Elektori koji treba da zvanično izglasaju novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa tvrde da su primili uznemirujuće telefonske pozive i mejlove pune mržnje
Američki portal Politiko piše da su oni do trenutka glasanja "pod opsadom".
Sajt navodi da je 538 elektora, koji treba da potvrde rezultate predsjedničkih izbora u SAD, bačeno u prvi plan nacionalne političke scene kao nikada do sada u američkoj istoriji.
Jedan od elektora iz Teksasa tvrdi da je "bombardovan" sa više od 200.000 mejlova.
Republikanski elektor iz savezne države Mičigen Džim Rouds kaže da nikada nije mogao da zamisli da će neko maltretirati ljude poput njih.
"Baš je za...ano. Izgubio sam gomilu poslova zbog ovoga", rekao je Rouds.
Navodi se da mnoge pristalice Demokratske partije očajnički pokušavaju da blokiraju "skoro izvjesni" ulazak Trampa u Bijelu kuću. Pokrenute su kampanje protiv elektora i njihovu ulogu su napadali u novinskim kolumnama.
Američki sajt podsjeća da je jedan od demokratskih kongresmena zatražio odlaganje elektorskog glasanja dokle god traje istraga o ruskom miješanju u predsjedničke izbore u SAD, dok se drugo dvoje kongresmena založilo da elektori razmisle o ulozi Rusije u ovom procesu prije nego što daju svoj glas.
Navodi se da su javno objavljeni lični podaci mnogih elektora zbog čega su oni zatrpavani gomilama mejlova.
Prošle nedjelje su poznate ličnosti poput holivudskog glumca Martina Šina u nastojanju da ubijede elektore da glasaju za nekog drugog, a ne za Trampa, pokrenuli kampanju koja je u subotu postala personalizovana, pa su tako elektori dobili ličnu video poruku od Šina i još desetak poznatih ličnosti iz organizacije "Ujedinjeni za Ameriku".
Najteži pritisak trpi 306 republikanskih elektora. Nekoliko njih, poput Roudsa, tvrde da su primali na hiljade mejlova dnevno od protivnika izbora Trampa.
Drugi kažu da trpe pritiske od republikanskih zvaničnika i Trampove kampanje koji žele da budu sigurni da će elektori ostati lojalni stranci. Republikanski elektor iz Teksasa Aleksander Kim procjenjuje da je primio najmanje 30 takvih poziva, a tvrdi da ga je jedan insajder iz Republikanskog nacionalnog komiteta zvao tri puta u roku od sat vremena.
Kako ocjenjuje Politko, postoji razlog zašto su čelnici republikanaca nervozni.
Kim insistira da će na današnjem okupljanju elektora glasati za Trampa i da ništa neće promijeniti njegovo mišljenje, "osim ako Tramp ne učini nešto što bi narušilo zajedništvo koje je stvorio s američkim građanima".
Danas je Dan D
Dok Donald Tramp užurbano sastavlja svoj kabinet i planira predsjednički program, SAD će tek danas zvanično birati predsjednika, što će učiniti 538 elektora iz svih saveznih država, pri čemu postoji neznatna mogućnost da oni donesu iznenađujuću odluku i - glasaju po svome.
Na izborima 8. novembra, Hilari Klinton je nadmašila republikanskog protivnika u ukupnom broju glasova birača za dva procentna poena, ali je odlučujuće to što je Tramp pobijedio u više država i tako osvojio 306 elektora, nasuprot 232 koliko je osvojila njegova protivkandidatkinja, što mu je donijelo pobjedu.
Međutim, nijedan elektor nema ustavnu obavezu da slijedi volju naroda koji predstavlja, po pojedinačnim američkim državama, pa bi na današnjim izborima takozvani "prevrtljivi elektori" mogli da glasaju po sopstvenom nahođenju i Trampu uskrate predsjednički mandat, mada su šanse za to veoma male, ali je takav ishod po zakonu moguć, navodi CNN.
Prema prvom scenariju, koji podrazumijeva Trampovu zvaničnu pobjedu, na osnovu ishoda predsjedničkih izbora 8. novembra predviđa se da će dobiti 306 glasova u Izbornom kolegijumu koji sačinjavaju elektori, a potrebno mu je najmanje 270 da bi formalno bio izabran za predsjednika na današnjem elektorskom sastanku.
Drugi scenario bi glasio da "prevrtljivi elektori" glasaju po svome, to jest za demokratsku kandidatkinju Hilari Klinton, pri čemu je ona na izborima 8. novembra dobila 232 izborna glasa, što je za 38 manje od 270 koliko joj je neophodno da bi bila izabrana za predsjednika.
Ovakav ishod je, ističe CNN, prilično nevjerovatan prije svega zbog načina na koji je Izborni kolegijum sačinjen, imajući u vidu da se elektori biraju na nivou država i to najčešće na dva načina - na partijskoj konvenciji ili odlukom državnog partijskog odbora.
To znači da su elektori često partijski lojalisti i aktivisti, pa bi, eventualnom odlukom da umjesto za Trampa danas glasaju za Klintonovu, "prevrtljivi elektori" ne samo okrenuli leđa Trampu, već bi prkosili i svojim republikanskim prijateljima i kolegama.
Prema trećem scenariju, republikanski elektori bi iznevjerili Trampa, ali s druge strane nijedan kandidat ne bi dobio potrebnih 270 glasova.
I takva opcija je teško ostvariva iz više razloga, a jedan od njih je to što, iako ništa u Ustavu niti u federalnom pravu ne spriječava elektore da glasaju za kandidata koji nije osvojio većinu glasova naroda u njihovoj državi, 29 država imaju zakone kojima se obeshrabruju potencijalni "elektorski odmetnici".
Među kaznama koje takvi zakoni predviđaju su i potencijalne novčane kazne ili prijetnja zamjenom drugim elektorom, premda su ti zakoni rijetko kad oprobani.
Ukoliko, pak, elektori glasaju tako da ni Tramp ni Klintonova ne dobiju neophodnih 270 glasova, i ukoliko se zastoj nastavi i Kongres ne bude mogao da odluči o pobjedniku, u tom slučaju bi novi potpredsjednik postao vršilac dužnosti predsjednika.
Elektorske glasove prebrojaće i potvrdiće Kongres na zajedničkom zasijedanju 3. januara, a bilo koji drugi rezultat osim pobjede Trampa uveo bi SAD u haos kakav nije viđen u poslednjih barem 140 godina, zaključuje CNN.
Bonus video:
