Grci prkose: Ubjedljivo "ne" na referendumu

Pohvalivši odluku naroda, premijer je kazao da je “u potpunosti svjestan da je mandat koji ste mi dali nije mandat protiv Evrope, već mandat da nađem održivo rješenje sa Evropom koji će nas izbaviti iz ovog opakog kruga štednje”
0 komentar(a)
Ažurirano: 05.07.2015. 22:34h

Sa više od 93 odsto prebrojanih glasova, rezultati referenduma u Grčkoj ukazuju da su birači odbacili uslove međunarodnih kreditora, za šta se zalagala vlada Aleksisa Ciprasa.

Rezultati Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je više od 61 odsto izašlih birača glasalo “ne”, dok je nešto preko 38 odsto glasalo “za”.

Grčki premijer Aleksis Cipras kazao je večeras da se Grčka sjutra vraća za pregovarački sto s ciljem obnove bankarskog sistema poslije zatvaranja banaka.

Pohvalivši odluku naroda, premijer je kazao da je “u potpunosti svjestan da je mandat koji ste mi dali nije mandat protiv Evrope, već mandat da nađem održivo rješenje sa Evropom koji će nas izbaviti iz ovog opakog kruga štednje”.

“Čak i u najtežim okolnostima, demokratija ne može biti ucijenjena. Danas slavimo pobjedu demokratije, a sjutra ćemo, zajedno, nastaviti nacionalne napore da izađemo iz ove krize”, poručio je Cipras.

On se večeras sastao i sa grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopulosom.

"Moramo odmah nastaviti sa pregovorima, mora se formirati jak narodni front u potrazi za rješenjem", kazao je Cipras Pavlopulosu, zatraživši od njega da sazove sastanak lidera svih lidera grčkih političkih partija.

Ministar Nikos Vucis kazao je da je referendum bio “uspješan i od istorijske važnosti za sve”.

Ishod referenduma jača pregovaračku poziciju grčkih vlasti sa kreditorima, kazao je novinarima ministar rada Panos Skurletis.

“Od sjutra, uz veoma snažno 'ne' koje nam je grčki narod podario – zanemarujući strah koje su stvorile zatvorene banke i mediji – pokušaćemo da sarađujemo sa našim partnerima i pozvaćemo ih, jednog po jednog, kako bismo vidjeli možemo li naći neke zajedničke osnove. Pokušaćemo da budemo pozitivni”, kazao je ministar finansija Janis Varufakis.

“Vlada sada ima snažan pregovarački mehanizam da postigne dogovor, koji otvara novi put za nas”, rekao je.

Evropska centralna banka, prema izvorima upućenim u slučaj, po svemu sudeći neće obustaviti hitnu finansijsku pomoć grčkim bankama po sadašnjem ograničenom nivou, piše Rojters.

Pristalice opcije “ne” na današnjem referendumu i politike premijera Aleksisa Ciprasa okupili su se na trgovima širom Atine.

Mnogi ljudi mašući grčkim zastavama i plakatima sa riječi “ne” okupilo se na glavnom Sintagma trgu ispred Parlamenta, uzvikujući slogane protv štednje, prenosi novinar agencije Frans pres.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fransoa Oland pozvali su na održavanje samita eurozone o Grčkoj u utorak, a na njihov poziv odgovorio je šef Evropskog savjeta, Donald Tusk.

"Sazivam samit eurozone za utorak u 18 časova. Razgovaraćemo o situaciji u Grčkoj", kazao je večeras Tusk.

Njemački šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer je kazao večeras da se mora prihvatiti ishod referenduma, ali da je "lopta sada na terenu Grčke".

On je ranije danas kazao da Grci imaju pravo da glasaju u vezi sa sudbinom svoje zemlje, ali je upozorio da eventualno odbacivanje ponude kreditora neće olakšati dogovaranje, već "upravo suprotno"

Poslije poraza njegove kampanje na referendumu, lider opozicije Antonis Samaras saopštio je da će podnijeti ostavku.

Samaras, koji je do januara bio premijer Grčke, bio je vođa kampanje za “da”.

Glasanje na referendumu u Grčkoj o sporazumu koji su joj ponudili njeni međunarodni povjerioci - Evropska unija i MMF, završeno je u 19.00 sati po lokalnom vremenu.

Dvanaestočasovno glasanje je proteklo uredno, bez ikakvih problema na glasačkim mjestima, javila je atinska RTV SKAI.

Po procjenama neposredno pred istek glasanja, odziv birača je bio oko 65 odsto, kao i na prijevremenim poslaničkim izborima, održanim januara ove godine.

Visok odziv birača u Grčkoj je uobičajen, jer je glasanje obavezno, mada se kaznene odredbe zakona o tome ne primjenjuju već decenijama.

Grčka vlada želi odmah da se vrati za pregovarački sto sa svojim kreditorima kako bi postigla dogovor kojim bi bio izbjegnut bankrot, kazao je portparol vlade Gabrijel Sakelaridis.

“Pregovori moraju biti zaključeni vrlo brzo, čak i u narednih 48 časova,” kazao je za grčku televiziju nakon što su ankete pokazale da kamp “ne” ima prednost u odnosu na “da”.

“Uložićemo sve napore kako bi on bio ubrzo zaključen”.

Grčki premijer je “zapalio posljednje mostove” između Grčke i Evrope, kazao je izvor iz njemačke vlade.

Neće štampati novu valutu

Grčka vlada ne razmatra štampanje nove valute, rekao je koordinator pregovora Atine sa kreditorima Euklid Cakalotos po zatvaranju birališta u Grčkoj.

"Ne pregovaramo o paralelnoj valuti. Ne mislim da će nas oni (eurozona) izbaciti. Mi smo spremni da se sastanemo s njima još večeras", rekao je Cakalotos za grčku televiziju Star, a prenio Rojters.

Centralna banka Grčke će danas zatražiti od Evropske centralne banke (ECB) da poveća iznos hitne pomoći namijenjene grčkim bankama, kazao je portparol vlade.

Euro pao u odnosu na dolar za 1,54 odsto

Euro je pao u odnosu na dolar za više od 1,5 odsto poslije objavljivanja djelimičnih rezultata referenduma u Grčkoj.

Euro je na njujoškoj berzi pao za 1,54 odsto na 1,09868 dolara.

Finansijski analitičari predviđaju za sjutra buran dan na berzama.

Varufaks sa bankarima razmatra šta zatražiti od ECB

Ministar finansija grčke Janis Varufakis sastao se večeras sa grčkim bankarima kako bi razmotrili kakav zahtjev Atina da uputi Evropskoj centralnoj banci, izjavio je jedan portparol Varufakisovog ministarstva.

Portparol je želeo da ostane anoniman i najavio zvanično saopštenje. On nije rekao ni gde se sastanak održava.

Predsjednik grčkog udruženja banaka rekao je da će u zemlji biti gotovine samo do sjutra.

Iako se očekuje da grčke banke ponovo budu otvorene u utorak, to je gotovo nemoguće bez velike injekcije gotovine.

Grčki mediji izvijestili su da će grčka centralna banka od Evropske centralne banke zatražiti vanrednu pomoć od 6 milijardi eura.

Jedan bliski saradnik premijera Aleksisa Ciprasa izjavio je ranije da pobjedu onih koji su na referendumu glasali za "Ne" ponudi kreditora, ne treba shvatiti kao namjeru vlade da napusti euro.

Pogrešno je povezati "Ne" kreditorima sa izlaskom i eurozone. Ako prevlada "Ne", to će nam pomoći da postignemo bolji dogovor, rekao je državni ministar Nikos Papas televiziji Alfa.

Zvaničnici ministarstava finansija zemalja Eurogrupe sastaće se sjutra, rekao je večeras jedan evropski izvor.

Premijer Grčke Aleksis Cipras koji je zatražio referendum i propagirao odbacivanje ponude povjerilaca, poslije glasanja je izjavio da je danas "praznik" jer je "demokratija pobijedila strah".

"Grčki narod danas šalje istorijsku, odlučujuću poruku... (da) volju naroda niko ne može osporiti: ne samo što hoćemo da ostanemo u Evropi, nego i da je dostojanstveno gradimo. Veoma sam optimističan pred sjutrašnji dan", rekao je Cipras, koji je prošle nedjelje najavio da će odmah poslije referenduma otputovati na nove pregovore s povjeriocima u Briselu.

Cipras je ranije danas na glasačkom mjestu dočekan ovacijama i uzvicima "Oxi, oxi" (ne,ne).

On se poslije referenduma čuo sa francuskim predsjednikom Fransoa Olandom.

Međutim, vođa opozicione stranke "To Potami", novinar Stavros Teodorakis koga mnogi vide kao budućeg premijera, izjavio je da je "Cipras stavio karijeru ispred sudbine zemlje.., on je problem, on treba da ode" s dužnosti.

Izjavu Teodorakisa je prenio njemački nedjeljnik "Fokus" i dodao da se Teodorakis nada da će "omladina glasati za Evropu, a protiv balkanizacije Grčke".

Vođa nekada najveće, vladajuće grčke stranke, socijalističkog PASOK-a, Evangelos Venizelos je rekao poslije glasanja da se nada da "Grčka može da učini korake da bi prevazišla nepravdu, bez igranja istorijskih igara na svoju štetu".

Le Pen: Pobjeda protiv oligarhije EU

Liderka krajnje desnice u Francuskoj, Marin Le Pen, pozdravila je prve rezultate referenduma.

Le Pen, liderka Nacionalnog fronta, kazala je u saopštenju da ishod referenduma predstavlja pobjedu “protiv oligarhije Evropske unije”.

Sa njom se slaže i britanski političar, euroskeptičar Najdžel Faradž.

“Projekat EU sada umire. Divno je vidjeti hrabrost grčkog naroda pred političkim i ekonomskim maltretiranjem Brisela”, napisao je na Tviteru.

Komentarišući ishod referenduma, visoki zvaničnik njemačkih konzervativaca Mikael Fuš kazao je Rojtersu da je premijer Cipras izazvao “katastrofu”.

“Veoma žalim zbog ovog ishoda”, rekao je agenciji.

“Cipras je izazvao katastrofu I mora naći načina da sastavi komadiće, Nema šanse da rješenje bude postignuto u narednih 48 sati”, rekao je Fuš.

Glasali i bivši premijeri

Na referendumu glasali su i nekadašnji premijeri Konstantin Micotakis i Jorgos Papandreu, zalažući se za jedinstvo pred velikim izazovima koji će uslijediti, prenijela je agencija ANA.

"Grčki narod treba da glasa mudro i odgovorno. Kakvi god rezultati glasanja budu, sjutra počinje nova era. Čekaju nas izazovi i opasnosti. Dani koji slijede biće veoma teški (...) Od sada mi političari moramo da se dogovorimo o jednoj stvari - da ćemo zaštiti jedinstvo grčkog naroda. Naš narod ne smije i ne želi da bude podijeljen. To je naš veliki dug", kazao je Micotakis.

Konzervativni državnik i veteran politike, Micotakis je počasni predsjednik Nove demokratije (ND) a tri godine dijele ga od stotog rođendana, navodi agencija.

Bivši lider Svehelenskog socijalističkog pokreta (PASOK) i premijer Grčke Papandreu naglasio je da zemlja mora od ponedjeljka da nastavi ujedinjena pred velike promjene koje treba da budu načinjen, kako bi Grčka ostala u "unutrašnjem jezgru" zone eura.

Papandreu - originalni arhitekta grčkog, uglavnom neuspješnog programa oporavka, na mjestu premijera naslijedio je bivšeg lidera ND i predsjednika vlade od 2004. do 2009. Kostasa Karamanlisa, čija je administracija okrivljena za mnoge od finansijskih neumjerenosti koje su Grčku načinile "najslabijom karikom" u Evropi, podsjeća ANA.

Karamanlis je rano jutros glasao u Solunu gdje mu je, kako navodi agencija, priređena topla dobrodošlica, ali nije davao izjave.

Trenutni program finansijskih pomoći kreditorske trojke - Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske centralne banke (ECB) - istekao je prošlog utorka, pri čemu su banke u Grčkoj zatvorene čitave ove sedmice i ustanovljeni su limiti na povlačenje novca sa bankomata, dodaje BBC.

Asošiejted pres podsjeća da Grčka 30. juna nije uspjela da plati svoja dugovanja prema Međunarodnom monetarnom fondu.

Pred građanima se nalazi sledeće referendumsko pitanje: "Mora li da bude prihvaćen plan sporazuma koji su Evropska komisija, ECB i MMF podnijeli Evrogrupi 25. juna 2015, a koji se sastoji iz dva dijela i koji čini njihov zajednički predlog? Prvi dokument se zove: 'Reforme za kompletiranje trenutnog programa i posle toga' a drugi se zove 'Preliminarna analiza održivosti duga'".

Glasači moraju da zaokruže jednu od opcija - "ne prihvata se/ne" i "prihvata se/da", pri čemu je, kako ovih dana ukazuje BBC, "ne" stavljeno iznad "da".

Referendumsko pitanje se smatra komplikovanim, dugačkim i zbunjujućim. BBC podsjeća da je Kanada, nakon referenduma o otcjepljenju Kvebeka 1980. i 1995. godine, donijela zakon kako bi se izbjeglo postavljanje takvih referendumskih pitanja.

Uoči predizborne tišine, ankete su pokazivale da je podjednako onih koji će glasati "za" i "protiv", ali da 75 odsto ispitanika želi da zemlja ostane u eurozoni.

Referendumsko osoblje je jutros žurno pripremalo glasačka mjesta, kako bi ona bila otvorena na vrijeme, a vojni helikopteri su, umjesto brodova, nosili glasačke listiće na brojna grčka ostrva.

Agencija Asošiejted pres ocjenjuje da se Cipras kocka sa sudbinom sopstvene, ljevičarske vlade, koja je oformljena prije pet mjeseci nakon pobede Ciprasove stranke Siriza na parlamentarnim izborima.

Siriza je dobila većinsku podršku naroda zbog protivljenja oštrim mjerama štednje koje su, radi dobijanja finanijske pomoći i spasa od bankrota, prihvatile prethodne vlasti.

Ciprasova vlada je prošle sedmice raspisala referendum, a Cipras je pozvao narod da glasa protiv kreditorskih uslova za dobijanje novog programa pomoći jer bi, prema njegovim rečima, takav ishod ojačao njegovu pregovaračku poziciju u borbi za dobijanje povoljnijih uslova, dok bi prihvatanje uslova značilo - kapitulaciju pred njihovim oštrim zahtjevima.

BBC podsjeća da je Evropska komisija, jedna od pripadnica kreditorske trojke, zatražila od Grčke da podigne poreze i sasječe socijalna davanja kako bi mogla da vraća dugove.

Cipras i njegov ministar finansija Janis Varufakis pružili su snažne naznake da će se povući sa položaja ako građani Grčke odluče da prihvate uslove kreditorske trojke.

Prethodna nedjelja protekla je u znaku frenetične predreferendumske kampanje, a oba tabora - "da" i "ne" - održala su u petak uveče istovremeno velike predreferendumske skupove kojima su prisustvovale desetine hiljada ljudi.

Svjetski mediji pišu da grčka opozicija optužuje Ciprasa da dovodi u opasnost članstvo Grčke u eurozoni i da bi većinsko zaokruživanje "ne" moglo voditi izbacivanju zemlje iz nje.

Varufakis je juče, pak, izjavio da Evropska unija "nema pravnog osnova" za izbacivanje Grčke iz eurozone, a optužio je kreditore da uoči referenduma seju seme straha.

"Zašto su nas primorali da zatvorimo banke? Pa, da bi usadili strah u ljude. A širenje straha se zove - terorizam", izjavio je Varufakis za španski El Mundo.

Asošiejted pres ocjenjuje da Ciprasa, bez obzira na rezultate referenduma, očekuju velike nevolje i neizvesnost u pogledu toga da li će uspjeti da isposluje povoljniji sporazum sa kreditorima - zbog nepovjerenja prema njemu.

Ovo je prvi referendum u Grčkoj od 1974. godine, kada su građani nakon sedmogodišnje pukovničke diktature odbacili monarhiju i uspostavili republiku.

Galerija

Bonus video: