Rubio: Srbija uključena u potencijalno problematična i eksplozivna pitanja

Državni sekretar SAD Marko Rubio rekao je novinarima u Njujorku da njegova zemlja "želi da produbi" strateško partnerstvo sa Srbijom, izrazio nadu da će "imati priliku" da je posjeti, ali je takođe napomenuo da je Srbija uključena u "potencijalno problematična i eksplozivna pitanja koja privlače međunarodnu pažnju", prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Jasno je da je Srbija uključena u određena pitanja koja su potencijalno problematična i eksplozivna, te koja privlače međunarodnu pažnju," rekao je američki državni sekretar, prenosi RSE.

Izjavio je i da SAD "žele da prodube" strateško partnerstvo sa Srbijom, pa je dodao: "I namjeravamo da to učinimo dok istovremeno rješavamo potencijalne probleme koji bi mogli da se pojave, a za koje znam da se duboko tiču i same Srbije".

Pomenuo je da su Srbiju već posjetili zvaničnici Stejt departmenta i drugih vladinih agencija.

"Nadam se da ću i ja imati priliku da je posjetim", rekao je Rubio.

U julu su SAD i Srbija potpisale Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti u okviru procesa strateškog dijaloga održanog u Vašingtonu.

Susret američkih i srpskih zvaničnika tada je otvorio državni sekretar SAD Marko Rubio, podsjeća RSE.

U avgustu su, pak, republikanski i demokratski poslanici Predstavničkog doma američkog Kongresa podnijeli predlog zakona kojim se od SAD traže mjere u vezi sa Srbijom zbog "ozbiljnog nazadovanja" u demokratiji i vladavini prava, kao i saradnje s Rusijom, Kinom i Iranom.

Prema predlogu zakona, Srbija bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije, što je odraženo u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. i Izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025, u kojima se navode značajni problemi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, slobodom medija i korupcijom.

Predlagač zakona, republikanac Džo Vilson je naveo da se Srbija pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem "namjerno sve više udaljavala od vladavine prava i približavala neprijateljima slobode poput ratnog zločinca Putina, Komunističke partije Kine i terorističkog režima u Teheranu", piše RSE.

Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje u pristupnom procesu, između ostalog i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje spoljne politike sa EU.

Dva meseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije slijedila EU i uvela sankcije Rusiji.

To je tada, piše RSE, bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava.

Nedavno je i kongresmen Vilson predložio da se godišnji sastanak Parlamentarne skupštine OEBS-a premjesti iz Srbije u Južnu Karolinu, objasnivši da mu je primarni razlog za takav predlog "prekomjerni uticaj" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.

Zvanični Beograd posljednjih godina održava i prijateljske odnose s Iranom uprkos tome što je zemlja pod međunarodnim sankcijama zbog nuklearnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava.

Srpski ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina bio je među rijetkim evropskim predstavnicima na sahrani vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija u julu, piše RSE.