Francuski predsjednik Emanuel Makrom danas je primio k znanju ostavku svog premijera Mišela Barnijea, dan poslije istorijskog izglasavanja nepovjerenja vladi, i vodi konsultcije prije večerašnjeg obraćanja Francuzima.
Makronovo televizijsko obraćanje očekuje se večeras u Francuskoj koja je ponovo bez vlade, u alarmantnom budžetskom kontekstu i atmosferi političke krize, piše agencija Frans pres.
Mišel Barnije koji je juče postao premijer najkraće na tom mjestu u Petoj repubici, samo tri mjeseca od preuzimanja dužnosti, danas prije podne bio primljen u Jelisejskoj palati da podnese ostavku i gdje se zadržao jedan sat.
Makron je "primio k znanju" ostavku svog premijera, saopštila je Jelisejska palata, dodajući da će Barnije sa svojim timom obavljati tekuće poslove do imenovanja nove vlade.
Predsjednica Nacionalne skupštine Jael Bron-Pive pozvala je danas Makrona da to imenovanje učini što brže da se ne bi produžila neizvjesnost.
Ona je primljena danas u podne u Jelisejskoj palati a popodne će doći predsjednik Senata Žerar Larše.
Makron je danas ručao u Jelisejskoj palati sa vođom centrističke stranke Modem Fransoaom Bajruoom, čije ime kruži za novog premijera, saznaje se iz izvora bliskim tom slučaju.
Okruženje predsjednika u ovoj fezi ne daje bilo kakve rokove, ali više ljudi upoznatih sa tim kažu da će Makron ovog puta djelovati brzo, i možda najaviti novog premijera već večeras.
Među Francuzima sa kojima je razgovarao Frans pres izražen je zamor i zabrinutost, u vrijeme kada zemlja zapada u krizu pokrenutu iznenadnim raspuštanjem vlade u junu.
Francuska je već bila bez vlade nekoliko nedjelja ljetos, poslije prijevremenih parlamentarnih izbora koji su rezultirali rascjepkanim parlamentom u tri bloka (savez ljevice, partije oko Makrona i desnice, i ekstremne desnice) od kojih ni jedna nije imala apsoutnu većinu.
Tadašnja odlazeća vlada obavljala je tekuće poslove do imenovanja Mišela Barnijea za premijera 5. septembra.
Tržišta su s druge strane ostala mirna.
Formiranje nove vlade najavljuje da će biti isto toliko komplesna kao što je bilo kada je imenovan Barnije.
Toliko ljevica, kako i centar ili desnica izgledaju razjedinjeni da bi se složili oko nove koalicione vlade.
Za centriste i desnicu, raditi sa socijalistima i ekolozima podrazumijeva da se ovi posljednji odvoje od partije radikalne ljevice Nepokorena Francuska (France insoumise -LFI) sa kojom formiraju Novi narodni front (NFP), prvu snagu u Parlamentu.
Nepokorena Francuska (LFI) sa svoje strane upozorila je danas da će ona blokirati svakog premijera koji ne dolazi iz lijevog saveza. Ali radikalna ljevica iznad svega traži ostavku predsjednika države i prijevremene predsjedničke izbore.
Socijalisti i ekolozi kažu da su spremni na kompromis sa centralnim blokom koji bi se obavezao zauzrvrat da ne blokira ljevičarsku vladu.
Ekstremna desnica, koja igra uloge arbitara i ubrzala je izglasavanje nepovjerenja Barnijeovoj vladi, daje uvjeravanja da će dozvoliti budućem predsjedniku vlade da "radi" da bi "zajedno formirali budžet prihvatljiv za sve".
Dok je pad Mišela Barnijea viđen kao "najavljena smrt", francuska štampa izražava zabrinutost danas zbog predstojećih neizvjesnih vremena. Kao i evropski mediji koji ukazuju na "haos" i "neizvjesnost" u koji zapada Francuska.
Francuzi su podijeljeni oko te situacije, njih 53 odsto odobrava odluku poslanika, ali 82 odsto su zabrinuti zbog posledica, prema anketi Tulna Haris Interaktiv za RTL.
Budžetska situacija druge po veličini privrede u euro zoni zahtijeva da se brzo formira vlada. Javni deficit očekivan da bude 6,1 odsto BDP-a u 2024. godini, promašiće ciljanih 5.0 odsto ako ne bude usvojen budžet.
Bonus video:




