Srbija je na izborima smijenila Aleksandra Vučića, ali je u Briselu i dalje u toku postupak protiv organizacije koja nadzire medije, pokrenut prije njegovog političkog poraza, piše direktorica Balkanske inicijative za slobodne medije (Balkan Free Media Initiative – BFMI) Antoaneta Nikolova, u autorskom tekstu za briselski portal EUalajv (EUAlive).
Dok Srbija počinje da se suočava sa nasljeđem Vučićeve vladavine, navodi autorka, pred jednim belgijskim sudom i dalje se nalazi zahtjev za gašenje organizacije koja nadzire i analizira uticaj medijske moći na Balkanu.
Zahtjev je podnijela kompanija Junajted grupa (United Group), velika telekomunikaciona kompanija iz jugoistočne Evrope, pod kontrolom londonskog fonda privatnog kapitala BC Partners. Na meti je BFMI, organizacija sa sjedištem u Briselu koja prati ko posjeduje medije na Balkanu, kako to vlasništvo oblikuje sadržaje kojima su građani izloženi i na koje načine se manipuliše digitalnim prostorom.
Zahtjev je uslijedio nakon što je BFMI uputio primjedbe Evropskom odboru za medijske usluge i medijskom regulatoru Luksemburga povodom prodaje srpskih medijskih kuća Junajted grupe, odnosno njenih televizijskih i informativnih kanala, koji su predstavljali posljednje velike nezavisne emitere u zemlji. BFMI namjerava da zatraži od suda da prepozna prirodu ovog slučaja - zloupotrebu pravnog postupka.
Zahtjev podnijet belgijskom sudu (BFMI je pravno registrovana u Belgiji) ne traži ispravku niti povlačenje neke izjave. Njime se zahtijeva gašenje same organizacije koja nadzire medije.
Slučaj BFMI, ocjenjuje autorka, zaobilazi raspravu o tome šta je izrečeno i direktno napada samo postojanje organizacije koja je te stavove iznijela. Na jednoj strani nalazi se kompanija sa dubokim džepovima i vrhunskim advokatima. Na drugoj - nezavisna neprofitna organizacija koja se finansira kroz istraživački rad i zagovaranje javnog interesa. Ovakav postupak ne mora ni da bude uspješan. Dovoljno je da traje toliko dugo da finansijski i organizaciono iscrpi svoju metu.
To je novi nivo pritiska, ukazuje Nikolova. Godinama su kritički glasovi na Balkanu bili izloženi tabloidnim blaćenjima, etiketiranju i kampanjama ponižavanja. Ti alati bili su jeftini i grubi, a uglavnom su uvjeravali samo one koji su već bili uvjereni. Sudski postupak u prijestonici EU nešto je sasvim drugo: skup, ugledan i upakovan u jezik evropskih pravnih procedura. Cilj je isti. Promijenila se samo adresa, dodaje se u tekstu.
Izbori u Srbiji, ukazuje autorka, ne rješavaju pitanja koja se tiču njenih medija - pitanje vlasničke strukture, finansijska zavisnost i pritisci na nezavisne redakcije opstaju i nakon promjene vlasti. Isto važi i za sudske postupke protiv onih koji te pojave istražuju jer pravni pritisak ne prati izborni kalendar.
Na prošlonedjeljnom saslušanju u Evropskom parlamentu o pravilima protiv SLAPP tužbi, Belgija je pohvaljena zato što je otišla dalje od onoga što zahtijeva EU. Ipak, diskusija se stalno vraćala na isti problem: zakon je snažan samo onoliko koliko su snažne sudije koje ga primjenjuju i koliko dobro razumiju načine na koje se pravni sistem može koristiti kao sredstvo pritiska.
Organizacije koje nadziru rad institucija i društva imaju svoje obaveze i moraju da odgovore na legitimne zahtjeve. Sudovi, sa druge strane, moraju biti sposobni da razlikuju legitimnu tužbu od pravnog oružja. Politički pejzaž Srbije se promijenio. Sudski postupak nije.
Sljedeći test za Evropu možda uopšte neće izgledati kao test. Može se pojaviti u obliku zahtjeva za gašenje organizacije koja nadzire medije, napisanog uobičajenim jezikom korporativnog prava. Od toga da li će sudije prepoznati šta je zaista u pitanju zavisiće koliko nova pravila zaista vrijede, zaključuje Nikolova u autorskom tekstu za Eualajv.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
