učiteljica rekla cijelom razredu da su svi ‘retardirani’

Optužbe o maltretiranju djece u ruskim školama i tenzije između prosvjetara i roditelja

"Školska uprava je obaviještena o neprihvatljivosti upotrebe fizičkog ili psihičkog nasilja nad učenicima i trenutno stanje je pod kontrolom Ministarstva prosvjete", navodi se u saopštenju ministarstva priloženom uz istragu.

3157 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Prošlog proljeća, sin Ine Koljade najavio je da više neće raditi domaću zadaću kazavši kako to "nema smisla jer je on ‘retard’", piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Moj sin je objasnio da je njegova učiteljica rekla cijelom razredu da su svi ‘retardirani’", ispričala je Koljada za RSE. Pored toga, njen sin je rekao da je učiteljica Vasilisa Čistova bacila njegovu svesku u hodnik pred svim učenicima, a da je drugom učeniku zalijepila usta.

"Djeca su bila toliko u strahu da su se plašila da se vrate u razred poslije odmora", dodala je Koljada. "Ali učiteljica im je rekla da je to bila samo 'igra'".

Koljadine optužbe protiv učiteljice Čistove bile su među nekoliko sličnih priča koje je prikupila Ljudmila Joltiševa, šefica lokalne nevladine organizacije pod nazivom "Za prava velikih porodica", i objavljena u sada obrisanoj objavi na društvenim mrežama 18. maja.

Objava je uključivala tvrdnje da je Čistova, koja predaje u javnoj osnovnoj školi br. 114 u gradu Permu u oblasti Volge, djeci vezala ruke i izbacila ih iz svoje učionice, zalijepila djeci usta ljepljivom trakom i da je redovno vikala i psovala.

"Sve žalbe roditelji su podnijeli Odjeljenju za obrazovanje i poslali ih direktorici škole Valentini Fedotovoj, koja je majka Čistove", rekla je Joltiševa. "Ali, naravno, za nju nije bilo nikakvih posljedica. Kao rezultat toga, u posljednje četiri godine, najmanje 10 učenika se povuklo iz njenog razreda."

U kontaktu s RSE, Čistova je potvrdila da je Fedotova njena majka, ali je kao "laži" odbacila navode u postu Joltiševe. Ona je optužila Joltiševu da je "plaćaju" roditelji koji "ne mogu da se izbore sa sopstvenom djecom".

Nedjelju dana nakon što se Joltiševin post pojavio, Čistova je protiv nje podnijela tužbu za klevetu, tražeći 10 miliona rubalja (135.000 dolara) na ime kompenzacije za "nesanicu i stres".

To nije bio prvi put da je Joltiševa, istaknuta aktivistkinja u Permu, bila na meti. Godine 2019., nekoliko anonimnih osoba koje su tvrdile da su njene komšije, podnijelo je prijave opštinskom odjeljenju za porodične usluge navodeći da je zanemarivala svoju djecu kako bi ostvarila svoj aktivizam. Iako je utvrđeno da su pritužbe neosnovane, policija je odbila da otvori istragu o njima.

Kao odgovor na tužbu Čistove, Joltiševa je podnijela prijavu s optužbama Glavnom tužilaštvu i Istražnom komitetu. Te su agencije, zauzvrat, poslale dosije regionalnom tužilaštvu u Permu, koje ga je potom prenijelo lokalnoj policiji.

"Utvrđeno je da je učiteljica Čistova na času zalijepila učeniku usta i vezala mu ruke iza leđa", navodi se u policijskom izvještaju, čiju je kopiju dobio RSE.

U izvještaju se dodaje da su istražitelji utvrdili da je još jedan učenik dobio fizički udarac, iako je majka djeteta odbila da sarađuje s istražiteljima. Joltiševa vjeruje da je žena donijela ovu odluku iz straha od osvete školske uprave i napominje da je dotični učenik premješten u drugo odjeljenje. "Školska uprava je obaviještena o neprihvatljivosti upotrebe fizičkog ili psihičkog nasilja nad učenicima i trenutno stanje je pod kontrolom Ministarstva prosvjete", navodi se u saopštenju ministarstva priloženom uz istragu.

Međutim, krivična prijava nije podnijeta. Istražitelj je naveo pozitivnu ocjenu Čistove koju je dala školska uprava. U vezi s epizodom u kojoj su učeniku zalijepljena usta, istražitelji su prihvatili objašnjenje Čistove da se incident "dogodio uz saglasnost učenika i u obliku igre".

Tužba Čistove za klevetu protiv Joltiševe trajala je više od dva mjeseca. Nekoliko uključenih roditelja svjedočilo je u korist Joltiševe. U avgustu je okružni sud odbacio tužbu, a u novembru je regionalni sud potvrdio odluku nižeg suda i odbio žalbu Čistove.

Čistova je za RSE rekla da još nije odlučila da li će se žaliti drugi put.

Nastavnici više nisu 'uvijek u pravu'

Tatjana Udina, predsjednica ogranka Federacije pedagoških psihologa u Čuvašiji, još jednoj oblasti Volge, rekla je da je slučaj Perma dio sve većeg trenda tenzija između roditelja i prosvjetnih radnika u Rusiji.

"Dvije strane imaju različita očekivanja jedni od drugih", rekla je Udina za RSE. "Ovo je dijelom i zbog toga što su mnogi pedagozi svoje formativne godine imali u vrijeme kada je mišljenje pedagoga bilo neosporna istina i u svim slučajevima važilo je pravilo da je "nastavnik u pravu". A roditelji su se češće povinovali mišljenju nastavnika nego što su slušali vlastito dijete. Sada se situacija promijenila."

Djelimično, povećana mogućnost da roditelji komuniciraju jedni s drugima koju pružaju društveni mediji i sveprisutnost telefona koji podržavaju video, pomjerili su balans moći s nastavnika. Godine 2018., nastavnica istorije u sibirskom selu Tajožni je snimljena je kako zamijera srednjoškolcima što su kritikovali predsjednika Vladimira Putina, rekavši da bi "u sovjetskoj eri bili kažnjeni strijeljanjem".

U maju 2019. godine, direktorica škole u južnom Krasnodarskom kraju otpuštena je jer je pred drugom djecom uvrijedila petogodišnjeg dječaka, a zatim ga prisilila da poljubi tlo zemlje koja "vas hrani i poji".

"Šta da radim, da ti otkinem glavu?", čuo se na snimku, koji je snimio prolaznik, glas žene koja viče na dijete. Nekoliko mjeseci kasnije, u novembru, nastavnik sigurnosti u sibirskom selu Borovski je otpušten nakon što je snimljen kakoudara nekoliko učenika i naziva ih "retardima". Nastavnik je kasnije rekao da su ga učenici provocirali i da je puknuo.

"Uzrok takve situacije može biti povezan s ponašanjem djeteta koje je navodno ’provociralo’ nastavnika, iako to ni na koji način ne opravdava nastavnika“, rekla je psihologinja Udina, komentarišući slučaj u Permu. "S druge strane, to može biti povezano s emocionalno-psihološkim stanjem nastavnika. Ako se takvo ponašanje ponavlja, to znači da treba gledati ne samo na učiteljevo razumijevanje etičkih normi, već i na njegovo psihološko-emotivno stanje."

U Rusiji, dodala Udina, ne postoji platforma za školske administratore, nastavnike i roditelje da iznesu svoje brige i rade zajedno na pronalaženju rješenja. U stvari, rekla je ona, etičke norme za prosvjetne radnike treba potpunije razraditi.

"Takve norme su često loše ili nepotpuno definisane i nastavnici ih de fakto ignorišu", kazala je Udina.