IZRAEL-PALESTINA

Nova mirovna ponuda arapskog svijeta Izraelu

Državni sekretar SAD Keri je uspio da ubijedi Arapsku ligu da obnovi mirovnu inicijativu, i da ublaži djelove mirovne ponude koji se tiču razgraničenja Izraela i buduće Palestine
61 pregleda 3 komentar(a)
Džon Keri, Foto: Reuters
Džon Keri, Foto: Reuters
Ažurirano: 05.06.2013. 20:08h

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu hladno je danas primio novu mirovnu ponudu arapskog svijeta, koju su SAD ocijenile kao "značajno dostignuće", ne odajući znake da bi bio voljan da je prihvati.

"Voljni smo da razmotrimo inicijative koje su ponude, a ne diktati. Spremni smo odmah da pregovaramo bez preduslova", rekao je Netanjahu tokom parlamentarne debate o tom mirovnom planu.

Američki državni sekretar Džon Keri, koji će sljedeće sedmice doći u novu posjetu bliskoistočnom regionu, što je dio misije čiji cilj je nastavak izraelsko-palestinskih pregovora, već je nagovijestio da je njegovo strpljenje sve tanje. On je krajem aprila ubijedio Arapsku ligu da unese izmjene u prvobitni mirovni predlog kako bi odobrovoljila Izrael.

Kada je prvi put objavljena 2002. arpapska inicijativa je bila proboj kojim je okončano višedecenijsko zvanično arapsko odbijanje da se Izraelu prizna pravo na postojanje.

Inicijativa, koju su podržale Arapska liga i 57-člana Organizacija islamske saradnje, ponudila je Izraelu normalizaciju odnosa, u zamjenu za poptuno povlačenje sa teritorija koje je jevrejska država osvojila u Bliskoistočnom ratu 1967, čime bi bio otvoren put za formiranje palestinske države. Taj predlog je, međutim, pao u sjenu zbog izraelsko-palestinskih sukoba, a sam Izrael ga je dočekao sa sumnjom.

Keri je, pak, krajem aprila ne samo uspio da ubijedi Arapsku ligu da obnovi tu mirovnu inicijativu, već i da je ublaži dijelom u kojem se kaže da bi konačne granice između Izraela i buduće Palestine mogle da budu modifikovane u odnosu na linije razdvajanja prije rata 1967, kroz sporazumnu razmjenu teritorija.

Ova mala ali značajna izmjena mogla bi da omogući Izraelu da zadrži neka naselja na Zapadnoj obali, kao i sveta mjesta u istočnom Jerusalimu.

Pitanje izraelskih naselja na palestinskim teritorijama i granične linije iz 1967. bile su u središtu skoro petogodišnjeg prekida mirovnih napora. Palestinci žele da Zapadna obala, istočni Jerusalim i pojas Gaze, koje su Izraelci osvojili u Bliskoistočnom ratu 1967, budu dio njihove buduće države. Oni se protive izraelskoj gradnji na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu i zahtijevaju da Jerusalim prihvati linije iz 1967. kao osnovu za pregovore o granicama.

Ponude dvije prethodne izraelske vlade, bazirane na granicama od prije rata 1967, nisu dovele do postizanja mirovnog sporazuma dvije strane.

Mada je međunarodna zajednica prihvatila palestinske zahtjeve, Netanjahu odbija da obustavi gradnju jevrejskih naselja na Zapadnoj obali, a ne pristaje ni na granične linije iz 1967, navodeći da svi sporovi treba da budu riješeni kroz pregovore.

Ukoliko mirovni napori ponovo propadnu, Palestinci su zaprijetili da će nastaviti sa kampanjom zadobijanja punopravnog članstva u UN i drugim međunarodnim tijelima kako bi izvršili pritisak za podizanje optužnice za ratne zločine protiv Izraela.

Keri je zamolio obje strane da pokažu fleksibilnost, u pokušaju da ponovo pokrene pregovore. On je pozvao Izrael da koliko je moguće umanji spornu gradnju na palestinskim teritorijama, dok je od Palestinaca tražio da obustave akcije koje se tiču njihovog međunarodnog priznanja.

Glavni palestinski pregovarač Saib Erekat za trenutni ćorsokak u pregovorima optužio je Izrael. "Naravno da mi želimo da pregovaramo. Niko neće više od nas imati koristi od Kerijevih napora, i niko neće izgubiti više od nas, ako on ne uspije. Ali, mi želimo da znamo dnevni red razgovora. Želimo da izraelski premijer uvede u opticaj godinu '1967'", poručio je Erekat.