JOŠ NIJE GOTOVO

Rumunija zbog položaja Vlaha koči put Srbije ka EU

Rumunska delegacija je iznenada odbila da potpiše sporazum, tražeći garancije da će prava njene male grupe etničkih Rumuna u Srbiji biti bolje zaštićena
0 komentar(a)
Ažurirano: 28.02.2012. 20:58h

Odluka o kandidaturi Srbije ostala je da visi u međuprostoru dva sastanka, zasjedanja Savjeta EU (šefova diplomatije), i samita Evropskog savjeta, koji će se održati 1. i 2. marta.

Ono što je u jutarnjim satima izgledalo kao gotova stvar koja će biti razriješena u prvim minutima sastanka, pretvorilo se u šestočasovno ubjeđivanje Rumunije da se prikloni stavovima ostalih članica unije.

Rumunska delegacija je iznenada odbila da potpiše sporazum, tražeći garancije da će prava njene male grupe etničkih Rumuna u Srbiji biti bolje zaštićena.

Na veliko iznenađenje svih, Bukurešt je insistirao na tome da se konačna odluka prebaci za samit u četvrtak i petak, za kada je prvobitno očekivano da če biti formalno potvrđen novi status Srbije.

Stoga je pripremljeni nacrt zaključaka, na kojem je stajalo da Savjet EU odlučuje da se Srbiji dodijeli kandidatura, prerađen na samom sastanku u to da Savjet „preporučuje davanje kandidatskog statusa i da očekuje da to Evropski savjet potvrdi“.

Nije sve gotovo

Čak je i konferencija za novinare ostavila utisak zbunjenosti šta je sa Srbijom. Na papiru stoji da su svi ministri potpisali preporuku, komesar za proširenje Štefan File je rekao da je uvjeren da će preporuka biti potvrđena, da je korak naprijed za cijeli region.

Kao da je odluka o Srbiji donesena, File je rekao da se nada i očekuje da će Srbija iskoristi status da bi nastavila rad na reformama i kako bi se spremila za otvaranje pregovora.

"Do tada treba da radimo kao što smo radili prethodnih 48 sati, kao što smo radili i prethodnih mjeseci ispunjavajući sve kriterijume“, kazao je Tadić za B92

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je Savjet EU „samo preporučio“ da se Srbiji dodijeli status kandidata za članstvo u EU i da „još postoji mogućnost da se poništi i ovakva preporuka“.

„Ne treba reći da je sve gotovo, biće tek na Evropskom savjetu, ja se nadam. Do tada treba da radimo kao što smo radili prethodnih 48 sati, kao što smo radili i prethodnih mjeseci ispunjavajući sve kriterijume“, kazao je Tadić za B92.

Vezano za zahtjeve Rumunije, rekao je da su mu poznati, jer je već razovarao o tome sa rumunskim predsjednikom Trajanom Baseskuom, ali i da misli da oni nisu opravdani.

U Briselu ne znaju razlog

Poručio je da Srbija neće odustati od poštovanja principa ljudskih prava.

„Svaki građanin ima pravo da se deklariše u sladu sa svojim mišljenjem“, rekao je on.

Zvanično, Rumunija blokira zbog manjinskog pitanja, odnosno pozicije Vlaha i njihovog prava da se izjašnjavaju kao Rumuni.

„Ne znamo zašto, a sve što znamo je da nikako nisu htjeli da se odluka donese na ovoj instanci“, rekao je evropski izvor za „Vijesti“.

U kuloarima se moglo čuti i da je razlog kočenja želja Rumunije da na sastanku šefova država i vlada izdejstvuje zeleno svjetlo za ulazak u šengenski prostor. Naime, iako su Komisija i gotovo sve zemlje članice zaključile da su Rumunija i Bugarska ispunile uslove za stupanje u Šengen, ispriječila im se blokada Holandije.

„Ne znamo zašto, a sve što znamo je da nikako nisu htjeli da se odluka donese na ovoj instanci“, rekao je evropski izvor za „Vijesti“.

Protivljenje Rumunije uslijedilo je nakon što je Njemačka, koja se u decembru protivila davanju kandidature Srbiji, dala zeleno svjetlo zbog postignutih dogovora Beograda i Prištine.

Proteklih dana su iz Brisela stizale informacije da će dodjeljivanje statusa kandidata Srbiji blokirati i Litvanija, koja se protivi kandidaturi Vuka Jeremića za predsjedavajućeg Generalne skupštine UN, ili Poljske, kojoj smeta blizak odnos Beograda i Moskve.

Podjele među Vlasima

Dio od otprilike 40 hiljada pripadnika etničke vlaške zajednice sebe smatra Rumunima, dok ostali Vlasi sebe smatraju Srbima. Na popisu 2002. godine u Timočkoj krajini kao Vlasi se izjasnilo više od 40.000 ljudi, dok se kao Rumuni deklarisalo njih 4.500.

Rezultati prošlogodišnjeg popisa još nisu obrađeni do kraja, prenijela je Beta.

„Ne postoje problemi u položaju vlaške manjine u Srbiji,“ rekao je Radiša Dragojević, predsjednik Nacionalnog savjeta Vlaha.

Regionalna televizija Bor prva će u Srbiji titlovati emisije na jeziku Vlaha čije je pismo usvojeno januara ove godine. Taj medij je saopštio da ministarstvo kulture Srbije finansira tu inovaciju, prenio je Rojters.

Jedan dio vlaške zajednice nije bio impresioniran rumunskom intervencijom. „Ne postoje problemi u položaju vlaške manjine u Srbiji,“ rekao je Radiša Dragojević, predsjednik Nacionalnog savjeta Vlaha.

On je za list „Danas“ nedavno izjavio da vlasti u Bukureštu traže od Beograda da ih proglase Rumunima. „Mi smatramo Srbiju za maticu i sem nekih zajedničkih korijena nemamo nikakve veze s Rumunijom“, rekao je Dragojević.

Preporučujemo za Vas