Grčka ni u jednom od dokumenata koje je uputila kao novi paket mjera kreditorima, ne traži otpis duga, objavio je Financial Times (FT).
Otpis dugova Grčkoj bio je glavni zahtjev bivšeg ministra finansija Janisa Varufakisa. Umjesto toga, izričit zahtjev Grčke je da želi da ostane dio eurozone i zadrži euro kao valutu.
"Ovim predlogom, grčki narod i grčka vlada potvrđuju svoju predanost da ispune reforme koje će osigurati njeno članstvo u eurozoni i izlazak iz ekonomske krize. Grčka Vlada se obavezuje da će u potpunosti ispuniti sve predložene reforme”, naveo je grčki premijer Aleksis Cipras u pismu upućenom Briselu uz spisak reformi.
Ostaje malo nejasno zbog čega Grčka nije zatražila otpis duga, s obzirom na to da su na tragu te ideje prethodnih dana bili i Međunarodni monetarni fond (MMF) i Evropski savjet, čiji su šefovi jasno kazali da je restrukturiranje duga Grčke neophodno.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je, međutim, odbacila tu ideju, rekavši da otpis duga ne dolazi u obzir.
"Grčka predlaže prioritetne reforme koje su veoma slične onima koje su Grci na referendumu odlučno odbacili", piše Financial Times, prenosi B92.
Cilj je da primarni budžetski suficit bude 3,5 odsto do 2018. godine, mada je malo nejasno kako će se brzo doći do tog nivoa. Ranija dinamika od jedan odsto ove godine, dva odsto u sljedećoj i tri odsto u 2017. godini ostala je u ovom predlogu, ali upečatljivo u zagradi.
Za dvije oblasti oko kojih je bilo najviše podjela prije nego što su pregovori prekinuti prije dvije sedmice - reforma poreskog sistema i penzijskog sistema, postoji mnogo konvergencije.
U sistemu poreza na dodatu vrijednost (PDV), Atina je obećala, kao što su povjerioci zahtijevali, da će naći nove prihode u iznosu od jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (oko 1,8 milijardi eura) svake godine. Takođe se prihvata zahtjev povjerilaca da prerađena hrana bude oporezovana standardnom stopom od 23 odsto.
Grčki predlog takođe sadrži i jedan od posljednjih zahtjeva kreditora – premještanje hotela u nižu PDV grupu od 13 odsto.
Što se tiče paralelnog poreskog sistema za grčka ostrva, a što je bio zahtjev kreditora da se eliminiše i stvori jedinstven poreski sistem, grčki predlog donosi izvjesna popuštanja.
Predlaže se da se eliminišu popusti na ostrvima, ali za početak na onim većim, koji su popularne turističke atrakcije, ali da ostane za ona najudaljenija. Taj zahtjev bi, kako ocjenjuje FT mogao da osujeti svrhu uvođenja jedinstvenog poreskog sistema.
Što se tiče penzione reforme, Grčka traži da penziona reforma stupi na snagu u oktobru ove godine, a ne odmah, kako to zahtijevaju kreditori.
Ali izgleda da je Atina prihvatila krupne stavke u tom dijelu – podizanje starosne granice za penzionisanje na 67 godina do 2022. i postepeno ukidanje subvencija siromašnijim penzionerima do decembra 2019.
Pitanje je da li je novi grčki predlog po mjeri drugoj strani u pregovorima, s obzirom na to da je prethodna ponuda kreditora povučena i više ne postoji.
Merkel je rekla da je ono što je potrebno za novi paket spasavanja, što bi moglo koštati više od 70 milijardi eura, mnogo drugačije od programa reformi potrebnih da se oslobodi samo dio pomoći, odnosno tranša od 7,2 milijarde eura.
Dakle, može li ovaj novi grčki plan odogovoriti očekivanjima Angele Merkel, pita FT i dodaje da je odluka o tome sada na kreditorskoj trojci – MMF-u, Evropskoj centralnoj banci (ECB) i Evropskoj komisiji.
Grčka izlazi u susret kreditorima
Novi paket mjera koji je grčka vlada predala Eurogrupi izlazi u susret zahtjevima međunarodnih kreditora da Atina poveća poreze i smanji državni trošak na penzije, javljaju danas agencije.
Grčki poslanici glasaće kasnije danas o podršci novom planu reformi premijera Ciprasa.
Kako piše BBC, on će po svemu sudeći na protivljenje ljevičarskih poslanika u vlastitoj partiji, Sirizi.
Međutim, portparol Sirize Nikos Filis kazao je da je siguran da će poslanici pružiti podršku vladi.
Koalicija, na čelu sa Ciprasom, ima 162 od 300 mjesta u parlamentu i uživa podršku mnogih opozicionih poslanika.
Prema riječima Rojtersovog sagovornika, Cipras je poslanicima rekao:"Suočeni smo sa krucijalnim odlukama. Imamo mandat da postignemo bolji dogovor od ultimatuma koji nam je dala Eurogrupa, ali nam svakako nije dat mandat da izvedemo Grčku iz eurozone, Svi smo u ovome zajedno".
Grčka od kreditora zauzvrat očekuje 53,5 milijardi eura kojima bi se do kraja juna 2018. godine pokrile dospjele obaveze za otplatu dugova, prenosi Rojters.
Te mjere, koje uključuju povećanje poreza za brodarske kompanije i ukidanje poreskih olakšica za ostrva, treba da ispune uslove za novi sporazum sa kreditorima koji bi Grčku spasao bankrota i izlaska iz eurozone.
Vlada takođe planira da poveća porez na dodatu vrijednost za restorane i hotele, da krene sa reformom penzionog sistema, kao i da odredi čvrst rok za otpočinjanje velikih privatizacija.
AP konstatuje da je grčka vlada pristala na zahtjeve koje je ranije odbijala da prihvati, uglavnom premještajući razne kategorije robe i usluga u višu poresku stopu.
Rojters precizira da su među ponuđenim mjerama trenutno povećanje poreza na luksuz i uvođenje poreza na televizijske reklame, kao i prelazak na novi sistem koletivnog pregovaranja krajem godine.
Grčka Vlada se takođe obavezuje da do kraja oktobra objavi datume kada će raspisati tendere za privatizaciju željeznice i luka u Pireju i Solunu.
Takođe će preduzeti korake u privatizaciji regionalnih aerodroma i prodaje državnih akcija u grčkom Telekomu.
Pored toga, Atina nudi kresanje troškova na odbranu.
Vlada, takođe, novu penzionu reformu najavljuje već za oktobar ove godine.
Grčki predlog stigao je u Brisel, šefu Eurogrupe Jerunu Dajselblumu, skoro dva sata prije isteka roka, ranije određenog u četvrtak u ponoć.
Ako evropski partneri budu zadovoljni, paket mjera grčkog premijera Aleksisa Ciprasa mogao bi da bude prihvaćen na vanrednom samitu lidera EU u nedelju.
Oland: Predlozi ozbiljni i kredibilni
Francuski predsjednik Fransoa Oland je najnovije predloge Atine za postizanje sporazuma sa kreditorima okarakterisao kao ozbiljne i kredibilne.
"Predstojeći sati će biti izuzetno važni", izjavio je Oland, i dodao da još ništa nije odlučeno.
I francuski ministar privrede Emanuel Makron rekao je danas da je umjereno optimističan u pogledu postizanja sporazuma eurozone i Grčke, navodeći da je zvanična Atina napravila veliki napredak u najnovijim predlozima.
"Vjerujemo da je veliki napredak ostvaren u posljednjih nekoliko dana. Nivo reformi je u skladu sa onim što smo očekivali", kazao je Makron, samo dan nakon što je Grčka predala novu listu reformi kreditorima.
Istovremeno, bivši predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Žan-Klod Triše smatra da bi kreditori Atine registrovali velike gubitke u slučaju potencijalnog izlaska te zemlje iz eurozone.
"Ne samo da bi Grci izgubili u slučaju 'gregzita', već bi i povjerioci morali da odustanu od naplate gotovo svih svojih kredita", izjavio je Triše za njemački list "Frankfurter algemajne cajtung".
"Rizik od izbijanja geopolitičke krize je potcijenjen u Evropi, a naročito u Njemačkoj", izjavio je Triše, koji se na čelu ECB-a nalazio od 2003. do 2011.
Bonus video:
