Sto dana njemačke vlade: Stres-test na svim poljima

Jedinstvo koalicionih partnera počelo je da puca 96. dana otkako je nova savezna vlada preuzela dužnost. Ministar finansija Lindner pred novinarima se istrčao sa idejom da će se vozačima automobila dati popusti zbog vrtoglavog rasta cijena benzina i dizela

8154 pregleda 0 komentar(a)
Kancelar Šolc, Foto: REUTERS
Kancelar Šolc, Foto: REUTERS

Rat. Korona. Klima. Nikada prije neka nova vlada nije morala da istovremeno žonglira s toliko problema i da u isto vrijeme donosi odluke koje mnoge stvari okreću naglavačke. Može li „semaforska koalicija“ da izdrži pritisak?

Jedinstvo koalicionih partnera počelo je da puca 96. dana otkako je nova savezna vlada preuzela dužnost. Ministar finansija Kristijan Lindner, šef Liberala (FDP), pred novinarima se istrčao sa idejom da će se vozačima automobila dati popusti zbog vrtoglavog rasta cijena benzina i dizela. Iste večeri, ministar privrede i vicekancelar Roberta Habek, inače iz stranke Zelenih, u jednoj TV-emisiji najprije je rekao da to ne želi da komentariše, a potom je dodao da ima „različitih predloga u javnosti“, te da bi bilo pametno sjesti i onda donijeti prave odluke. Na kraju je ipak izgubio živce i rekao da je ta ideja mogla „malo bolje da se prezentira“.

U SPD-u su u tom trenutku zazvonila sva zvona za uzbunu. U „semaforskoj koaliciji“, tako nazvanoj zbog stranačkih boja SPD-a, Zelenih i FDP-a, do sada se nije javno raspravljalo o spornim temama. Ne istrčavati s izjavama u javnosti, ne iznositi neka razmišljanja, već u javnost izlaziti samo s gotovim i usklađenim riešenjima – to je do sada bio „recept za uspieh“ koalicije.

Najmanji koalicioni partner je najsamouvjereniji

Ali, nakon sto dana na vlasti, čini se da je koalicija definitivno ušla u realnost, a nju karakteriše i stranačko-političko rivalstvo. FDP i Zeleni su dva suprotna pola u vladi.

Zeleni su od početka željeli koaliciju sa Socijaldemokratama, i u to je Liberale najprije trebalo uveriti. Stvorila je neravnoteža. Najmanji koalicioni partner nastupa sa samopouzdanjem „onog bez koga se ne može“. Za socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca to znači da mora da pazi da ne previše ne naljuti FDP i Kristijana Lindnera.

Šolc i Lindner se dobro slažu

Kancelar i ministar finansija dobro se slažu od početka. Šolc je prije Lindnera bio ministar finansija i to ih dodatno povezuje. Iz perspektive Zelenih možda i previše. „Šolc ne saznaje o mojim razmišljanjima iz novina“, rekao je Lindner u intervjuu za list „Rajniše post“ govoreći o subvencijama za benzin. A na pitanje novinara kakve su šanse da se u vezi s tim Liberali nametnu Zelenima, odgovorio: „Velike“.

No, nemir u koaliciji nije prisutan samo u vezi sa subvencioniranjem vozača automobila. Kada je Olaf Šolc 27. februara u Bundestagu najavio da će za njemačku vojsku Bundesver biti izdvojeno dodatnih sto milijardi eura, i to je bilo dogovoreno s ministrom finansija. Ali, u redovima Socijaldemokrata i Zelenih bilo je mnogo onih koji nisu prethodno o tome bili obaviješteni.

Lindner
Lindnerfoto: REUTERS

FDP za puštanje mjera

Problema ima i u vezi s politikom zaštite od korone. S obzirom na to da je većina Liberala protiv obaveznog vakcinisanja, socijaldemokratski ministar zdravlja Karl Lauterbah nije mogao da predstavi vladin nacrt odgovarajućeg zakona. To je sramota – i za SPD i za Zelene.

Zakonom o zaštiti od zaraza Liberali diktiraju koje mjere bi trebalo da se primjenjuju nakon 20. marta. Socijaldemokrata Lauterbah ukazuje na veliki broj zaraženih i umrlih, i kaže: „Situacija je objektivno mnogo gora od raspoloženja u društvu“. Pa ipak, on mora bespomoćno da prihvati da će u budućnosti biti na snazi samo rudimentarne zaštitne mjere, pa čak se ukida i obaveza nošenja maski u supermarketima. Dok većina građana to ne razumije, ima naravno i onih koji to zdušno podržavaju.

Gdje je Šolc?

Kancelar je odmah na početku mandata iskusio koliko brzo može da se padne u nemilost birača. Šolc je političar koji voli da radi van svjetlosti pozornice, da ne objavljuje javno međukorake, već samo gotove rezultate. Sredinom decembra obećao je tako „buđenje i napredak“ i najavio da želi brzo da se pozabavi najvažnijim projektima u oblastima zaštite klime, digitalizacije i ekonomske transformacije.

A onda je praktično nestao iz javnosti. Postao je toliko nevidljiv da je hešteg #WoIstScholz (gdje je Šolc?) ubrzo postao trend na Tviteru. Djelovalo je kao da se Šolc to više skriva, kako se kriza s Rusijom više pogoršavala. Što je Ukrajina glasnije pozivala na isporuke oružja, to su pitanja o mogućim sankcijama u javnosti postajala konkretnija. I kao rezultat toga, popularnost kancelara i njegovog SPD-a je u januaru ozbiljno pala.

Obnovljivi izvori: „energija slobode“ umjesto ruskog gasa

Iz današnje perspektive čini se da su te reakcije iznenadile kancelara. Odjednom se veoma trudio da ponovo postane vidljiv. Odletio je u Vašington, Kijev i Moskvu, i iznenadio odlukom da gasovodu Sjeverni tok 2 do daljeg ne izda dozvolu za rad. To je istovremeno bio i politički ustupak Zelenima, jer su oni oduvijek bili protiv tog gasovoda, i to ne samo iz geopolitičkih razloga, već i s namjerom da se smanji korišćenje fosilnih goriva i promoviše širenje obnovljivih izvora energije.

Zelenima sada u prilog ide rast cijena energenata i mogućnost da Rusija eventualno obustavi snabdijevanje Njemačke gasom. Čak i Liberali sada mijenjaju stranu, pa Kristijan Lindner energiju dobijenu od vjetra i sunca sada naziva „energijom slobode“. Međutim, on istovremeno zagovara produženje rada nuklearnih elektrana – poslednje tri koje su još u pogonu u Njemačkoj trebalo bi da budu zatvorene do kraja godine.

Prazna kasa stvara probleme

Rat i energetska kriza, klimatske promjene i pandemija. Svaka od tih kriza je već sama po sebi ozbiljna. A njemačka vladajuća koalicija mora da ih rješava sve istovremeno. Istovremeno, na raspolaganju je sve manje novca. FDP i tu ima ključnu ulogu – njihov ministar finansija će i ove godine morati da diže stotine milijardi eura novih kredita. Istovremeno, Lindner za 2023. najavljuje povratak politici ograničenja novog zaduživanja.

Za to će biti neophodne prilične uštede, što pak znači da mnogi projekti dogovoreni koalicionim sporazumom više neće moći da se finansiraju. Da li će SPD i Zeleni na to pristati?

Odreći se starih uvjerenja

U redovima Socijaldemokrata o tome se već sada burno raspravlja. Lijevo krilo stranke zalaže se da se ni 2023. ne uvodi tzv. „kočnica zaduživanja“ i ponovo oživljava zahtjev da se bogatima povećaju porezi. A šefica Zelenih Rikarda Lang govori o „prekretnici“ u kojoj bi se „sve dosadašnje izvjesnosti“ morale da budu preispitane.

Da li će na kraju FDP morati da odustane od svog zahtjeva za štedljivim upravljanjem budžetom? Koalicioni život u budućnosti sigurno neće biti tako miran kao što je to bio slučaj u prvih sto dana vlade.

Bonus video: