Junker predstavlja plan, članice da prime 160.000 izbjeglica

U zavisnosti od veličine, bogatstva i kapaciteta, sve zemlje članice bi prema planu morale da prime izvjestan broj izbjeglica, a u naknadu bi trebalo da dobiji po 6. 000 eura po osobi iz fondova EU
0 komentar(a)
izbjeglice Sirija, Foto: Reuters
izbjeglice Sirija, Foto: Reuters
Ažurirano: 09.09.2015. 07:55h

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker počeo je danas u Evropskom parlamentu u Strazburu sa predstavljanjem novog plana za raspoređivanje izbjeglica sa ratom zahvaćenih područja Bliskog Istoka i Afrike širom EU.

Plan predviđa da zemlje članice solidarno prime ukupno 160.000 izbjeglica, koje se trenutno nalaze mahom u Grčkoj i Španiji.

U zavisnosti od veličine, bogatstva i kapaciteta, sve zemlje članice bi prema planu morale da prime izvjestan broj izbjeglica, a u naknadu bi trebalo da dobiji po 6. 000 eura po osobi iz fondova EU.

One zemlje koje odbiju da prime zadat broj izbjeglica moraće za svakog koga nisu primile da uplate istu sumu u poseban fond EU.

Planom je predviđeno da najviše izbjeglica prime Njemačka (oko 40.000) i Francuska (30.000), najmanje Kipar i Malta (nešto više od 400), a nijednoj članici neće biti dozvoljeno da bira i diskriminiše izbjeglice prema vjeroispovijesti, stepenu obrazovanja i ostalim ličnim karakteristikama.

Osim toga, ni izbjeglice neće moći da biraju u koju zemlju će biti naseljene, a ukoliko odbiju prijeti im uskraćivanje prava na azil i deportacija u zemlju porijekla.

Velika Britanija i Irska, koje nisu članice Šengenskog sporazuma, nisu uključene u ovaj plan, mada je britanski premijer Dejvid Kameron najavio da je njegova zemlja spremna da dobrovoljno primi do 20.000 izbjeglica tokom narednih pet godina.

Sličan plan Evropske komisije, kojim je bilo predviđeno raseljavanje četiri puta manjeg broja izbjeglica, ljetos su odbile zemlje članice, pozivajući se na suvereno pravo svake države da sama odlučuje koliko će izbjeglica primiti.

Junkerovim planom predviđeno je da se poveća finansijska pomoć siromašnim zemljama Afrike i ubrzanje procedure za vraćanje azilanata sa Zapadnog Balkana, za koje se smatra da pokušavaju da uđu u EU iz ekonomskih razloga.

Bonus video: