će ove godine raspisati vanredne izbore.
Rekao je da nije siguran šta će dalje raditi, ali nije isključio povratak u stranačku politiku ili kandidovanje za premijera.
"Voleo bih da budem manje angažovan u politici ili da se uopšte ne bavim politikom, ali briga o mom nasljeđu možda će zahtijevati neku vrstu angažmana – vid"ećemo", kazao je predsjednik Srbije.
Bonus video:
