Zelenski nije lider za ratne uslove

Volodimir Zelenski došao je na vlast prije tri godine obećavši da će okončati rat sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine. Sada je suočen sa ruskom invazijom koja bi mogla rezultirati zbacivanjem njegove vlade i krajem ukrajinske demokratije.

Dok je Rusija raketama zasipala ukrajinske gradove uključujući Kijev, Zelenski je pozvao građane da brane Ukrajinu, rekavši da će oružje dobiti svi koji ga žele.

„Rusija je jutros izdajnički napala našu državu, kao što je to učinila nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu”, kazao je Zelenski u obraćanju Ukrajincima.

„Rusija je krenula putem zla, ali Ukrajina se brani i neće odustati od svoje slobode, nezavisno od toga što Moskva misli”.

Ovo je katastrofalan ishod za Zelenskog, 44-godišnjeg bivšeg glumca komičara čiji su sve glasniji pozivi NATO-u u zadnjih dvije godine da primi Ukrajinu u članstvom, razbijesnili ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Moskva je tražila da NATO obeća da nikada neće primiti Ukrajinu, zemlju od velikog geopolitičkog, istorijskog i kulturološkog značaja za Rusiju, što je Zapad odbio. Putin je u ponedjeljak odbacio pravo Ukrajine da postoji kao nezavisna država, praktično ustvrdivši da je ona dio Rusije.

Proteklih nedjelja, Zelenski je dobijao pohvale od zapadnih lidera zbog držanja i poziva Ukrajincima da ne paniče dok je Rusija nagomilavala 150 000 vojnika blizu granice.

On je takođe kritikovao strane ambasade i ukrajinske biznismene zbog toga što napuštaju Ukrajinu iz bezbjednosnih razloga, i pozivao je kompanije da ostanu tvrdeći da rizikuju da bespovratno pomognu u Putinovim naporima da destabilizuje Ukrajinu.

Sluga naroda

Međutim Zelenski nije lider za ratne uslove. On se proslavio u popularnoj televizijskoj seriji „Sluga naroda” u kojoj je tumačio lik poštenog nastavnika koji je izabran za predsjednika i uspijeva da nadmudri podmukle poslanike i sumnjive biznismene.

Ubjedljivom pobjedom na predsjedničkim izborima u aprilu 2019, obećao je da će se suprotstaviti korupciji koja je ugrozila ukrajinsku tranziciju sa komunizma na demokratiju. Međutim, Rusija je uvijek predstavljala najveći izazov njegovim težnjama da izgradi modernu, demokratsku i stabilnu evropsku zemlju.

Njegova partija Sluga naroda - nazvana po televizijskoj seriji - pobijedila je na parlamentarnim izborima u julu 2019. godine i Zelenski je u početku sa Rusijom na istoku Ukrajine sprovodio mjere izgradnje povjerenja, uključujući razmjene zatvorenika.

Ali to otopljavanje nije potrajalo. Rusija, koja je 2014. zauzela poluostrvo Krim, nastavila je da podržava naoružane separatiste koji se bore protiv snaga KIjeva u većinskim ruskom govorom regionu Donbasa u konfliktu za koji Zelenski tvrdi da je već uzeo 15 000 života.

Rizikujući da izazove bijes Moskve, Zelenski se umiljavao zapadnim liderima, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena na sastanku u Bijeloj kući 1. septembra 2021.

„Svi treba da shvate... da smo mi u ratu, da branimo demokratiju u Evropi i branimo našu zemlju i stoga ne možete sa nama samo u frazama razgovarati o reformama”, kazao je Zelenski u jednom intervjuu iz juna 2021. „Svakog dana dokazujemo da smo spremni da budemo u NATO savezu više od većina država u Evropskoj uniji”.

Novo lice

Zelenski je pobjedu nad bogatim biznismenom Petrom Porošenkom 2019. godine izgradio na talasu nezadovoljstva građana korumpiranom ukrajinskom političkom elitom.

Na pitanje Rojtersa uoči tadašnjih izbora kako se razlikuje od ostalih predsjedničkih kandidata, Zelenski je pokazao na svoje lice i rekao: „Ovo je novo lice. Nikada nijesam bio u politici”.

„Nijesam prevario ljude. Oni se poistovjećuju sa mnom jer sam ja otvoren, budem povrijeđen, naljutim se, iznerviram... ako u nečemu nijesam iskusan, onda je to tako. Ako nešto ne znam, ja to iskreno priznajem.

Međutim, uprkos njegovom obećanju da će suzbiti uticaj tajkuna na politiku, Zelenski je morao da se brani od sumnji da je marioneta Ihora Kolomojskog, oligarha čiji je televizijski kanal emitovao „Slugu naroda”.

Zelenski je takođe naivno dozvolio da ga uvuku u američku politiku nakon telefonskog razgovora u kojem je tadašnji predsjednik Donald Tramp pokušao da ga natjera da otvori istragu protiv njegovog demokratskog rivala Bajdena u vezi sa poslovanjem u Ukrajini.

Predstavnički dom SAD opozvao je Trampa nakon što je istragom utvrđeno da je odlagao vojnu pomoć Ukrajini kako bi uticao na Kijev. Tramp je odbacio optužbe, a Senat ga je kasnije oslobodio.