Zelenskom ističe mandat: Predsjednik do ko zna kad

Trebalo je da se krajem marta održe predsjednički izbori, ali ih je parlament odložio zbog ratnog stanja u zemlji. U ukrajinskom društvu se raspravlja o tome ko će da vodi zemlju nakon što Zelenskom istekne mandat

3226 pregleda 9 komentar(a)
Volodimir Zelenski, Foto: Reuters
Volodimir Zelenski, Foto: Reuters

Predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom ističe petogodišnji mandat, ali izbori nisu održani. Da li su mogući izbori pod ratnim stanjem i kakva je uloga Ustavnog suda?

Dvadesetog maja ističe formalni mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Trebalo je da se krajem marta održe predsjednički izbori, ali ih je parlament odložio zbog ratnog stanja u zemlji. U ukrajinskom društvu se raspravlja o tome ko će da vodi zemlju nakon što Zelenskom istekne petogodišnji mandat na mjestu predsjednika.

Početkom godine, samo su se rijetki političari i komentatori usuđivali da postave to pitanje. Krajem februara, kada je Zelenski davao ocjenu dvogodišnjeg rata s Rusijom, pokušaje osporavanja njegovog legitimiteta nazvao je „neprijateljskim narativom“. „To nije mišljenje zapadnih partnera ili bilo koga u Ukrajini, to je dio programa Ruske Federacije“, naglasio je on pred novinarima. Ali, rasprava time nije okončana.

Izbori pod ratnim zakonom?

Većina ukrajinskih pravnika tvrdi da je potpuno jasno da Zelenski zadržava svoju moć sve dok se ne izabere novi predsjednik. „To je potpuno jasno navedeno u Ustavu Ukrajine: nakon isteka petogodišnjeg mandata, od trenutka inauguracije, ovlašćenja predsjednika se ne završavaju automatski. Ona se završavaju tek sa inauguracijom novoizabranog predsjednika, dakle tek nakon izbora“, objašnjava za DW Andrij Mahera, stručnjak za ustavno pravo iz ukrajinskog Centra za politiku i pravnu reformu (CPLR).

Trenutno su u Ukrajini i predsjednički i parlamentarni izbori zabranjeni – ali iz različitih razloga. Ustav zabranjuje parlamentarne izbore, dok ratno stanje zabranjuje sve izbore.

Dobrovoljna ostavka?

Izbori pod ratnim zakonom nisu zabranjeni samo radi zaštite birača od opasnosti. „Takođe su ograničena i određena ustavna prava i slobode, kao što su pravo na slobodno izražavanje mišljenja, mirno okupljanje i sloboda kretanja. Stoga je nemoguće obezbijediti princip opšteg biračkog prava i slobodnih izbora“, objašnjava Mahera.

Slično su se u martu izjasnili i Institut za zakonodavstvo, naučnu i pravnu ekspertizu Nacionalne akademije nauka Ukrajine, kao i Centralna izborna komisija te zemlje.

U debati, međutim, ne učestvuju samo pravnici, već i veterani ukrajinske politike, kao što je na primjer Hrihorij Omelčenko, koji je sredinom 1990-ih bio član parlamentarne komisije za izradu ustava. On ističe da nije propust što nema direktnog propisa o produženju mandata predsjednika. Naprotiv, kaže, to je svjesna zaštita.

U otvorenom pismu Zelenskom objavljenom u martu u novinama „Ukrajina Moloda“, on ipak poziva predsjednika da „ne uzurpira državnu vlast“, odnosno da je ne prigrabi – i da u maju 2024. dobrovoljno podnese ostavku.

Ima podršku većine građana Ukrajine: Zelenski sa suprugom
Ima podršku većine građana Ukrajine: Zelenski sa suprugomfoto: Reuters

Zelenski i dalje uživa veliku podršku

Međutim, legitimitet Volodimira Zelenskog, prema mišljenju posmatrača, ne samo da se oslanja na zakone, već i na podršku ukrajinskih građana. Iako je došlo do određenog pada, podrška i dalje ostaje prilično visoka. Prema istraživanju ukrajinskog istraživačkog centra „Rasumkov“ sprovedenom u januaru, 69 odsto Ukrajinaca ima povjerenja u državnog lidera, dok manje od četvrtine nema.

Još jedno istraživanje, koje je početkom februara predstavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS), pokazuje da 69 odsto ispitanika smatra da bi Zelenski trebalo da ostane predsjednik do kraja ratnog stanja. Samo 15 odsto je za održavanje izbora pod trenutnim uslovima, dok još deset procenata podržava ideju da predsjednik prenese ovlašćenja na predsjednika parlamenta Ruslana Stefančuka.

Anton Hruščevski, direktor KIIS, ocjenjuje, međutim, da posljednja dva scenarija predstavljaju još veću opasnost za legitimitet vlasti i destabilizaciju situacije u Ukrajini. „Milioni ljudi su u inostranstvu, milioni su pod okupacijom, stotine hiljada služe u vojsci. Ako građani ne mogu da se uključe kao birači ili kandidati na izborima, to će podrivati legitimitet izbornih rezultata“, ukazuje Hruščevski.

Uloga Ustavnog suda

Većina pravnika koje je DW intervjuisao smatra da bi raspravu o ovlašćenjima predsjednika i mogućim izborima trebalo da okonča Ustavni sud. „Samo Ustavni sud smije da tumači ustav i provjerava da li su drugi zakoni u skladu s njim“, ističe Andrij Mahera.

Ali, sudije Ustavnog suda ne mogu samoinicijativno da provjeravaju tako važna pitanja. Takođe, ne može svako ni da pokrene tu proceduru pred Ustavnim sudom – to mogu predsjednik, vlada, Vrhovni sud, grupa od 45 poslanika ili povjerenik parlamenta za ljudska prava. Međutim, do sada to niko od njih nije učinio.

Krajem februara, list „Dzerkalo Tišnja“ izvještavao je, pozivajući se na svoje izvore, da kancelarija Volodimira Zelenskog radi na zahtjevu Ustavnom sudu, ali se ne usuđuje da ga samostalno podnese. Navodno bi to trebalo da urade 45 poslanika stranke predsjednika „Sluga naroda“.

Međutim, iz poslaničke grupe te stranke se navodi da niko ne dovodi u pitanje legitimitet predsjednika. Čak i opozicija pokazuje iznenađujući konsenzus. Predstavnici različitih političkih snaga kažu da nemaju namjeru da se obraćaju Ustavnom sudu i podsjećaju na sporazum poslaničkih grupa da se do kraja ratnog stanja izbori ne održavaju.

Bonus video: