Savjet Evrope bi danas trebalo da odlučuje o tome hoće li Rusiji vratiti pravo glasa u toj organizaciji.
Savjet Evrope, sa sjedištem u francuskom Strazburu, suspendovao je Rusiji pravo glasa posle ruskog pripajanja Krima 2014. godine, što je čin koji Ukrajina i gotovo cio svijet smatraju nelegalnim. Rusija, članica SE od 1996, tada je prestala da plaća članarinu.
Visoki ruski zvaničnici su prijetili istupanjem iz SE. To bi značilo da bi ruski građani izgubili pristup Evropskom sudu za ljudska prava, važnom oruđu za one koji nemaju vjere u ruske sudove.
Ministri spoljnih poslova članica Savjeta se sastaju u Finskoj, ali je šef ukrajinske diplomatije juče neočekivano otkazao učešće što je znak da Ukrajina očekuje povoljnu odluku po Rusiju.
Francuska, koja danas preuzima rotirajuće predsjedavanje Savjetom Evrope, i Njemačka bile su glasne u izražavanju potrebe da se Rusija vrati u sistem zarad dobrobiti miliona običnih Rusa.
Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas, koji će kasnije danas razgovarati s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom, rekao je prije sastanka da "nije u interesu" da se Rusija isključuje.
"Rusija pripada Savjetu Evrope, sa svim pravima i obavezama koji uz to idu", rekao je Mas i dodao da se nada da će na ministarstkom sastanku moći da se učini "odlučan korak naprijed".
Francuski predsjednik Emanuel Makron je ranije ovog mjeseca rekao predsjedniku SE da "Savjetu Evrope treba Rusija kao što Rusiji i Rusima treba Savjet Evrope, što znači da se poštuju njihova prava kao države članice ali i da Rusija ispunjava svoje obaveze prema instituciji".
Istupanje Rusije iz Savjeta Evrope bi značilo da Rusi neće moći da se pojave pred Evropskim sudom za ljudska prava kao posljednjom instancom žalbe na odluke ruskih sudova. Prema godišnjem izvještaju tog suda, u više od 20 odsto slučajeva prošle godine su se žalili ruski građani.
Bonus video:
