Kandidat socijalista za predsjedničke izbore u Francuskoj Fransoa Oland, za koga ankete kažu da ima najviše šanse da pobijedi, želi da zaposli hiljade novih učitelja, preispita skupi evropski paket pomoći i povuče francuske vojnike iz Avganistana do kraja godine.
Oland (57) u kampanji manje igra na kartu svoje političke platforme nego svoje ličnosti: bezazlen, širokog obrazovanja, mnogo je toga što konzervativni predsjednik Nikola Sarkozi nije.
Ciljna grupa Olanda su Francuzi koji gaje oprez prema međunarodnim finansijskim institucijama, iscrpljeni Sarkozijevom razmetljivošću i napadnošću i gladni za promjenama.
Dok se evropske zemlje bore da Stari kontinent skrenu udesno, Francuska bi izborom Olanda za predsjednika mogla da skrene ulijevo, sa reperkusijama i po njenu budućnost i po kurs Evrope.
Dio Olandovog nastupa čini njegov imidž "gospodina finog momka", ali on još uvijek mora da ubijedi birače da posjeduje ono što je potrebno da bi vodio jednu složenu, nuklearno naoružanu naciju, koja je ujedno i jedna od najvećih svjetskih ekonomija.
Nikola Sarkozi
Njegovi glavni predlozi, međutim, mogli bi da izazovu čuđenje u inostranstvu: dok evropske vlade uvode mjere štednje, on hoće da zaposli još hiljade nastavnika; želi da ukine evropski paket pomoći, koji predvode Sarkozi i njemačka kancelarka Angela Merkel, i obećava da će povuchi sve francuske borce iz Avganistana do kraja godine.
Dodaje da će to obećanje biti prva stvar koju će reći saveznicima na samitu NATO u maju u Čikagu.
Zahtijeva pravdu za socijalno ugrožene
Oland, međutim, nije jedini ljevičar koji puni novinske stupce u ovoj predsjedičkoj kampanji: kandidat krajnje ljevice, "usijana glava" Žan-Lik Melanšon na svojim mitinzima okupio je od svih do sad skoro najveći broj pristalica, ogrnutih crvenim komunističkim zastavama.
Melanšon, sa harizmom koja nedostaje "mejnstrim" Olandu, komplikuje izbornu političku raccunicu, ocjenjuje agencija AP.
Svojevremeno je na televiziji izjavio "Ne volim bogate", a u anketama je počeo da vodi poslije predloga da se uvede porez od 75 odsto na prihode više od prvog miliona eura
Olanda mnogi vide više kao dobrog upravljača i slušača, nego kao vizionara.
Najveći dio svog stranačkog mandata proveo je kao prvi sekretar Socijalističke partije od 1997-2008, i služio je uglavnom kao "potrčko" starijim partijskim kolegama, a tek sad dolazi na svoje.
Njegovi savjetnici insistiraju u razgovorima sa stranim novinarima da Oland nije socijalista stare škole, već socijalni demokrata, koji gaji oprez prema ekonomskim izazovima koje u 21. vijeku predstavljaju Kina i Indija.
A kada se obraća pristalicama, Olandov klasno obojeni retorički stil, oštar prema finansijskom svijetu koji zove svojim "neprijateljem" i zahtijeva pravdu za socijalno ugrožene, često izaziva oduševljenje.
Svojevremeno je na televiziji izjavio "Ne volim bogate", a u anketama je počeo da vodi poslije predloga da se uvede porez od 75 odsto na prihode više od prvog miliona eura zarađenog svake godine.
Sa bivšom suprugom pokazao jedinstvo partije
Oland je prošle srijede privukao hiljade ljudi u jednom konferencijskom centru nedaleko od grada Rena, u srcu ljevičarske Bretanje.
Vrhunac dana je bio kada se pojavio zajedno sa bivšom dugogodišnjom suprugom, i majkom njihovo četvoro djece, Segolen Rojal, takođe, socijalistkinjom, koja je bila kandidat svoje partije na izborima 2007, ali je izgubila od Sarkozija. Oland i Rojal su se razišli nedugo posle tih izbora.
Francuski birači 22. aprila izlaze na izbore, na kojima će se nadmetati 10 kandidata, od kojih će dva otići u drugi krug izbora 6. maja
Olandova sadašnja partnerka Valeri Trirviler gledala je na sve to sa svog mjesta u okupljenoj gomili.
Oland je u 90-minutnom govoru istakao da je Sarkozi pao kada se radi o ispunjenju njegovih predizbornih obećanja - ekonomski rast, fiskalna odgovornost i konkurentnost u Francuskoj, i obećao odgovornije socijalističko vođstvo.
Iako je završio prestižnu parisku Školu za državnu upravu, nikad nije bio na čelu nekog vladinog ministarstva.
U knjizi posvećenoj kampanji napisao je da su ga desni politički stavovi njegovog oca primorali da izgradi sopstvene ljevičarske stavove.
Izbori 22. aprila
Francuski birači 22. aprila izlaze na izbore, na kojima će se nadmetati 10 kandidata, od kojih će dva otići u drugi krug izbora 6. maja.
Iako je rejting Olanda malo opao posljednjih nedjelja, ankete već mjesecima nagovještavaju da bi on mogao da pobijedi u očekivanom finalu sa Sarkozijem, i to sa znatnom prednošću.
"Ovaj momak je kao stvoren za današnju Francusku", poručio je prvi sekretar Socijalističke partije, Frederik Bursije.
Bonus video:
