Čedo hladnog rata

"Enterprajz" u novom domu: Spejs šatl na dokovima Njujorka

"Ovo je nacionalno blago, 'Enterprajz' je blago čovječanstva, mašina iz snova", kaže u razgovoru za "Vijesti" portparol NASA Majk Kjuri
57 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 22.07.2012. 20:23h

Od dopisnika „Vijesti“

Čedo hladnog rata i svemirske trke, spejs šatl „Enterprajz“, dobio je novi dom u njujorškom muzeju Intetpid na rijeci Hadson.

Iako nikada nije vidio svemir, ovaj testni dragulj je od početka bio zvijezda – stotine hiljada fanova „Zvjezdanih staza“ pisali su svojevremeno predsjedniku Džeraldu Fordu da se brodu slučajno ne da planirano ime „Konstitušn“. Ford je poslušao zanesenjake i 1976. počela je istorija koju Amerikanci pričaju sa ponosom.

NASA je na sva zvona najavila događaj. „Enterprajz“ je prošlog mjeseca prebačen iz Vašingtona na leđima posebno dizajniranog nosača 747. Avion je proletio nisko pored Kipa slobode prije nego je sletio na aerodrom JFK. Spejs šatl je zatim dotegljen do Nju Džerzija nakon čega je rijekom stigao do Interpida, nosača aviona iz Drugog svjetskog rata - današnjeg muzeja na vodi.

Glavni američki mediji pratili su put „Enterprajza“ do doka 86 kao put nacionalne relikvije. Desetine znojavih kamermana teglili su u četvrtak opremu na plus 40 da bi snimili otvaranje izložbe. Muzej je ogradio posebni dio za „Enterprajz“, dio u kome su nekada bili izloženi avioni lovci, među kojima i sovjetski MIG-ovi.

"Ovo je nacionalno blago, 'Enterprajz' je blago čovječanstva, mašina iz snova", kaže u razgovoru za "Vijesti" portparol NASA Majk Kjuri.

Iznad njegove glave je 68 tona aluminijuma, oblih i dobroćudnih linija. "Enterprajz" ne liči na vojne letilice koje siju smrt, nego podsjeća na džinovsku igračku. Bivšem astronautu Mariu Ranku zastaje dah od skladnog dizajna sedamdesetih. Iz pozadine dopire početna tema Kjubrikove „Odiseje u svemiru“. Jedan projektor prikazuje polijetanje "Kolumbije". Taj spejs šatl je osvojio svemir 1981, zahvaljujući testovima koje je napravio prototip – slavni „Enterprajz“.

"Vjerujem da bi me pustili da uđem u njega, učinili bi mi to, recimo da mi je ostalo tri sedmice života, da umirem pa da zamolim... Znate, ovaj spejs šatl je baš velika stvar", kaže Ranko, astronaut, geolog i rođeni Njujorčanin.

Ranko je tri puta letio u svemir devedesetih godina, u šatlovima „Atlantis” i „Invajder”. Novinare je zanimalo kakvo je iskustvo povratka u Zemljinu atmosferu.

NASA planira da 2017. lansira prvu ovakvu letjelicu bez ljudske posade. Destinacija će tek da bude određena, to može biti Mjesec, na kraju krajeva to bi mogao biti i Mars

Vrijeme spejs šatlova je prošlo, NASA je sve uložila u novi program kojim razvija veliku raketu i kapsulu koja bi trebalo da nosi više ljudi od poznate „Apolo“.

"NASA planira da 2017. lansira prvu ovakvu letjelicu bez ljudske posade. Destinacija će tek da bude određena, to može biti Mjesec, na kraju krajeva to bi mogao biti i Mars", rekao je Kjuri.

Razvoj se nastavlja, ali tradicija je važna, kaže on.

"Mnogi mladi ljudi će krenuti putem nauke gledajući klasičnu ljepotu 'Enterprajza'“.

Dugačak je 37 metara, visok 17 i težak 68.180 kilograma. „Enterprajz“ je imao posadu od samo dva čovjeka. Na osnovu njegovih testova NASA je krenula u desetak svemirskih programa. Era spejs šatlova je prošla i NASA sada pokušava da razvije letjelice koje bi smanjile cijenu leta u svemir, kaže Erik Bem, kurator muzeja avijacije. To je novi cilj, da se obore troškovi putovanja u svemir koje su spejs šatlovi dosegli.

„Dok ljudi imaju viziju da pokušavaju sa ove planete, da spoznaju druge svjetove, stvari će ići kako treba. Ljudski duh koji nam je ostao od predaka je istraživački duh. To je za mene 'Enterprajz'“.

Međunarodne stanice dokazuju, kaže Bem, da koncept jedne planete može da funkcioniše, odnosno da se američki astronauti mogu naći u ruskim letjelicama. „Enterprajz“ ipak predstavlja duh prošlosti, kada je novi proboj u svemir značio političku poruku drugoj strani, prestiž i pobjedu. On je bio prvi američki spejs šatl, prototip i odgovor SSSR-u. Zato je ostao simbol.

NASA: Teško je zamisliti da smo sami u svemiru

Portparol NASA Majk Kjuri kaže da je novo vrijeme donijelo saradnju na putu osvajanja svemira. On tvrdi da se političari više ne miješaju nego puštaju naučnike da rade na zajedničkim projektima.

„NASA i ruska, kanadska, japanska i evropska agencija sarađuju svaki dan na međunarodnim stanicama i u centrima kontrole misija. Rusi imaju svoja zaduženja, Amerikanci druga, samo da bi se funkcije stanice održavale, elektrika, voda i kiseonik... To je odlična saradnja“.

NASA i ruska, kanadska, japanska i evropska agencija sarađuju svaki dan na međunarodnim stanicama i u centrima kontrole misija

Na pitanje jesmo li sami u svemiru, Kjuri odgovara uz osmijeh.

"Nisam vidio nikad dokaz da nas je neko posjetio, ali ako pogledate koliki je svemir, vrlo je teško da pomislimo da smo jedina vrsta koja postoji."

Galerija