Ukrajinske vlasti pokušavaju da obnove snabdijevanje električnom energijom za stotine hiljada ljudi na istoku zemlje nakon ruskih vazdušnih udara, dok je američki predsjednik Donald Trump u televizijskom intervjuu sugerisao da bi Kijev mogao biti primoran da ustupi teritoriju u bilo kojem mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), piše danas Radio Slobodna Evropa..
"Mislim da ćemo to (mirovni sporazum) završiti i mislim da će se to dogoditi, a Ukrajina će na kraju izgledati malo drugačije", rekao je Tramp ne iznoseći dodatna pojašnjenja u intervjuu 8. novembra u emisiji CBS-a "60 minuta".
Ukrajina insistira da neće trajno ustupiti teritoriju Rusiji kao dio mirovnog sporazuma, iako je naznačila spremnost da postigne prekid vatre s Kremljom dok se ruske trupe privremeno nalaze na okupiranim ukrajinskim teritorijama.
"Naravno, Rusija insistira da se odreknemo teritorije. Mi to sigurno ne želimo učiniti. Upravo za to se borimo", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Rusija je ranije odbacivala pozive na prekid vatre, navodeći da će borbe prestati tek kada strane postignu sveobuhvatan mirovni sporazum koji bi uključivao zahtjeve Moskve, među njima i kontrolu nad ukrajinskim teritorijama koje ruske snage još nisu zauzele na ratištu.
Stotine hiljada ljudi bez struje
Ruski napadi na elektroenergetski sistem u istočnoj ukrajinskoj Dnjipropetrovskoj oblasti ostavili su ekipe za hitne intervencije da rano 9. novembra rade na obnovi električne energije za oko 600.000 ljudi, dok se nastavlja kampanja Kremlja protiv energetskih objekata.
Načelnik vojne uprave Dnjepropetrovske oblasti Oleksandr Hanža rekao je da su bolnice bile primorane preći na dizel-generatore i da je javni prevoz na električni pogon potpuno stao u regionalnom centru Dnjepru.
Grad je dugo bio ključno istočno čvorište Ukrajine, gdje su smještene hiljade izbjeglica iz okupiranih područja i volonteri koji podržavaju odbrambene napore zemlje.
"Radnici elektroprivrede već rade na obnovi napajanja. Njihove napore otežava stalno rusko granatiranje", napisao je Hanža u objavi na društvenim mrežama.
Zelenski je rekao da su zabilježeni "široko rasprostranjeni nestanci struje širom zemlje. Samo u Žitomirskoj oblasti, 140 stambenih zgrada ostalo je bez grijanja nakon ruskog napada."
Od 2022. godine Kremlj je više puta koristio hladno vrijeme za pojačavanje vazdušnih udara, napadajući energetske i civilne objekte kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati njegove stroge uslove za mir.
Ruski napadi nastavili su se kasno 8. novembra i tokom jutra 9. novembra, saopštile su ukrajinske vlasti.
Najmanje četiri osobe su povrijeđene u Kremenčuku u Poltavskoj oblasti tokom ruskih napada dronovima, rekao je regionalni vojni administrator Vitalij Djakivnič.
On je naveo da su u napadu pogođeni stambena zgrada i hotel te da je iz oštećenih objekata spašeno 15 osoba.
U ukrajinskom lučkom gradu Odesi vlasti su navele da je Rusija dronovima napala distributivne centre električne energije i drugu infrastrukturu, što je izazvalo dodatne nestanke struje.
"Odeska oblast pretrpjela je masivan neprijateljski napad na energetski sektor. Nestanci struje bilježe se na sjeveru oblasti. Uprkos stalnim uzbunama za zračne napade, radnici u energetskom sektoru čine sve što je moguće kako bi što prije vratili električnu energiju građanima", napisao je vojni administrator Oleh Kiper na Telegramu.
Razgovori u Abu Dabiju
Najnoviji napadi uslijedili su dan nakon što je Zelenski optužio Rusiju da pokušava izvršiti maksimalan pritisak uoči razgovora između SAD, Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju narednih dana tako što želi "čitavu zemlju gurnuti u mrak".
Tramp, čija administracija pokušava okončati sukob od početka njegovog drugog mandata u januaru 2025. godine, rekao je da vjeruje kako bi "veliki, lijepi sporazum" mogao biti blizu te sugerisao da bi mogao uključivati ne samo Ukrajinu nego i "cijelu Evropu".
Kremlj je ranije izražavao zabrinutost za svoju bezbjednost u odnosu na evropske zemlje, navodeći to kao još jednu prepreku diplomatskom rješenju invazije na Ukrajinu.
Međutim, Trampov izaslanik Džared Kušner rekao je da će razgovori poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svake države, dodajući da nijedna zemlja neće imati pravo veta na bezbjednosne odluke ili savezništva druge zemlje.
Evropski zvaničnici odbacili su sugestije da bi Evropa mogla biti isključena iz pregovora koji odlučuju o budućnosti bezbjednosti kontinenta.
"Evropljani će biti zastupljeni, a Francuska će učestvovati u Abu Dabiju kako bi učestvovala u ovim razgovorima", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro za RTL televiziju 8. novembra, govoreći o sastanku zakazanom za 10. i 11. novembar u gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Zelenski je izrazio sumnju u Trampove predloge za novi evropski bezbjednosni poredak kojim bi bio okončan ruski rat punog obima protiv njegove zemlje.
"To nije jednostavno i za nas može biti opasno", rekao je za CNN 6. novembra.
Američki državni sekretar Marko Rubio, koji bi trebalo da otputuje u Abu Dabi, rekao je da je ostvaren određeni napredak u uspostavljanju "bezbjednosne infrastrukture" kakvu bi Ukrajina i Evropa mogle imati nakon završetka rata s Rusijom.
"Mislim da predsjednik upravo na to aludira, da je ostvaren određeni napredak u pogledu toga kako bi ta arhitektura mogla izgledati nakon sukoba", rekao je.
Dodao je da "ništa još nije finalizirano i da bi određeni napredak mogao biti postignut u Abu Dabiju".
Obnovljeno napajanje Zaporoške nuklearne elektrane
U međuvremenu, obnovljeno je napajanje električnom energijom u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja se nalazi pod ruskom okupacijom.
Energoatom, ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju, javio je kasno 8. novembra da elektrana "ponovo prima vanjsko napajanje iz ukrajinskog elektroenergetskog sistema".
Međutim, kompanija je dodala da situacija u elektrani ostaje "izuzetno opasna" te da i dalje postoje rizici od nestanka električne energije i prijetnje nuklearnoj i radijacijskoj sigurnosti "sve dok je elektrana pod ruskom okupacijom".
Nije odmah bilo jasno šta je uzrokovalo nestanak struje u elektrani, iako je Ukrajina prijavila ruske napade na energetsku infrastrukturu u obližnjoj Zaporoškoj oblasti, koja je i dalje pod kontrolom Kijeva.
Elektrana Zaporožje najveća je nuklearna elektrana u Evropi i ima šest reaktora.
Ruske snage zauzele su je ubrzo nakon što je Moskva pokrenula invaziju punih razmjera u februaru 2022. godine, a Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za granatiranje i druge aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost elektrane, smještene preko rijeke Dnjepar od teritorije pod kontrolom Ukrajine.
U elektrani je više puta dolazilo do prekida koji su ugrožavali ključnu infrastrukturu, poput pumpi za snabdijevanje rashladnom vodom.
"Ovo je 16. slučaj potpunog gubitka vanjskog napajanja električne energije u elektrani od početka 2026. godine. Sistematski gubitak vanjskog napajanja posljedica je ruske okupacije", naveo je Energoatom.
Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi pozvao je "vojne komandante odgovorne za ove aktivnosti, kao i za sve druge radnje usmjerene na nuklearne elektrane i/ili njihovo osoblje, da odmah obustave ove neprihvatljive postupke koji predstavljaju velike rizike za nuklearnu sigurnost i zaštitu tokom sukoba".
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
