udvostručio bi kapacitet postojećeg cjevovoda na 110 milijardi

Sjeverni tok 2: Da li je ruski 'loš posao za Evropu' gotova stvar?

Vašington se dugo protivi projektu Sjeverni tok 2, tvrdeći da će zbog njega Evropa biti više zavisna od ruskih energenata. Taj stav podržava veći dio Istočne Evrope, a posebno Ukrajina, ključna energetska tranzitna zemlja koja bi izgubila milijarde dolara tranzitnih naknada ako bi gasovod ispod Baltičkog mora iz Rusije ka Njemačkoj počeo da radi

3231 pregleda 1 komentar(a)
Ruski brod "Fortuna" u Meklenburškom zalivu uoči nastavka izgradnje gasovoda Sjeverni tok 2, Foto: Reuters
Ruski brod "Fortuna" u Meklenburškom zalivu uoči nastavka izgradnje gasovoda Sjeverni tok 2, Foto: Reuters

Suočen s kritikama i upozorenjima o novim sankcijama zbog zatvaranja opozicionog političara Alekseja Navaljnog i hapšenja hiljada Rusa koji su protestovali zbog njegovog zatvora, Kremlj je nedavno imao i dobru vijest, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Konzorcijum koji nadgleda izgradnju cjevovoda dužine 1.200 kilometara za snabdijevanje Evrope ruskim prirodnim gasom, 6. februara je objavio da je nastavljeno polaganje cijevi u posljednjem nedovršenom dijelu gasovoda u danskim vodama.

Vašington se dugo protivi projektu Sjeverni tok 2, tvrdeći da će zbog njega Evropa biti više zavisna od ruskih energenata. Taj stav podržava veći dio Istočne Evrope, a posebno Ukrajina, ključna energetska tranzitna zemlja koja bi izgubila milijarde dolara tranzitnih naknada ako bi gasovod ispod Baltičkog mora iz Rusije ka Njemačkoj počeo da radi.

S obzirom na ekonomsku i stratešku važnost, Sjeverni tok 2 je u centru pažnje poslije zatvaranja Navaljnog, privođenja hiljada ljudi koji su protestovali zbog njegovog hapšenja, kao i protjerivanja troje evropskih diplomata koje je Rusija optužila da su učestvovali u protestima.

Uprkos sve glasnijim pozivima da ugasi projekat, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je 5. februara – poslije protjerivanja diplomata za koje Njemačka, Švedska i Poljska navele da su samo posmatrali proteste – da "zasad" njen o Sjevernom toku 2 ostaje isti.

"U vezi s događajima u Rusiji, već smo rekli da zadržavamo pravo da nastavimo sankcije, posebno protiv pojedinaca", rekla je Merkel novinarima poslije razgovora s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom. "To zasad ne utiče na stav (njemačke vlade) o Sjevernom toku 2".

Krajem decembra 2020. godine, brod pod nazivom "Fortuna" postavio je dio cjevovoda od 2,6 kilometara u njemačkim vodama.

A 6. februara, konzorcijum koji nadgleda izgradnju cjevovoda objavio je da je "Fortuna" nastavila da polaže cijevi u danskim vodama nedaleko od terminala na njemačkoj baltičkoj obali.

Uprkos činjenici da je ruska kompanija koja je vlasnik Fortune pod američkim sankcijama, konzorcijum je za Rojters naveo da se "svi radovi izvode u skladu s odgovarajućim dozvolama".

Francuska je pozvala Njemačku da preispita projekat poslije zatvora Navaljnom. "Oduvijek smo govorili da imamo ogromne sumnje u vezi sa tim projektom u ovom kontekstu", rekao je 1. februara francuski državni sekretar za evropska pitanja Kleman Bon za francuski radio Inter.

Upitan konkretno da li Francuska želi da Berlin odustane od projekta, Bon je rekao: "Zaista, već smo to rekli".

"Sankcije su već uvedene, možemo (dodati još sankcija), ali moramo biti jasni, one neće biti dovoljne", rekao je Bon, ali i priznao da je na Njemačkoj konačna odluka.

Novi američki predsjednik Džo Bajden Sjeverni tok 2 ranije je nazvao "lošim dogovorom" za Evropu, dok je portparolka Bijele kuće Džen Psaki 26. januara rekla da on i dalje tako misli. Međutim, sa samo još 120 kilometara u danskim vodama, plus mali dio blizu njemačke obale, da li projekat obustavlja?

Sjeverni tok 2 je zajednička inicijativa ruskog državnog Gazproma, njemačkih kompanija Uniper i Vinteršel dea koji je deo BASF-a, britansko-holandskog Šela, austrijskog OMV-a i francuskog Anžija.

Energija i uticaj

Kako i samo ime kaže, postoji gasovod Sjeverni tok 1. Sjeverni tok 2 udvostručio bi kapacitet postojećeg cjevovoda Sjevernog toka na ukupno 110 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Za vladu Rusije, koja je trenutno najveći svjetski izvoznik energije i koja se oslanja na prodaju nafte i gasa i za popunjavanje državne kase i za jačanje geopolitičkog uticaja, projekat je važan.

Krajem decembra, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da se nada da nova američka administracija neće ometati završetak gasovoda. On je sugerisao da bi to označilo povratak, kako je rekao, "fer konkurencije na međunarodnim tržištima" – što je očigledno referenca na nametnute sankcije za koje Moskva tvrdi da su uvedene samo kako bi se Rusija izgurala s tržišta u korist SAD.

SAD negiraju to i u osnovi zabrinutosti Vašingtona u vezi s tim projektom je da bi mogao povećati oslanjanje Evrope na ruski gas, ugrožavajući njenu energetsku nezavisnost i potencijalno jačajući politički uticaj Moskve u regionu.

U posljednjoj deceniji, Gazprom se hvalio povećanjem izvoza u Evropu, grabeći veći udio na tržištu gasa širom kontinenta. Sada drži pojedinačno najveći dio uvezenog gasa na tržištu – 37 odsto u 2018. godini naspram 27 odsto u 2011. Norveška je druga s 27 odsto.

Sudbina gasovoda će u velikoj mjeri zavisiti od SAD i Njemačke i od toga da li će se pozicije dvije zemlje promijeniti u narednim nedjeljama ili mjesecima.

"Sudbina Sjevernog toka 2 još nije jasna, jer će zavisiti od rezultata... američko-njemačkih pregovora", rekla je Marija Šagina, naučna saradnica na Univerzitetu u Cirihu.

Bajden je pet dana poslije inauguracije 20. januara razgovarao s Merkel i kasnije istog dana i s Putinom. U saopštenju Bijele kuće o razgovoru nije pomenut Sjeverni tok 2.

"I dalje vjerujemo, predsjednik i dalje vjeruje, da je Sjeverni tok 2 loš posao za Evropu", rekla je Psaki 26. januara. Ona je takođe rekla da će nova administracija razmotriti određene sankcije koje su uvedene pod Trampom.

NDAA, CAATSA, PEESCA

"Svjesni smo da je prethodna administracija nametnula nova ograničenja na aktivnosti povezane sa cjevovodom prema Zakonu o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA) i pregledaćemo te mjere", rekla je Psaki.

Američki Senat je 1. januara, u rijetkom slučaju glasanja prvog dana u Novoj godini, izglasao poništavanje veta tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa na NDAA, koji uključuje nove odredbe usmjerene na suprotstavljanje Sjevernom toku 2 prema Zakonu o zaštiti evropske energetske bezbjednosti (PEESCA).

Time su proširenje prijetnje američkim sankcijama kompanijama koje obezbjeđuju usluge brodovima koji polažu cijevi za taj projekat, kao i za one koji vrše testiranja, inspekciju i sertifikaciju gasovoda.

U posljednjem danu Trampovog mandata, 19. januara, njegova administracija takođe je uvela sankcije ruskoj kompaniji KVT-RUS koja je vlasnik broda za polaganje cijevi "Fortuna", prema zasebnom Zakonu o suprotstavljanju sankcijama američkim suparnicima (CAATSA).

S gomilanjem pitanja kako se približavao kraj izgradnje, njemačka nevladina organizacija je u izvještaju 9. februara povećala intrige sugerišući da je, dok je Tramp još bio na funkciji, Berlin bio spreman da sklopi zakulisni sporazum kako bi izbjegao američke sankcije protiv projekta.

NVO Njemačka ekološka akcija (DUH) saopštila je da ima kopiju pisma u kojem je njemački ministar finansija Olaf Šolc, s adresom na tadašnjeg ministra finansija SAD Stivena Mnučina ponudio do milijardu eura za uvoz američkog tečnog prirodnog gasa.

Njemačko Ministarstvo finansija nije komentarisalo izvještaj.

Istraživačica Šagina u imejl komentaru za RSE rekla je da bi SAD mogle biti spremne da odustanu od sankcija prema PEESCA "ako Njemačka predloži 'veliku nagodbu' koja bi smanjila energetsku zavisnost Evrope od ruskog gasa" i obezbijedila da se održi uloga Ukrajine u snabdijevanju gasa Evropi.

Ipak, dodala je, "nije jasno kakva 'velike nagodba' je prihvatljiva za SAD da ublaži zabrinutost zbog Sjevernog toka 2."

Pored zabrinutosti zbog evropskog oslanjanja na Rusiju u pogledu energetskog snabdijevanja, još jedna briga SAD je da bi Ukrajina mogla da izgubi ključne prihode od tranzita gasa, što je dodatni udarac za zemlju koja je godinama pod ogromnim pritiskom Moskve.

Ukrajina, koja leži između Rusije i EU, bila je jedan od najvećih kupaca ruskog gasa sve dok se odnosi dvije bivše sovjetske republike nisu pogoršali 2014, kada je Moskva zauzela kontrolu nad poluostrvom Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine u sukob u kojem je ubijeno više od 13.200 ljudi.

Kijev je prestao da kupuje ruski gas u novembru 2015. godine, povećavajući kupovinu iz Evrope. Gazprom je dotle isporučivao manje gasa preko Ukrajine. Šagina je rekla da procjene ukazuju da bi Ukrajina mogla da izgubi do tri milijarde dolara godišnje za tranzit gasa kao rezultat Sjevernog toka 2.

Nepotrebno?

Bez obzira na stavove SAD i njemačkih partnera u EU, konačna odluka Berlina može zavisiti od unutrašnje politike. Parlamentarni izbori zakazani su za septembar, kada se očekuje povlačenje Merkel poslije 15 godina na čelu njemačke vlade.

Čovjek u najboljoj poziciji da naslijedi Merkel poslije izbora, novi lider demohrišćana Armin Lašet, čvrsto podržava Sjeverni tok 2. Ali njegov potencijalni partner u vladi, Zeleni, pojačavaju svoje protivljenje tom projektu.

Slučaj Navaljni podstakao je Zelene da povećaju svoj zahtjev da se gasovod obustavi i to bi, kako kažu stručnjaci, moglo ograničiti sljedećeg kancelara.

Liderka zelenih Analena Berbok nedavno je jasno stavila do znanja da će izvršiti pritisak na vladu da odustane od politički bremenitog projekta gasovoda. "Čvrsto ćemo to tražiti sada i u budućnosti", rekla je Berbok za televiziju ZDF prošle nedjelje u odgovoru na pitanje da li bi projekat mogao biti zaustavljen dok je njena stranka u njemačkoj vladi.

Usred uzavrele politike oko Sjevernog toka 2, istraživač Arild Moe, koji proučava energetska pitanja na norveškom Institutu Fridtjof Nansen, rekao je da u ovom trenutku za tim projektom nema potrebe, budući da se potražnja u EU za gasom povećava sporije nego što je predviđeno.

"Interes za Sjeverni tok 2 u Evropi nisu izazvali samo zabrinutosti oko tranzita, već i očekivanja rasta potražnje za gasom", naveo je Moe za RSE u imejl izjavi.

"Danas se čini da potražnja neće rasti tako brzo – što znači da u skoroj budućnosti nema potrebe za Sjevernim tokom 2", napisao je on. "Može ostati nedovršen nekoliko godina bez stvaranja većih problema za uvoznike."

Preporučujemo za Vas