Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da su on i premijer Velike Britanije Kir Starmer predložili jednomjesečno primirje "u vazduhu, na morima i na energetskoj infrastrukturi" kako bi se dobilo više vremena za deeskalaciju ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.
Makron je rekao da je potrebno ograničeno primirje, priznajući da bi bilo "veoma teško" nadgledati potpuno primirje s obzirom na dužinu fronta.
U intervjuu za francuski list Le Figaro, nagovijestio je da bi bilo kakvo raspoređivanje evropskih trupa na terenu uslijedilo tek kasnije, "ne u narednim nedjeljama", već nakon što dvije strane pregovaraju o detaljima sporazuma.
"Želimo mir. Ali ne želimo ga po svaku cijenu, bez garancija“, rekao je.
Makron je takođe govorio o potrebi za ublažavanjem fiskalnih pravila EU kako bi se državama omogućilo da troše više i koriste "inovativne" metode finansiranja za odbrambenu potrošnju.
Makron je predložio da zemlje EU ciljaju na izdvajanje između 3 odsto i 3,5 odsto BDP-a za odbranu kako bi zadovoljile trenutne potrebe, što je znatno iznad postojećeg NATO cilja od 2 odsto.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je istakao je "snažnu podršku Ukrajini i našem narodu" nakon današnjih razgovora u Londonu.
On je na nalozima na društvenim mrežama napisao da evropski lideri rade zajedno na stvaranju "pouzdanog temelja za saradnju sa Amerikom u cilju stvarnog mira i garantovane bezbjednosti".
Zelenski je rekao da je evropsko jedinstvo "na izuzetno visokom nivou", kakvo nije viđeno "veoma dugo".
On je izrazio zahvalnost "svim našim prijateljima i partnerima" na njihovoj podršci.
Premijerka Danske Mete Frederiksen izjavila je da Evropa mora pronaći način da nastavi podršku Ukrajini, uključujući dodatnu vojnu pomoć "ovdje i sada" kako bi nastavila borbu protiv Rusije.
Navela je da su razgovori o mogućim bezbjednosnim garancijama trenutno u toku i da će se razvijati tokom narednih sedmica.
Frederiksen je rekla da njena vlada zadržava "otvoren stav" u vezi sa mogućim učešćem danskih trupa u mirovnim snagama u Ukrajini, ali je upozorila da neće biti moguće "čuvati svaki centimetar" linije prekida vatre i da će biti potrebne dodatne garancije.
U objavi na društvenim mrežama, Frederiksen je dodala da su se lideri složili oko tri ključne stvari: učiniti Ukrajinu "što jačom" dodatnim snabdijevanjem oružjem, dalje oslabiti rusku ekonomiju kroz sankcije i ponovo naoružati evropske zemlje.
"Evropsko jedinstvo je snažno. To me čini optimističnom. Potrebno nam je više nego ikad", kazala je.
"Za stolom u Londonu, svi smo odlučni da preduzmemo akciju za snažan i trajan mir u Ukrajini i da osiguramo našu kolektivnu bezbjednost", napisao je predsjednik Francuske Emanuel Makron na nalogu na mreži X.
At the table in London, we are all determined to take action for a strong and lasting peace in Ukraine and to ensure our collective security. pic.twitter.com/jMGvD105Gi
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) March 2, 2025
Premijerka Italije Đorđa Meloni pohvalila je razgovore o "vrlo delikatnoj i kompleksnoj" situaciji, naglasivši da je za nju ključni cilj da se ne dozvoli podjela Zapada u vezi sa preferiranim pristupom rješavanju krize.
Pohvalila je Zelenskog za njegov "racionalan" pristup, uprkos burnom sastanku u Ovalnom kabinetu u petak, i istakla da on traži rješenja za izlazak iz ove situacije.
Navela je da još uvijek ne postoji jedinstven i konkretan plan za raspoređivanje trupa, već samo ideje koje su iznijele Velika Britanija i Francuska, a koje tek treba dodatno razmotriti. Potvrdila je da nema planova za slanje italijanskih trupa u Ukrajinu.
Meloni je dodala da je fokus na pronalaženju puta ka "trajnom" miru, pozivajući lidere da "razmišljaju van ustaljenih okvira" o potencijalnim transatlantskim rješenjima koja ne bi nužno uključivala članstvo u NATO-u.
Takođe je izrazila skepticizam u vezi sa idejom o evropskom nuklearnom kišobranu, upozorivši da bi to moglo dovesti do "povlačenja" SAD iz evropske bezbjednosne politike.
Premijer Kanade Džastin Trudo pružio je podršku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom komentarišući o način na koji je Zelenski bio tretiran tokom sastanka sa američkom administracijom.
"Važno je da svaki put jasno iznesemo činjenice. Rusija je 2014. odlučila da napadne Ukrajinu, okupira Krim i djelove istočne Ukrajine. Zbog toga su izbačeni iz G7. A 2022. odlučili su da prekrše postojeći prekid vatre i ponovo napasti Ukrajinu, s namjerom da zauzmu Kijev u tri dana i cijelu zemlju u tri sedmice. To im nije uspjelo", rekao je Trudo.
Dodao je i da Rusija i dalje pokušava da osvojitjoš ukrajinske teritorije.
"Ovaj bi rat mogao da se završi sjutra kada bi Rusija odlučila da zaustavi svoju ilegalnu invaziju na Ukrajinu. U petak, u Ovalnom kabinetu, predsjednik Zelenski je jasno rekao da je Vladimir Putin lažov i zločinac kojem se ne može vjerovati, jer je više puta dokazao da će prekršiti svaki dogovor. Stojim uz Zelenskog i stojim uz narod Ukrajine", rekao je premijer Kanade.
Poljski premijer Donald Task govorio je o potrebi da se predloži format u kojem bi Evropa, Turska i Kanada mogli da se uključe kako bi sastavili "konkretan plan za pregovore" s Rusijom.
"Svi trenutno imamo osjećaj da niko nema plan za to, a taj osjećaj haosa i improvizovanog pristupa... ponekad izaziva emocije, kao što smo vidjeli u onom nepristojnom spektaklu u Vašingtonu prije nekoliko dana, što bismo svi radije izbjegli", rekao je.
Dodao je da lideri moraju "smireno predložiti sistematičan, zajednički" stav kako bi oblikovali buduće pregovore u ime savezničkih zemalja.
Takođe je rekao da se nada da će jedinstvo prisutnih lidera ostaviti utisak na Donalda Trampa i pomoći mu da povoljnije sagleda neke od ukrajinskih zahtjeva.
Tusk je otkrio i da su mnogi lideri razgovarali o svojim utiscima sa sastanka Zelenskog i Trampa, pri čemu su neki izrazili "sumorne" stavove, ali su svi insistirali na potrebi za jedinstvom.
Takođe je rekao da lideri nisu razgovarali o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, te ponovo upozorio da bi bilo kakva takva izjava morala biti strogo obavezujuća kako ne bi nudila "lažnu iluziju sigurnosti".
Tuske je naglasio da Poljska nema namjeru da rasporedi trupe u Ukrajini.
Takođe je otkrio da "nema jedinstva" oko zapljene ruske imovine na Zapadu, jer, iako su se svi lideri složili da je to dobra ideja, neke zemlje "strahuju od posljedica, bilo po euro ili po bankarski sistem".
"Poljska se vrlo snažno zalaže za ovo, ali budimo realni, pošto nismo u eurozoni, naš glas u ovoj raspravi neće biti presudan", rekao je.
Ipak, insistirao je na važnosti produženja sankcija EU protiv Rusije kada isteknu, uprkos prijetnji Mađarske vetom.
Tusk je rekao i da nema sumnje ko je agresor, a ko žrtva te da je Evropa jasno stala na pravu stranu.
Potvrdio je da se razgovaralo o potrebi da evropske države preuzmu veću odgovornost za vojno finansiranje i odbranu.
Govoreći o nadolazećem samitu Evropskog savjeta, izrazio je oprezan optimizam, nadajući se jasnoj poruci Putinu da se Zapad neće pokoriti ucjenama i agresiji.
"Nadam se da će evropsko jedinstvo uticati na Trampa".
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da će fokus saveznika biti da obezbijede da Ukrajina ima jaku vojsku kada se rat završi kako bi se mogla braniti od bilo kakve buduće agresije.
"Osnova svega biće jaka vojska", rekao je Šolc novinarima nakon sastanka evropskih lidera u Londonu.
Britanski premijer Kir Starmer najavio je novi sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji bi omogućio Ukrajini da kupi 5.000 protivvazdušnih projektila koristeći izvozno finansiranje.
Starmer je novinarina nakon sastanka u Londonu rekao da ne prihvata tvrdnju da su Sjedinjene Američke Države pod predsjednikom Donaldom Trampom nepouzdan saveznik.
Na pitanje zašto vjeruje da bi Rusija potpisala mirovni sporazum koji sastavi Evropa, bez učestvovala Moskve, Britanski premijer je rekao:
"Naravno da Rusija mora biti dio dogovora, ali ne može diktirati uslove. Inače nećemo napraviti nikakav pomak".
Upozorio je da svaki dogovor mora biti branjen:
"Vidjeli smo u prošlosti prekide vatre bez ikakvog osiguranja, a Rusija ih je redovno kršila. Takvu situaciju moramo izbjeći".
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da su neki evropski lideri privatno postavili nove planove o potrošnji na odbranu tokom sastanka u Londonu.
On je, prenosi agencija Rojters, odbio da iznese više detalja, rekavši da je na pojedinačnim liderima da ih iznesu.
"Danas sam za stolom čuo nova saopštenja i neću da vam ih saopštavam, jer bi to trebalo da urade. Ali ovo je bila veoma dobra vijest da će više evropskih zemalja povećati potrošnju za odbranu", rekao je Rute.
Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka o podršci Ukrajini.
London je domaćin ključnog samita evropskih lidera na kojem se razgovara o zaštiti i podršci Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Fon der Lajen je rekla da Evropa takođe mora da pokaže Sjedinjenim Američkim Državama da je spremna da brani demokratiju.
"Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda", rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu, prenosi agencija Rojters.
"Države članice moraju imati više fiskalnog prostora kako bi omogućile porast potrošnje na odbranu", dodala je.
Premijer Velike Britanije Kir Starmer rekao je na današnjem samitu u Londonu da svjetski lideri moraju da "isprse" zbog sigurnosti u Evropi.
Starmer je rekao da je pobjeda Ukrajine nad Rusijom "vitalna za bezbjednost država kako u Evropi tako i širom svijeta".
Ranije danas Starmer je rekao da su se Velika Britanija, Francuska i Ukrajina usaglasile da zajedno rade na mirovnom planu koji će predstaviti Sjedinjenim Američkim Državama.
Današnji samit održava se dva dana nakon neuspjelih pregovora predsjednika SAD Donalda Trampa, i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
(Beta)
Bonus video:
