Jablaničko jezero u BiH u posljednjih mjesec dana preživljava ekološku katastrofu, voda je potpuno nestala, a time i cjelokupno riblje bogastvo.
Kako se navodi, uzrok je nenajavljeno ispuštanje vode na obližnjoj brani što je uradila Elektroprivreda BiH. Iz Elektroprivrede RS su demantovali da su odgovorni.
Jedan od tamošnjih ribara po imenu Ekrem ispričao je da ne pamti da se nešto slično dogodilo do sada.
Ribari kažu da je Elektroprivreda pustila vodu prije 40 dana bez ikakvog prethodnog obavještenja. Nestalo je dva miliona ribljih jedinki, a poribljavanje je trajalo decenijama.
“Da bi se ovo vratilo u prvobitno stanje trebaće da prođe 50 godina”, kaže ribar Mirsad Trešnjo.
Uzrok u vidu poslovanja Elektroprivrede BiH navode svi, a spekuliše se i o rekordno visokim cijenama na tržištu električne energije, navodi Kliks.ba
"Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva miliona ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene, već podaci sa terena, direktno povezani sa aktuelnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije naučne institucije - Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva, tzv. ribolovna osnova", ističe Mirsad Trešnjo, sekretar Organizacije sportskih robolovaca Konjic koja je zakonski upravnik ribolovnim područjem Konjica koje čine rijeka Neretva sa pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.
Ribari su svjesni težine situacije i traže reakcije nadležnih.
"Jezero više ne postoji, uništeno je ogromno prirodno bogatstvo i mišljenja smo da ovdje ima materijala i za Tužilaštvo. Svjetska organizacija za zaštitu životne okoline (WWF) uvrstila je lokalitet Jablaničkog jezera u 200 najvažnijih eko prostora u svijetu. Sad je sve to potpuno uništeno. Razočaravajuće je da nema nikakve reakcije načelnika Opšine Konjic, kao ni njegove administracije na ovu ekološku katastrofu i uništavanje prirodnog bogatstva Konjica, ali i države Bosne i Hercegovine", navode iz OSR Konjic.
Doktor Sanel Riđanović, profesor zoologije i ekologije na Univerzitetu Džemal Bijedić, za Kliks kaže daje Jablaničko jezero bilo najveća poljoprivredna oaza u vrijeme bivše Jugoslavije.
“Ovo je direktna posljedice nehaja Elektroprivrede. Nekontrolisano puštanje vode je dovelo do ovoga, a posljedice su dugoročne. Neke endemske vrste koje kad jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to niko sa sigurnošću ne može govoriti. U principu, jednom kad narušiš vodeni ekosistem, nikad se on zaista ne može vratiti na ranije stanje", upozorava profesor Riđanović.
Kako kaže, treba zabraniti ne samo krivolov, već i lov, dok ne dođe do potpune revitalizacije ribljih fondova.
“Elektroprivreda BiH kao odgovorna za ovo stanje sad treba utrošiti još više novca u poribljavanje. Treba poribiti, ali tu ima cijeli niz problema vezanih za poremećene lance ishrane”, ističe on.
Cijena električne energije u posljednjem periodu bila ja izuzetno visoka, a spekuliše se da je Elektroprivreda BiH očekivala brže topljenje snijega, koje je zbog niskih temperatura na planinama izostalo.
"Tržište diktira ponašanje proizvođača električne energije, a velika potražnja diktirala je i veće cijene. Cijena električne energije na tržištima u januaru je znala dostizati i 150 eua po megavatu, a poslednjih dana je bila oko 130 eura, što je duplo više od uobičajenih cijena", govori izvor Kliksa iz elektroenergetskog sektora.
Bonus video:
