Desničarska vlada Italije usvojila je danas pravila kojima se ograničava broj učenika stranaca u školama i zabranjuje pokrivanje lica, a protivnici tvrde da je taj potez osmišljen kako bi se suzbio rast popularnosti konkurentske krajnje desne stranke uoči izbora koji bi trebalo da budu održani naredne godine.
Premijerka Đorđa Meloni suočava se sa usponom stranke Nacionalna budućnost, koju je u februaru osnovao bivši vojni general Roberto Vanači i koja prema anketama već ima podršku od oko osam odsto birača, dok istraživanja pokazuju da njena koalicija zaostaje za blokom lijevog centra.
Nacionalna budućnost postavila je škole u središte svoje kampanje za „remigraciju“ - deportovanje stranaca u zemlje porijekla - tvrdeći da islamska „kontaminacija“ u učionicama šteti nacionalnom identitetu.
Od školske 2027/28. godine u odjeljenjima osnovnih škola važiće ograničenje od 30 odsto za učenike koji nijesu italijanski državljani i nijesu rođeni u Italiji, ili su pohađali manje od dvije godine predškolskog obrazovanja u toj zemlji, navodi se u nacrtu uredbe.
Uredbom su predviđene i novčane kazne do 1.000 eura za svakoga ko uđe u školske prostorije sa prekrivenim licem. Članovi vladajuće koalicije takve odjevne predmete opisuju kao simbole islamističkog ugnjetavanja i nepoštovanja dostojanstva žena.
„To su zdravorazumske mjere koje ne dijele ljude, već pomažu stvarnoj integraciji“, napisala je Meloni na mreži X nakon što je vlada odobrila mjere.
Kursevi italijanskog za roditelje
Meloni je planove prvi put predstavila u nedjelju na skupu omladinskog krila svoje stranke Braća Italije, gdje je rekla i da će roditelji djece koji ne govore italijanski morati da pohađaju kurseve jezika.
U potezu koji djeluje kao dio šireg nastojanja da se ojača podrška vladajućoj koaliciji pred izbore 2027. godine, Meloni je prošle sedmice najavila i djelimično ukidanje nepopularnog poreza na motorna vozila.
Mjere koje se odnose na škole izazvale su zabrinutost među direktorima, koji navode da će ih biti teško sprovesti u oblastima sa velikim brojem doseljenika, posebno na sjeveru Italije.
Ako broj učenika premaši ograničenje od 30 odsto, obrazovne vlasti moraće da ih rasporede u obližnje škole, uzimajući u obzir potrebe porodica i dostupnost obrazovanja, navodi se u nacrtu, bez preciziranja kako bi to u praksi bilo sprovedeno.
Predsjednik Serđo Matarela, koji treba da potpiše uredbu, ove sedmice je ukazao da je oprezan prema uvođenju bilo kakvih prepreka pristupu obrazovanju.
Prema podacima istraživačkog centra Fondacija ISMU, italijanske škole pohađa oko 900.000 učenika stranog porijekla, što čini 11,6 odsto ukupne učeničke populacije. Oko 43 odsto njih dolazi iz drugih evropskih zemalja, dok 32 odsto ima afričko porijeklo.
Opozicioni političari optužili su Meloni da političke sukobe oko kulturnih i identitetskih pitanja stavlja ispred interesa učenika i škola.
„Ovo je sramna uredba kojom se nesposobnost vlade da riješi stvarne probleme javnog školstva pokušava sakriti iza nove ideološke zastave“, rekla je Eli Šlajn, liderka Demokratske partije lijevog centra.
Imigracija je politički osjetljivo pitanje u Italiji, ali je udio imigranata u stanovništvu i dalje niži nego u nekoliko drugih evropskih zemalja. Prema podacima Fondacije Rockwool, 2025. godine iznosio je oko 12 odsto, u poređenju sa 21 odsto u Njemačkoj i 19 odsto u Španiji.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
