Amerika u šoku

Adam Lanza masakr počinio majčinim oružjem

Policija u kući ubice iz Konektikata našla dokaze koji bi mogli otkriti njegov motiv
79 pregleda 6 komentar(a)
Ažurirano: 15.12.2012. 22:08h

Dokazi nađeni u kući Adama Lanze možda će otkriti motiv masakra u osnovnoj školi u Konektikatu, saopštila je policija.

Portparol države policije Pol Vens je odbio da saopšti detalje o dokazima, ali je rekao "nadamo se da ćemo dobiti kompletnu sliku", prenijela je agencija Asošiejtid pres.

Tragedija je šokirala državu koja se navikla na masovna ubistva, ali ne sa tako mladim žrtvama.

Mladić koji je užasnuo SAD je bio genije sa brojnim mentalnim problemima>>>

Šta kažu psiholozi o sve češćim masakrima u školama>>>

U pucnjavi u osnovnoj školi ubijeno 20 djece i 6 odraslih, napadač se ubio>>>

Policija je saopštila da je 20-godišnji Lanza ubio svoju majku u njihovoj kući u petak ujutro, a potom se odvezao do Osnovne škole "Sendi Huk", gdje je ušao na silu i njenim oružjem počinio jedno od najgorih krvoprolića u istoriji Sjedinjenih Država, koje je uzdrmalo gradić Njutaun. Školu pohađaju djeca uzrasta od pet do deset godina.

Naoružan sa dvije poluautomatske puške, Lanza je ispalio kišu metak u hodnicima i učionicama.

Dvadesetoro djece i šestoro zaposlenih u školi je izgubilo život. Lanza se ubio prije nego što je policija došla do njega.

AP je prenio da je domar trčao kroz hodnike, upozoravajući na napadača a neko je upalio ozvučenje, što je možda spasilo mnoge živote.

Robert Likata je rekao da je njegov šestogodišnji sin bio u učinioci kada je napadač upao i ubio učiteljicu. „U tom trenutku je moj sin zgrabio nekoliko svojih prijatelja i istrčao napolje. Bio je veoma hrabar. Čekao je svoje drugare.”

Policija je saopštila da su sva tijela uklonjena iz škole tokom noći, a imena žrtva je trebalo da budu saopšteno kasnije juče..

Porodica i prijatelji su identifikovali direktorku Don Hočsprung (47) i učiteljicu prvog razreda Viki Soto.

AP piše da će istražiteljima biti potrebno još dva dana da ispitaju dokaze sa mjesta zločina, gdje se vjeruje da je Lanza ispalio čak sto metaka.

"To će biti spor, bolan proces", rekao je Vens.

Bolnica Jejl-Nju Hejvn je otvorila centar za krizne intervencije u bogatoj zajednici od 27 hiljada ljudi, oko 130 km od grada Njujork.

Građani su se okupilo na službi u obliženjem gradu Sendi Huk, u počast žrtvama.

"Zlo je izbor. Ono ne dolazi od Boga,“ rekao je prečasni Mark Mur. „Zlo može nadvladati nas, ali ne i Boga“.

Meri Felouz (49) je rekla da je došla u crkvu kako bi pokušala da nađe mir dok čeka da čuje da li poznaje neku od žrtava.

Njutaun je nekada bio peti najbezbjedniji grad u SAD.

„Ovaj divni grad koji svi volimo zbog mira, ljepote i sjajnih škola, postao je Kolumbajn,” rekla je nastavnica Džuli Maksvel Šul, aludirajući na srednju školu u Koloradu u kojoj se dogodila pucnjava 1999.

U međuvremenu, policija u Oklahomi je uhapsila učenika jednog srednjoškolca zbog sumnje da je planirao da izvrši pokolj u svojoj školi, objavio je juče lokalni list „Tulsa vorld“.

Semi Iglber Čaves

Semi Iglber Čaves (18) uhapšen je u petak u svom domu u Bartlsvilu.

Policija ističe da je Čaves pokušao da regrutuje druge učenike Srednje škole „Bartlsvil” da mu pomognu da namami druge učenike u hol škole, gdje je planirao da blokira vrata i počne da puca na njih.

Čaves je rekao školskim drugovima da će postaviti bombe pored vrata hola i detonirati ih kada dođe policija. Optužen je za planiranje akta nasilja, a kaucija za njegovo puštanje iznosi milion dolara.

Za razliku od masakra u "Kolumbajnu“, gdje su dva učenika ubila 12 školskih drugova i jednog nastavnika, napadač u Njutaunu nije bio učenik, nego odrasli muškarac

Američke škole utrošile su milione dolara na detektore metala, kamere za nadzor i detaljne planove za spasavanje u vanrednim situacijama od „Kolumbajna“ 1999, ali se teško moglo spriječiti ono što se dogodilo u osnovnoj školi u Konektikatu.

"Škola nije mogla da spriječi napadača bez prethodnog znanja o njegovom dolasku“, rekao je za Rojters Bil Bond, stručnjak za bezbjednost u školama i bivši direktor srednje škole koji je u svojoj smjeni imo sličan slučaj.

Za razliku od masakra u "Kolumbajnu“, gdje su dva učenika ubila 12 školskih drugova i jednog nastavnika, napadač u Njutaunu nije bio učenik, nego odrasli muškarac.

"Ovo će biti zabilježeno kao pucnjava u školi, ali je u stvari isto ono što se dogodilo u Aurori“, rekao je Bond, aludirajući na masovno ubistvo u jednom bisokopu u Aurori, u Koloradu kada je stradalo 12, a povrijeđeno 58 osoba. „To je bio bioskop, ovo je bila škola“, dodao je.

Bond je bio direktor Srednje škole „Hit“ u Kentakiju, gdje je 1. decembra 1997. jedan učesnik otvorio vatru na učesnike jutarnje molitve i tom prilikom ubio tri osobe.

Otišao je u penziju 2000. i od tada radi sa drugim direktorima i učenicima kao stručnjak za bezbjednost u srednjim školama pri Udruženju direktora srednjih škole SAD.

Bond naglašava da nije postojao način da se učesnici i učitelji zaštite kada neko počne da puca iz vatrenog oružja. Čak ni član obezbjeđenja niti zaključana vrata ne bi spriječila ubicu, dodao je.

Kenet Tramp, direktor konsultantske firme koja se bavi bezbjednošću u obrazovnim ustanovama, naglasio je da škole moraju da „očekuju ove usamljene vukove“.

"Kao roditelj, volio bih da imam 100-postotnu garanciju da se nikada ništa loše neće dogoditi u školi moje djece, ali kao profesionalac u svom poslu znam da niko me može da mi da takv garanciju bezbjednosti“, rekao je Tramp.

Majka kolekcionarka oružja

Život Adama Lanze biće rastavljen na najsitnije djelove i ponovo sastavljan u danima koji slijede, kada istražitelji budu kopali po prošlosti 20-godišnjeg ubice, koji se vratio u svoju osnovnu školu i otvorio vatru. Inteligentan, ali stidljiv i nervozan - riječi su kojima bivši školski drugovi najčešće opisuju Lanzu.

Adam Lanza

Adamove fotografije nema ni u godišnjaku njegove srednje škole. Ispod njegovog imena samo je pisalo: „Stidljiv u prisustvu kamere“.

"Adam se oblačio formalnije od drugih učenika u Srednjoj školi Njutaun, često oblačeći bež pantalone i košulje", rekao je za Rojters 20-godišnji Tim Arnon, koji je upoznao Lanzu još u osnovnoj školi.

Arnon ističe da su roditelji, a prije svega majka, vršili pritisak na Lanzu da ima dobre ocjene. „Zaista je vršila veliki pritisak na njega da više uči“. Ali njegova tetka, Marša Lanza, rekla je za agenciju Asošijetid pres da su Adama odgajali prijatni i brižni roditelji koji se ne bi ustezali da zatraže pomoć za svog sina da su smatrali da je to potrebno.

Stariji brat Adama Lanze, 24-godišnji Rajan, preselio se u Hoboken, u Nju Džersiju, nakon što je diplomirao na Univerzitetu Kvinipiak u Konektikatu. Rajan Lanza pomaže policiji u istrazi a američkim medijima je rekao da se od 2010. nije čuo sa bratom, za koga se vjeruje da pati od poremećaja ličnosti.

Rajan Lanza

Roditelji su se razveli 2009, ali su se rastali barem tri godine ranije. Njegov otac, Piter Lanza, preselio se u Stamford, u Konektikatu i ponovo oženio tri godine kasnije. Den Holms, vlasnik baštenske firme, opisao je Nensi Lanzu kao veliku kolekcionarku oružja koja mu je jednom prilikom pokazala „skupu pušku“ koju je upravo bila kupila.

Nensi je imala dozvolu za pištolje „sig sauer“ i „glok“, modele koje obično koristi policija, te pušku „bušmaster“ M4 kalibra 223, saopštila je policija. Vjeruje se da je Adam koristio „glok“ i „bušmaster“ M4.

"Rekla ja da često ide sa svojom djecom da pucaju u mete“, naveo je Holms.

Još jedan bivši školski drug, koji je želio da ostane anoniman, opisao je Lanzu kao pametnog momka, ali bez puno prijatelja. Rekao je da je upoznao Lanzu kada su se obojica priključili izviđačima.

U to vrijeme, Lanza je, prema izvoru agencije Rojters, bio veliki ljubitelj japanske kulture, sakupljao je sličice likova iz crtanog filma „Pokemon“ i igrao na „plejstejšnu“ borilačku video igricu „Ratnici dinastije“.

"Bio je veoma mirno i vaspitano dijete. Bio sam njegov jedini prijatelj u osnovnoj školi".

Heroji među žrtvama

Jedna od žrtava Adama Lanze bila je učiteljica prvog razreda koja se bacila ispred napadača kako bi zaštitila svoje učenike. Druga je bila voljena direktorka srednje škole.

Učiteljica Viki Soto voljela je svoj posao, rekao je njen rođak Džim Viltsi. Bezbjednost učenika bio je jedan od njenih prioriteta, zbog čega je ova 27-godišnja učiteljica izgubila život pokušavajući da ih zaštiti.

„Porodica je obaviještena da je pokušala da skloni djecu, da ih sakrije u jedan ormar i zaštiti ih od povreda, i na taj način je sebe stavila između napadača i djece“, rekao je Viltsi.

„Veoma sam ponosan što sam poznavao Viki. Njen životni san bio je da bude učiteljica. Unosi nam mir činjenicima da je Viki radila ono što je voljela, štiteći ovu djecu“, dodao je.

“I u našim očima, ona je heroj“. I o Doni Hočsprung, o direktorici „Sendi Huka“, mogle su se čuti samo riječi hvale.

Ona se, zajedno sa školskim psihologom Meri Šarlah, suočila na hodniku sa napadačem i pokušala da ga zaustavi. Međutim, on je obje upucao.

Stidljiva najava strožih zakona

Tragedija u Konektikatu je ponovo podstakla debatu o kontroli oružja u zemlji u kojoj je nošenje oružja dio svakodnevnog života i koja ima snažan lobi za pravo na oružje, što je obeshrabrilo mnoge političare da se ozbiljnije pozabave pitanjem dostupnosti vatrenog oružja.

Amerikanci vjeruju da imaju pravo da posjeduju oružje, ne samo radi sporta ili lova, već zbog samoodbrane. To pravo im je zagarantovano ustavom. U svom obraćanju preko radija, Obama je ponovio poruku od petka o potrebi da se politika ostavi po strani i pokrene „značajna“ akcija kako bi se spriječilo ponavljanje takvih tragedija.

Obama, međutim, nije pošao dalje od toga i ponovo je izbjegao da pozove na strože zakone za kontrolu oružja, pa je odmah pretprio kritike da je to govorio previše oprezno i stidljivo.

Gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg izjavio je u petak da bi predsjednik trebalo da pogura to pitanje iako će se vjerovatno suočiti sa otporom republikanaca, koji kontrolišu Predstavnički dom američkog Kongresa.

Majkl Blumberg

"Takve izjave smo slušali i ranije. Ono što nismo vidjeli je vođstvo – niti od strane Bijele kuće niti od Kongresa. Tome danas mora doći kraj,“ stoji u saopštenju Blumberga, lidera grupe gradonačelnika koji se bore protiv ilegalnog posjedovanje oružja.

Obama je tokom kampanje za reizbor prošle godine uglavnom izbjegavao temu zakona o oružju i ostaje da se vidi da li će njegov emotivni govor biti pretvoren u akciju. Nakon pucnjave na pripadnicu Kongresa Gabrijelu Gifords 2011. u Taksonu, u Arizoni, kada je 13 osoba ranjeno a šest ubijeno, Obama je kazao:

"Ne možemo i nećemo biti pasivni dok se suočavamo sa ovakvim nasiljem. Trebalo bi da budemo spremni da promijenimo uvriježene stavove kako bismo smanjili izglede za nasilje u budućnosti".

Ništa se nije desilo i nije bilo čak ni predloga za bilo kakvu promjenu, podsjeća BBC. Međutim, od tada su se desili izbori i Obama sada pokazuje znake da će pitanja u koja stvarno vjeruje potezati sa više snage i pouzdanja.

Barak Obama

Podsjećajući na neke od pucačkih pohoda, Obama je u obraćanju rekao:

"Kao nacija, preživjeli smo previše takvih tragedija u posljednjih nekoliko godina".

"Ovog vikenda, Mišel i ja radimo ono što sam siguran da će raditi svaki roditelj – grlimo našu djecu što jače i podsjećamo ih koliko ih volimo,“ rekao je.

"Neke porodice u Konektikatu to ne mogu danas. I potrebni smo svima njima. Svako od nas može pružiti ruku onima koji su u nevolji, da bismo ih podsjetili da smo tu za njih, da se molimo za njih".

Obama nije mogao da kontroliše emocije tokom obraćanja iz Bijele kuće, kada je gubio glas i brisao suze. Političko prepucavanje u Vašingtonu između republikanaca i demokrata oko takozvane „fiskalne litice“, povećanja poreza i kresanja troškova, prekinuto je zbog tragedije u Konektikatu.

Rasprava o kontroli oružja vjerovatno će biti usredsređena na vrstu oružja koje je nađeno kod osumnjičenog u Konektikatu, pištolj „glok“ i puška „bušmaster“ M4 kalibra 223, sličnog onom koje je korišteno u masovnim pucnjavama u Oregonu i Koloradu.

„Njujork tajms“ piše da su oba tipa oružja popularna za pucanje na mete i samoodbranu, a zagovornici strože kontrole nošenja oružja posebno na njih ukazuju zato što mogu da brzo ispale više metaka uzastopno i u njega mogu da stanu veliki šaržeri.

Međutim, republikanci smatraju da bi pooštravanje mjera za kontrolu oružja bio pogrešan korak.

"Nadam se da se to neće desiti”, rekao je član Predstavničkog doma Majk Rodžers, republikanac iz Mičigena i bivši agent FBI.

“To je vjerovatno najmanji zajednički imenilac. Realnije je raspravljati o tome kako da otkrijemo ljude sa mentalnim bolestima koji koriste vatreno oružje?“

S obzirom na to da su izgledi za donošenje strožih zakona mali, neki zagovornici takvog koraka kažu da bi Obama trebalo, kao što su učinili Bil Klinton i Džordž Buš Stariji, da zabrani uvoz automatskih pušaka poput AK, koje su korištene u masakrima, piše „Njujork tajms“.

List dodaje da bi ambicioznija akcija bilo usvajanje zakona o detaljnijoj provjeri prošlosti, što trenutno nije potrebno ako se oružje kupuje od privatnih prodavaca koji nemaju licencu.

Galerija

Preporučujemo za Vas