ODISEJA SE NASTAVLJA

Grci rekli ne stezanju kaiša

Grčki zvaničnici ubijeđeni da su nakon ovakvog ishoda referenduma u boljoj poziciji za dalje pregovore
11 komentar(a)
Grčka, Foto: Reuters
Grčka, Foto: Reuters
Ažurirano: 06.07.2015. 05:34h

Grci su juče ubjedljivo odbacili uslove paketa pomoći, rizikujući finansijsku propast i ispoljavajući prkos koji bi mogao pocijepati Evropu. Na osnovu više od polovine prebrojanih glasova, zvanične cifre su pokazale da je 61 odsto Grka odbacilo ponudu međunarodnih kreditora.  

Zapanjujuće ubjedljiva pobjeda tabora „ne“ demantovala je istraživanja javnog mnjenja koja su predviđala da će rezultat biti krajnje neizvjestan. Nakon ovakvog ishoga, Grčka se našla u neistraženim vodama: rizikujući finansijsku i političku izolaciju unutar eurozone i bankarski kolaps ukoliko kreditori odbiju da upute dodatnu pomoć, navodi agencija Rojters.

Međutim, grčki lideri su sinoć bili prilično ubijeđeni da će ovakav ishod referenduma zapravo osnažiti njihove pozicije u pregovorima nakon mjeseci trvenja, a premijer Aleksis Cipras je u obraćanju kazao da je spreman da se odmah vrati za pregovarački sto.

„U  teškim okolnostima vi ste danas napravili veoma hrabar izbor“, kazao je Cipras u televizijskom obraćanju. „Potpuno sam svjestan da mi nijeste dali mandat za sukob sa Evropom, već mandat da ojačam naše pregovaračke pozicije i tražim izvodljivo rješenje“.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis kazao je da je grčko „ne“ programu pomoći glas za demokratiju i socijalnu pravdu koji omogućava Atini da traži od partnera da nađu pravednije rješenje.

 „Od večeras, Evropa, čije srce noćas kuca u Grčkoj, počinje da zacjeljuje svoje rane, naše rane. Današnje „ne“ je veliko „da“ demokratskoj Evropi“, kazao je Varufakis. 

Mada su tokom jučerašnjeg dana od zvaničnika eurozone stizale poruke da ne postoji mogućnost brze obnove pregovora, njemačka kancelarka Angela Merkel je u telefonskom razgovoru sa francuskim predsjednikom Fransoa Olandom sinoć pristala da sjutra bude održan samit lidera eurozone, kazao je portparol njemačke vlade. Kancelarka i predsjednik su se, takođe, složili da ishod referenduma bude poštovan, kazao je portparol.  

I ministri finansija Eurogrupe sastaće se ove nedjelje kako bi razgovarali o ishodu grčkog referenduma, kazao je sinoć portparol predsjedavajućeg grupe Jeruna Dijselbluma. Ranije juče jedan zvaničnik je za Rojters kazao da za danas nije planiran vanredni sastanak ministara finansija eurozone, dodajući da nakon ovakvog ishoda glasanja ministri „ne znaju o čemu bi razgovarali“. 

Mnogi partneri Atine su tokom protekle nedjelje upozoravali da „ne“ na referendumu znači rušenje mostova sa Evropom i bankrot ionako posrnulog grčkog finansijskog sistema, što bi dramatačno pogoršalo ekonomsku depresiju u zemlji.

Očekuje se da će grčke banke, koje su cijele prošle nedjelje bile zatvorene i ograničile podizanja novca sa bankomata, ostati bez novca u narednih nekoliko dana ukoliko Evropska centralna banka  ne uputi pomoć.

Međutim, upućeni izvori su za Rojters kazali da će ECB najvjerovatnije nastaviti da pomaže grčkim bankama na sadašnjem ograničenom nivou. To će grčkim bankama dati malo vremena prije nego što potroše otprilike 89 milijardi eura dostupnih sredstava, ali će i sljedećih nekoliko dana ostati zatvorene. Međutim, na taj način će biti izbjegnuta i drastična opcija ukidanja pomoći, što bi izazvalo apsolutni kolaps grčkog bankaraskog sistema. 

Nakon „ne“ na referendumu  i Grčka i eurozona su se našle u nepoznatim vodama. U nemogućnosti da pozajmi novac na tržištima kapitala, Grčka ima jedan od najvećih stepena javnog duga.

Međunarodni monetarni fond je prošle nedjelje upozorio da je toj zemlji potreban ogroman oprost dugova u dodatnih 50 milijardi eura. Grčki zvaničnici smatraju izvještaj MMF-a ključnom podrškom njihove tvrdnje da su postojeći uslovi pomoći samo izazvali veću depresiju u zemlji.

Ovakav rezultat je takođe i žestok udarac za grandiozni projekat jedinstvene valute EU. Osnovana prije 15 godina kao trajna i nesalomiva, eurozona bi sada mogla biti na putu da izgubi svoju prvu članicu uz rizik dodatnih podjela.

Referendum je uzdrmao i političku scenu u Grčkoj a bivši premijer Antonis Samaras je sinoć nakon objavljivanja rezultata najavio ostavku na funkciju lidera opozicione konzervativne grčke Nove demokratije. „Našoj partiji je potreban novi početak. Od danas, dajem ostavku u rukovodstvu Nove demokratije“, kazao je Samaras.

Cipras je sazvao referendum prije devet dana nakon što je odbacio stroge uslove koje su mu ponudili međunarodni kreditori kako bi zauzvrat odmrzli milijarde eura pomoći.

On je uslove odbacio kao „ultimatum“ a njegova tvrdnja da bi „ne“ na referendumu omogućilo vladi da postigne povoljniji dogovor izgleda da je ubijedilo mnoge Grke, naročito mlađe birače, među kojima su mnogi nezaposleni. 

Hiljade Grka sinoć    se okupilo na  trgu Sintagma ispred parlamenta kako bi proslavili rezultat. „Ovo je odraz volje grčkog naroda i sada je na Evropljanima da pokažu da li poštuju naše mišljenje i hoće li da pomognu“, kazao je Nikos Tarasis, 23-godišnji student.

Istraživanja javnog mnjenja pokazala su proteklih mjeseci da većina Grka želi da ostane u eurozoni. Međutim, iscrpljeni i ljuti nakon pet godina štednje, pada životnog standarda i povećanja poreza nametnutih u okviru programa pomoći, mnogi su izgleda odbacili upozorenja da može doći do katastrofe, vjerujući da dogovor i dalje može biti postignut.

Naglašene podjele u eurozoni, euroskeptici oduševljeni

Mada su Francuska i Njemačka sazvale vanredni samit lidera eurozone kako bi razgovarali o ishodu referenduma u Grčkoj, u Berlinu su sve glasniji pozivi za izlazak Grčke iz zone zajedničke valute.

Zamjenik kancelarke Angele Merkel je kazao da je Atina raspršila svaku nadu za postizanje kompromisa sa partnerima.

Vicekancelar Zigmar Gabrijel, lider socijaldemokrata koji su mlađi partner u vladajućoj koaliciji, kazao je da je teško zamisliti nove pregovore o kreditima nakon što su Grci glasali protiv štednje.

Ljevičarski premijer Aleksis Cipras je „srušio posljednje mostove kojima su Grčka i Evropa mogle krenuti dalje“, kazao je Gabrijel. Njegovi komentari, u kojima tvrdi da je Grčka odbacila pravila eurozone, odražavaju sve zastupljeniji stav javnosti u najmoćnijoj članici EU i najvećem kreditoru Grčke, da Atinu treba izbaciti iz eurozone.

Nije jasno hoće li se Merkelova, koja je u više navrata kazala da želi da Grčka ostane u eurozoni,  prikloniti tvrdolinijašima. Poznato je da se njen ministar finansija zalaže za to da Grčka treba da posluži kao primjer  i da treba da izađe iz eurozone. U jednom intervjuu tokom vikenda Volfgang Šojble je kazao da Atina treba da razmisli o privremenom izlasku iz eurozone.

Ishod referenduma je takođe naglasio razlike između nekoliko preostalih simpatizera Grčke u eurozoni – uglavnom u Italiji i Francuskoj – i tvrdolinijaških zemalja na čelu sa Njemačkom.

Italijanski šef diplomatije, Paolo Đentiloni,  kazao je da eurozona treba da obnovi napore da postigne dogovor sa Atinom. 

„Sada je pravo vrijeme da pokušamo da ponovo postignemo dogovor“, objavio je on na Tviteru. „Nema izlaska iz grčkog lavirinta sa slabom Evropom koja ne raste“.

Sinoć je bila i neprijatna tišina u Briselu i Frankfurtu, a evropski zvaničnici su razgovarali preko telefona, ali su izbjegavali javne komentare o rezultatu koji je šokirao evropske vlade, a oduševio evroskeptike.

Ubjedljivo „ne“ na referendumu predstavlja i žestok udarac za predsjednika Evropske komisije Žana Kloda Junkera, jednog od tvoraca eura, koji je mjesecima pokušavao da posreduje u postizanju dogovora sa Ciprasom uprkos protivljenu Berlina.

Euroskeptici širom EU juče su bili oduševljeni zbog odbacivanja onoga što je lider francuskog desničarskog Nacionalnog fronta Marin le Pen nazvala „oligarhijom Evropske unije“. „To je „ne“ slobode, pobune protiv evropskih diktata onih koji žele da nametnu jedinstvenu valutu po svaku cijenu, kroz najnehumaniju i kontraproduktivnu štednju“, navela je  Le Penova u saopštenju.

U Britaniji, lider Partije nezavisnosti Najdžel Feridž je kazao da su grčki glasači „prozreli blef EU“. „Projekat EU sada umire. Fantastično je vidjeti hrabrost grčkog naroda suočenog sa političkim i ekonomskim siledžijama iz Brisela“, kazao je on.

Euroskeptici u Holandiji i Italiji takođe su se pridružili oduševljenju zbog nelagode izazvane u EU. U Španiji lider nove ljevičarske partije Podemos, Pablo Iglesijas, koji je blizak Ciprasu objavio je: „Danas je u Grčkoj pobijedila demokratija“.

Preporučujemo za Vas