„Njujork tajms“ kroz priču o porodici Sluga iz Hrvatske komentariše atmosferu u državi uoči referenduma o ulasku u Evropsku uniju.
Farma Zorana Sluge nalazi se u Harmici, na samoj granici sa Slovenijom. Ako hrvatski građani u nedjelju na referendumu podrže pridruživanje Evropskoj uniji, posao porodice Sluga u mnogo čemu će se zakomplikovati.
Kavezi u kojima Sluge drže svoje kokoške ne odgovaraju standardima EU te će biti potrebna skupa ulaganja kako bi se oni dostigli. Nakon što italijanski proizvođači jaja dobiju pristup hrvatskom tržištu, cijena Sluginih jaja moraće se spustiti pa vjeruje da je ovim njegov životni standard opasno ugrožen.
"A zbog čega", pita se Sluga i dodaje: "Pogledajte šta se dogodilo Grčkoj. Dobili su milijarde eura iz Evrope pa im ni to nije pomoglo."
EU koja je nekad možda bila klub bogatih u koji je Hrvatska žurila da se učlani, više ne izgleda kao sigurna ulaznica za prosperitet, navodi "Njujork tajms". Današnja Evropska unija zaglibila se u dužničkoj krizi koja je neke njene članice gurnula na rub bankrota te je time ugrožena sama srž Unije.
Hrvatska je vjerovatno posljednja zemlja koja će biti primljena u članstvo EU za duži niz godina. Rezultati nedavno sprovedenih anketa pokazuju da će Hrvati najvjerovatnije izglasati "da".
Ni Milanović se ne raduje članstvu
Srđan Dumičić, direktor agencije Ipsos puls koja je posljednjih godina sprovela nekoliko ovakvih istraživanja, kaže da je podrška u posljednjih nekoliko nedjelja uzdrmana, te da bi mogla pasti. Neki Hrvati se šale, priča on, da pridruživanje Uniji sada liči na dolazak na žurku u dva poslije ponoći. Polovina gostiju je pijana. Pola ih je otišlo kući.
"To nije ista žurka kakva je bila u ponoć", kaže Dumičić.
Njujorski dnevnik takođe komentariše da se čak ni novoizabrani premijer Zoran Milanović pretjerano ne raduje članstvu, svjestan teškog trenutka u kojem Hrvatska ulazi u EU. Milanović naglašava prednosti tržišta od pola milijardi potrošača te smatra da će Hrvatska morati da radi puno i naporno kako bi na takvom tržištu bila konkurentna.
Male zemje se ne pitaju mnogo
Međutim, sve je više kritika prema EU, piše „Njujork tajms“ ističući da su posljednji događaji pokazali da najvažnije odluke donose Francuska i Njemačka, a da se male zemlje od 4,5 miliona stanovnika, poput Hrvatske, neće mnogo pitati.
„U Evropskom parlamentu imaćemo 12 od 740 poslanika; u Vijeću ministara 7 glasova od više od 350“, objašnjava Marijan Bošnjak, sekretar Vijeća za Hrtvatsku, udruženja koje se protivi ulasku u EU. „Bićemo na nivou statističke greške. Koga će biti briga šta misle Hrvati?“
Još jedan od nedostataka ulaska u EU, kako navodi list, je i to što će se Hrvatska zbog dugačke i razuđene obale suočiti sa navalama ilegalnih imigranata sa kakvima se suočavaju Španija, Italija i Grčka. Kritičari takođe brinu da će se pridružiti EU taman na vrijeme da plate dio duga Grčkoj i ostalim zemljama pogođenim dužničkom krizom.
Takođe se često podcjenjuje dokle sve dopire EU u nastojanju da stvori jednak teren za sve članice. „Njujork tajms” uzima posao sa jajima za primjer. Čini se da zakonodavci previdjeli ni jedan detalj. Pravila Unije nalažu da kavezi za živinu moraju imati površinu od najmanje 750 centimetara kvadratnih po kokoški i da moraju sadržati gnijezdo, piljevinu i prečku. Ovi zahtjevi su smiješni za poljoprivrednika Slugu. „U EU živina ima više prava od ljudi“, našalio se.
Bonus video:
