Cijene energenata vrtoglavo su skočile proteklih mjeseci, što je pojačalo bojazni da će milioni Evropljana ove zime biti prinuđeni da biraju između plaćanja računa i kupovine hrane.
”Nažalost, ranjivi će biti primorani da plate cijenu za nestabilnost našeg energetskog sistema koji se oslanja na fosilna goriva”, kazala je Marta Majers iz ekološke NVO “Prijatelji Zemlje”.
”Tragično je to što će na jednom od najbogatijih kontinenata na svijetu, svako četvrto domaćinstvo ove zime morati da bira između grijanja domova i hrane na stolu”, kazala je Majersova za Euroaktiv.
Oko 31 milion Evropljana živi u energetskom siromaštvu i ne može da adekvatno ugrije svoje domove, pokazali su podaci Eurostata koje je navela Evropska komosia u izvještaju o stanju energetske unije za 2021.
Međutim, mnogi smatraju da je ta cifra zapravo mnogo veća budući da širom Evrope ne postoji zajednička definicija energetskog siromaštva, usljed čega je tešto utvrditi prave razmjere problema.
Potrošače u Evropskoj uniji vjerovatno očekuju i nova poskupljenja energenata, naročito gasa, pošto je Njemačka privremeno suspendovala proceduru odobravanja i na taj način odložila puštanje u pogon Sjevernog toka 2, koji bi prenosio gas od Rusije do Evrope.
Ovogodišnji energetski šokovi pogodili su i izbacili iz posla neke od evropskih energetskih snabdjevača, koji nijesu mogli da rast cijena naplate od potrošača. Tako je, kako prenosi Rojters, britanska kompanija Balb, koja je imala udio od šest odsto u domaćem tržištu, najnovija u nizu koja je propala.
Ogromne cijene struje primorale su pojedine industrije da smanje proizvodnju, a evropski potrošači sada plaćaju mnogo više za grijanje što dodatno pojačava pritisak inflacije.
Evropske cijene gasa skočile su ove godine za 700 odsto do oktobra, dok su se globalne ekonomije oporavljale od pandemije i usisale gas - što se naročito odnosi na azijske zemlje, dok su evropske zalihe bile na izmaku.
Evropska komisija je priznala rizike od rasta energetskog siromaštva u nedavnim smjernicama i predlozima u cilju pomoći članicama EU da izađu na kraj sa visokim energetskim cijenama.
Kratkoročna rješenja uključuju privremeno smanjenje poreza, jednokratnu finansijsku pomoć domaćinstvima sa niskim primanjima kako bi im pomogli da plate račune za energiju. Španija, Francuska, Italija i Grčka su već uvele mjere slične ovima kako bi pomogle ranjivim domaćinstvima.
Za usmjerevanje nacionalnih vlada, EK je predočila niz mjera koje članice mogu koristiti za suzbijanje krize. Mjere uključuju kratkoročna i dugoročna rješenja za olakšanje pritiska na domaćinstva i mala preduzeća a da se pritom “ne nanese šteta internom energetskom tržištu EU ili zelenoj tranziciji u srednjeročno gledano”.
Članice EU takođe imaju pristup fondu od 10,8 milijardi dolara dodatnih prihoda od programa trgovine emisijama štetnih gasova, istakla je Komisija.
”Nema ograničenja koliko od ovoga može biti upotrijebljeno za zaštitu ranjivih domaćinstava”, kazao je komesar za energetiku EU Kadri Simson.
Na duge staze, rješenje koje predlaže Brisel jeste smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva jačanjem energetske štednje i lokalnih obnovljivih izbora u evropskom energetskom miksu.
”Jedini dugoročni lijek protiv šokova u potražnji i nestabilnosti cijena jeste tranzicija na zeleni i efikasniji energetski sistem zasnovan uglavnom na lokalnim izvorima”, kazao je Simson, dodajući da solarna i energija vjetra “nastavljaju da pružaju najpristupačniju struju na tržištu tokom krize”.
Međutim, za energetsku tranziciju je potrebno vrijeme, a pojedini eksperti upozoravaju da će nestabilnost na energetskom tržištu vjerovatno ostati jer će zelena tranzicija stvoriti dodatnu neizvjesnost za naftu i gas.
Bonus video:
