novi hibridni napad

NATO šalje eksperte na granicu sa Bjelorusijom zbog nove izbjegličke trase

"To što vidimo na granici i kako bjeloruska vlada upotrebljava migrante kao instrument hibridnog napada to je jako uznemirujuće i pažljivo se time u NATO bavimo. Odlučili smo da pošaljemo na bjelorusko-litvansku granicu tim eksperata NATO. On treba da pomogne Litvaniji da se bori protiv te hibridne prijetnje i da ocijeni na mjestu situaciju"

4370 pregleda 6 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ocijenio je da je najnovija izbjeglička kriza na granicama Bjelorusije sa baltičkim zemljama i Poljskom novi hibridni napad Bjelorusije i da NATO zato šalje u Litvaniju svoje eksperte.

"To što vidimo na granici i kako bjeloruska vlada upotrebljava migrante kao instrument hibridnog napada to je jako uznemirujuće i pažljivo se time u NATO bavimo. Odlučili smo da pošaljemo na bjelorusko-litvansku granicu tim eksperata NATO. On treba da pomogne Litvaniji da se bori protiv te hibridne prijetnje i da ocijeni na mjestu situaciju", kazao je Stoltenberg poljskom listu Žečpospolita.

U međuvremenu kao i Litvanija i Poljska je u srijedu počela da diže na granici sa Bjelorusijom ogradu visoku 2,5 metra kojom želi da spriječi nelegalne prelaske izbjeglica uglavnom iz Avganistana i Iraka da traže u Poljskoj azil.

Ograda koja je vladu premijera Mateuša Moravjeckog inspirisala, slična onoj koju je u jeku izbjegličke krize postavila na granici sa Srbijom Mađarska, biće postavljena na 180 km kopnene zelene granice sa Bjelorusijom, na kojoj je već provizorno razapeta bodljikava žica.

U novoj anketi za televiziju Polsat 47,4 odsto Poljaka podržava odluku da se Poljska ogradi zidom i ne dozvoli otvaranje nove migracijske trase, kada izbjeglice dolaze legalno u Bjelorusiju na turističku vizu, često avionima u Minsk i posle pokušavaju da pređu u Poljsku i tu zatraže azil a Bjelorusija od maja odbija da ih prima natrag po međunarodnim ugovorima o readmisiji koje je potpisala.

Većina od 55 odsto anketiranih odbija da Poljska treba uopšte da prima izbjeglice iako su i biskupi uticajne Poljske katoličke crkve u srijedu apelovali na Poljake da je odbijanje pomoći izbjeglicama i raspoloženje protiv njih potpuno suprotno učenju hrišćanstva.

Više od dvije nedjelje u Poljskoj izaziva buru strasti tragedija grupe od 32 izbjeglice iz Avganistana koji su ostali blizu Usnaža Gurnog zarobljeni bez jela i pijaće vode između dva kordona vojnika i graničara, poljskih koji ih ne puštaju u Poljsku, niti da podnesu zahtjev za azil, i bjeloruskih koji im ne daju natrag u Bjelorusiju.

Poljske vlasti ne puštaju ni humanitarne organizacije da im doture hranu, vodu, higijenske potrebe, šatore i ćebad, ni ljekare, pravdajući to činjenicom da je grupa na bjeloruskoj teritoriji i umjesto toga su poljske vlasti poslale konvoj pomoći koji je ostao blokiran na graničnom prelazu jer bjeloruske vlasti nisu dale dozvolu da uđe.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je u srijedu privremenu mjeru u kojoj je obavezao Poljsku i Letoniju, gdje na granici sa Bjelorusijom logoruje grupa od 41 iračkog Kurda, da hitno dostave hranu, vodu i odjeću izbjeglicama koji su se našli kao taoci na granici i da im pruže neophodnu ljekarsku pomoć.

Privremena mjera koja važi do 15. septembra obavezuje Letoniju i Poljsku da prime zahtjeve za azil tih izbjeglica na granici ali ne i da ih puste, pa čak ni privremeno, na svoju teritoriju, iako im to Evropski sud preporučuje.

Premijer Mateuš Moravjecki optužio je nekoliko puta posljednjih dana bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da pokušava kao odmazdu za sankcije Evropske unije da destabilizuje susjede i otvori novu izbjegličku trasu da bi u Poljsku i baltičke zemlje pohrlile desetine hiljada izbjeglica iz Avganistana i azijskih zemalja, pošto bez problema mogu da dobiju bjeloruske turističke vize.

Moravjecki je saopštio da je završena i evakuacija Poljaka i Avganistanaca sa porodicama koji su sarađivali sa poljskim vojnicima tokom misije u toj zemlji i sa humanitarnim organizacijama.

"Poljski avionu su u 44 leta prebacili 1.100 osoba. U Poljsku smo evakuisali oko 900 ljudi iz Avganistana, među njima oko 300 žena i skoro 300 djece. Obezbijedili smo im pomoć i u Poljskoj. Pomažemo svuda gdje treba da pomognemo. Poljska ne ostavlja svoje prijatelje u nevolji", kazao je danas premijer Moravjecki.

Posljednji letovi u Varšavu iz Uzbekistana kuda su prebacivani vojnim avionima Poljaci, avganistanski prevodioci i saradnici iz Kabula planirani su za petak.

Preporučujemo za Vas