Cijene osnovnih proizvoda vrtoglavo rastu u državama centralne i istočne Evrope

Građani stežu kaiš zbog inflacije

Pognoze ukazuju da će inflacija naredne godine biti najveća od finansijske krize 2008. godine

5257 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Matei Susnea obišao je uzduž i poprijeko zaleđene ulice Bukurešta u potrazi za božićnom jelkom koju može sebi priuštiti, ali usljed skoka cijena on strahuje da će ove godine njegova porodica ostati bez tog ukrasa.

Poput miliona drugih, 42-godišnji rumunski građevinski radnik na svojoj koži osjeća stisak rasta inflacije koja se zahuktava širom Centralne i Istočne Evrope, kao posljedica problema u lancu snabdijevanja, skučenog tržišta rada i pritiska na plate.

U prosjeku cijene osnovnih proizvoda u regionu rastu najbrže u posljednjih deset godina, i skočile su za oko sedam odsto u odnosu na prije godinu dana, a u pojedinim slučajevima i više. U rumunskoj prijestonici, jelke su poskupile za 20 do 30 odsto.

”Stotinu leja (skoro 23 dolara) je previše za mene u ovom trenutku. Sve su manje šanse da ću ove godine naći adekvatno drvo”, kazao je za Rojters Susnea, otac dvoje djece. “Cijene svega rastu veoma brzo”.

Centralne banke u regionu, koje od juna upravljaju načinom na koji u Evropskoj uniji rastu kamatne stope, djeluju uvjereno da je i dalje moguće izbjeći vrtoglavi rast cijena.

Međutim, u pokazatelju onoga što ekonomisti i centralni bankari nazivaju posrednim posljedicama inflacije, plate se vezuju za inflaciju i rastu što vodi u začarani krug u kojem i poslodavci i potrošači počinju da prilagođavaju svoje ponašanje.

”Zvanični stav je da su mnogi faktori koji pokreću inflaciju privremeni, ali... ukoliko se inflacija utemelji onda to postaje samoispunjavajući proces, a ja se plašim da smo već u tom ciklusu”, kazao je Šandor Baja, generalni menadžer kompanije za zapošljavanje Randštad u Mađarskoj.

”Mislim da će poslodavci sljedeće godine definitivno morati da povećaju plate i to značajno. To je posljedica situacije na tržištu rada.

U Češkoj Republici petina zaposlenih je spremna da promijeni posao ukoliko njihove plate ne budu rasle u skladu sa cijenama, pokazalo je istraživanja koje je u novembru sprovela agencija STEM/MARK. U međuvremenu, više od polovine industrijskih firmi će sljedeće godine podići cijene za preko pet odsto, pokazalo je istraživanje iz oktobra.

Prema posljednjim podacima inflacija iznosi oko sedam procenata širom regiona, najviše u posljednjih dvije decenije u Poljskoj, u zadnjih 13 godina u Češkoj i Rumuniji i posljednjih 14 godina u Mađarskoj. Prognoze centralnih banki ukazuju da bi u tim zemljama inflacija sljedeće godine mogla biti u prosjeku šest odsto, što je najviše za taj region od finansijske krize 2008.

Analitičar kapitalne ekonomije Džejms Rajli predviđa da će usljed pritiska cijena inflacija u Istočnoj Evropi ostati visoka i tokom 2023, a da će samo hrana dodati jedan procenat u 2022.

Dalji rast stopa će imati olakšavajući efekat, kazao je on, ali bi budžeti velike potrošnje naročito oni u Poljskoj i Mađarskoj mogli ponovo pojačati pritisak.

Ekonomisti kažu da će smanjenje poreza na benzin, gas i struju koje je najavila poljska vlada smanjiti inflaciju na početku 2022, ali bi politika davanja gotovine domaćinstvima mogla dovesti do rasta inflacije kasnije tokom godine.

Za pojedine poljske potrošače, skok cijena je već vidljiv.

”To se najviše primjećuje prilikom dnevne kupovine namirnica. Povrća, voća i drugih svakodnevnih proizvoda. Što se tiče poklona, ljudi obično unaprijed odrede budžet”, kazala je stanovnica Varšave Izabela Sarnočinska. “Kada idem u prodavnicu i obavim uobičajenu kupovinu, umjesto 150 zlota, sada potrošim 200”. “

U Mađarskoj - gdje je premijer Viktor Orban, kojeg sljedeće godine očekuju neizvjesni izbori, povećao minimalnu zaradu za skoro 20 odsto - Centralna banka je priznala da inflacija postepeno prelazi sa energije i cijena goriva na prerađene proizvode.

Dobrotvorna fondacija “Hrana za život”, koja obezbjeđuje besplatna jela za preko 13000 siromašnih Mađara, primorana je da smanji broj proizvoda koje koristi u svojim prehrambenim donacijama na oko 12 sa 22 koliko ih je bilo prethodnih godina, izbjegavajući skuplje proizvode jer su cijene “vrtoglavo skočile”, kazao je direktor fondacije Atila Šanji Karl.

U međuvremenu, mađarsko udruženje proizvođača građevinskog materijala ukazalo je na rast cijena od deset do dvadeset zbog rasta troškova za energiju i transport.

Na pijaci u Budimpešti, pojedini su za Rojters kazali da sada troše oko 100 000 forinti (310 dolara) mjesečno, otprilike dvije trećine prosječne penzije, samo na hranu.

”Nijesam tačno izračunala koliko je sve poskupilo”, kazala je za Rojters jedna 62-godišnja žena, koja se predstavila kao Žoka. “Znam samo da mogu sebi priuštiti mnogo manje nego ranije za istu sumu novca”.